NavMenu

BiH ne prepoznaje freelancere - Za razvoj ovog vida samozapošljavanja potrebna nova zakonska rješenja

Izvor: eKapija Utorak, 18.02.2020. 14:55
Komentari
Podeli
(Foto: Ahmet Misirligul/shutterstock.com)
Ni na jednom zvaničnom nivou u Bosni i Hercegovini ne postoji registar s brojem aktivnih freelancera. Nezvanične procjene su da bez zasnivanja stalnog radnog odnosa, na projektima, za različite klijente u zemlji i inostranstvu, na ovaj način radi nekoliko hiljada ljudi s adresama u BiH.

Freelancer (frilenser) se u osnovi definiše kao fizičko lice koje s ciljem ostvarenja dohotka za svoj račun pruža intelektualne usluge klijentima, bez trajnog ugovora o radu. Potpuno je samostalan u realizaciji svoje usluge, nezavisan od lokacije i klijenata kojima ispostavlja usluge. Takođe, freelancer može da sarađuje sa više od jednog klijenta istovremeno, da radi za kompanije i/ili pojedince bez ograničenja, širom planete. Samostalno određuje i organizuje mjesto, vrijeme, način i kulturu svog poslovanja.

Najveći izazov sa kojima se freelanceri susreću su, prema riječima Elene Babić, predsjednice Udruženja Freelance u BiH, pronaći sam sebi dovoljno posla i osigurati što redovniji priliv novca. Naime, freelance poslovi su povremeni i kratkoročni, tržište globalno, a konkurencija ogromna.

- U Bosni i Hercegovini zasad je temeljna prepreka za transparentniji i obimniji angažman ove populacije radnika to što domaći zakoni ne poznaju pojam freelancer i nikakvim pratećim dokumentom ne definišu prava freelancera. Opcije za registrovanja ovakve vrste rada su ograničene za razliku od drugih država u Evropi gdje freelanceri imaju više načina na koje mogu registrovati svoj posao u zavisnosti od tog šta rade i koliko zarađuju. Na osnovu toga, mogu lakše ostvarivati prava kao što su zdravstvena zaštita ili penzijsko-invalidsko osiguranje - ističe Babić za eKapiju i dodaje da je kod nas druga priča.

- Preporučuju nam obrt koji uopšte nije adekvatno rješenje za freelancing, a nameti su jako veliki. Drugim riječima, freelanceri u našoj državi nemaju dovoljno opcija da regulišu svoj posao na način kako to odgovara njihovoj profesiji, načinu rada, i prihodu koji ostvaruju. Sve obaveze koje se u vidu poreza na dohodak nameću freelancerima morale bi imati i svoje uporište u temeljnoj zaštiti njihovih osnovnih prava. Trenutni zakoni osim što nas ne definišu, dodatno nas i diskriminiraju po nekim pitanjima npr. nemamo pravo na lični odbitak. Sve to otežava naš rad i obeshrabruje one koji bi možda i pokušali da sami sebe zaposle - kaže nam ona.

Ističe da poslovni uspjeh freelancer-a zavisi od više faktora, kao i da nisu u pitanju samo talenat i kvalitet rada, već proaktivnost, sposobnost samoorganizovanja, orjentisanost ka poslovanju, vještine komunikacije i vještine kojima će zadržati svog klijenta ili privući nove.

- Nije dovoljno biti samo najbolji ili najpovoljniji. Treba imati nešto posebno kvalitetno da bi klijent izabrao baš tu osobu među milionima sličnih. I u svijetu freelancinga vrijede jednaka tržišna pravila kao i drugim poslovima. Jedina razlika je što mi nismo ograničeni granicama država, osim simbolično ovim bosanskohercegovačkim u kojima nam pomalo inertne vlasti kroje sudbinu poslovanja i života uopće.

(Foto: kozirsky/shutterstock.com)
Najvažnije su dobre preporuke

Katarina B., freelancer iz Banjaluke, bavi se copywriting-om, odnosno pisanjem tekstova za veb sajtove, društvene mreže, marketinške i druge materijale koje kompanije koriste za promociju svojih proizvoda i usluga.

- Po struci sam novinar, a u copywriting sam "upala" slučajno. Prijavila sam se za jedan oglas ne znajući šta tačno ovaj posao podrazumijeva. Zaposlili su me i već poslije mjesec, dva sam znala da je "to to". Krenula sam da radim i honorarno, poslije posla , nekad i na poslu. Kad sam dobila stalne klijente, odlučila sam da radim samostalno jer time dobijam veću slobodu - kaže nam Katarina.

Ističe da ona nije klasičan primjer transformacije "od 9 do 5 do frilensinga" s obzirom da je "frilensovala" i tokom studiranja, kao i na početku karijere.

- U tom smislu sam otprilike znala šta da očekujem. Čini mi se da ljudi koji nisu iskusili ovakav način rada često imaju pogrešne, pa i naivne predstave - ili misle da je to neko "mlaćenje prazne slame", a nije ili da je Bog zna kako glamurozno, što je takođe velika zabluda. Istina je, kao i uvijek, negdje između.

Katarina poslove nalazi uglavnom preko preporuke, i kako navodi za freelance su jako bitni kontakti.

- Veoma je važno da uspostavite dobre odnose sa klijentima i da vam kvalitet rada bude na prvom mjestu. Na početku jeste teško, ali kad uhvatite ritam i izgradite dobar portfolio sve postaje lakše. Počela sam sa dva stalna klijenta, tako da sam od starta imala prihode. Najteži dio posla mi je bilo i ostalo pregovaranje oko cijene. To je poslovna vještina koja se ne uči na fakultetu. Da se ne lažemo, novinari uglavnom nisu rođeni biznismeni - navodi ona i dodaje da je na početku napravila brdo grešaka. - Radila sam za male naknade, pogrešno procijenila obim projekta, dala nerealne rokove… Iz svega toga sam izvukla pouke, pa danas valjda radim pametnije. Doduše, desi se da se sapletem na identičnim stavkama. Čovjek uči dok je živ.

Ona smatra da bi država mogla da olakša položaj freelancer-a jednostavnijom administracijom i praktičnijom edukacijom.

Sistemsko rješavanje statusa samozaposlenih

Prema istraživanju iz 2018. godine koje je sproveo Evropski forum nezavisnih profesionalaca (EFIP) i platforma za freelance poslove Malt, 30,9% ispitanih freelancer-a dolazi iz sfere marketinga i komunikacija, a slijede ih IT radnici sa 26,5%.

- Od 2000. godine broj freelancer-a bilježi stalni rast u Evropi, i danas su najbrže rastući segment na tržištu rada sa oko 11 miliona radnika u EU - navodi se publikaciji EFIP-a.

Više od polovine evropskih feelancer-a je starije od 35 godina, dok 52,2 % ima fakultetske, master ili doktorske, diplome.

Istraživanje je pokazalo i da 43,1% ispitanih svoje poslovanje vode kao samostalni trgovci, 27,8% nema registrovan nikakav poslovni subjekt, dok ih je 25,1% registrovano kao neki oblik pravnog subjekta. Pored toga, više od 63% freelancer-a smatra da bi trebali biti bolje prepoznati od strane donosioca odluka.

Elena BabićElena Babić
- Vjerujemo da je upravo sada pravi trenutak da se svi freelancer-i udruže i da zajedno pokažemo koliko je veliki interes da se reguliše naš status, te da napravimo inicijative ka donosiocima odluka kako bi sistemski riješili ovo pitanje. I kroz to da definišemo pojam samozaposlenika, pojam freelancer-a, te sve obaveze i prava koje ta vrsta rada sa sobom nosi. Vjerujemo da bi se ambijent u kojem radimo u BiH mogao značajno poboljšati ukoliko bi donosioci odluka osvijestili i kroz svoje dugoročne razvojne planove računali na značaj i ekonomski doprinos ove rastuće populacije - podvlači Elena Babić, predsjednica Udruženja Freelance u BiH.

Ona dodaje da je enorman potencijal freelance-inga u namjeri da mladi ljudi ostanu u BiH, da žive ovdje, a da izvoze pamet i usluge.

- Odlasci iz BiH poprimili su epidemijsku razmjeru, a mi zahvaljujući dostupnosti poslova putem interneta ostajemo. I ne očekujemo od drugih da nam osiguraju radna mjesta niti smo tražili od države da snosi troškove za opremu koju koristimo za svoj rad te ostale izdatke koje imamo kako bismo mogli svoj posao obavljati. Smatramo to vrlo važnom tezom u zahtjevima prema relevantnim institucijama vlasti da nam obezbijedi podsticajan poslovni ambijent, pored obaveza, naravno i prava na benefite radno sposobnog stanovništva.

Udruženi do zakonskih izmjena

Da bi brže, efikasnije i lakše rješavali nagomilane probleme sa kojima se susreće freelance zajednica u BiH, osnovano je udruženje pred kojem je niz gorućih pitanja.

- Freelancer-i u našoj zemlji svoje poslove nalaze zahvaljujući tome što ispunjavaju kriterije svjetskog tržišta a to su znanje, sposobnost, kvalitet usluge, brzina, kompetetivna cijena i uspješni smo u tome. Zato i očekujemo od države da nas podrži da nam ide još bolje i da još više doprinosimo zemlji, a ne da nas sabotiraju kao što rade. Sve proizilazi iz neriješenog statusa freelancera u BiH gdje se ovaj vid posla uopšte ne priznaje niti vlasti smatraju da je toliko bitan da bi se aktivno radilo na omogućavanju povoljnijih uslova za život i rad ovoj populaciji. Nas ima hiljade ali izgleda da trenutnim vladajućim strukturama taj broj ništa ne znači - ističe predsjednica Udruženja freelance u BiH.

Kako kaže, okupljeni oko ovog Udruženja će pokušati da naprave određene pomake u rješavanju svih poteškoća s kojima su suočeni radeći u Bosni i Hercegovini.

- Već radimo na izmjeni postojećih i na izradi novih prijedloga zakona kojima bi se u dogledno vrijeme definisao naš status, naša prava i obaveze. Svakodnevno smo u kontaktu sa svim članovima Udruženja iz cijele BiH. Imamo vrlo efikasne interne mreže za komunikaciju. Oformili smo timove za različite oblasti delovanja. Legalnim kanalima predlažemo moguća rješenja, pozivamo na sastanke i pregovore. Mi smo vrlo zainteresirana strana koja zahtijeva da se sistemski riješi naša oblast, u obostranu korist. I nećemo odustati dok nas ne uzmu za ozbiljnog pregovarača i ne dožive kao potencijalnu radnu snagu u nadolazećem vremenu - poručuje Babić.

Senka Trivić
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.