Kontrole izvode građevince iz ilegale - Tokom 2019. prijavljeno 2.300 više samostalnih preduzetnika nego što je odjavljeno

Tokom prošle godine u Republici Srpskoj bilo je za 2.316 više prijavljenih samostalnih preduzetnika nego što ih je odjavljeno, a razlozi tome, kako kažu stručnjaci, su odluke pojedinih firmi da više ne rade na crno, nego da registruju svoje biznise, ali i iskoriste mnogobrojne olakšice pri osnivanju firme.

- U RS tokom prošle godine prijavljena su 3.294 samostalna preduzetnika, a odjavljeno njih 978. U toku 2018. u RS je bilo prijavljeno 2.849 samostalnih preduzetnika, a odjavljeno njih 1.088 - podatak je Zanatsko-preduzetničke komore RS.

Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS, kaže da je jedan od čestih razloga taj što sve više firme koje su dosad radile na crno registruje svoje biznise, a to se u prvom redu odnosi na građevinske firme.

Dodaje da su jedan od uzroka većeg broja registrovanih firmi i sve češće kontrole od strane inspektora iz Poreske uprave RS.

- Takođe, tu su i brojne olakšice. U prvoj godini zanatske usluge ne plaćaju komunalnu taksu, opštine su ih oslobodile taksi. Lako je i brzo danas prijaviti firmu te je sve to dalo rezultate - kaže Bratić.

On je rekao da je najviše odjavljenih radnji u toku prošle godine bilo u djelatnosti trgovine na malo, jer je pojavom velikih tržnih centara opao promet u malim trgovinama.

- Najčešći razlozi odjavljivanja radnji samostalnih preduzetnika su nedostatak zanatlija, jer omladina pokazuje sve manje interesovanja za zanatske djelatnosti, veliki procenat rada na crno, slaba platežna moć građana te odlazak omladine s ovih prostora - rekao je Bratić.

Na području Unsko-sanskog kantona u protekle četiri godine odjavljeno je oko 3.000 obrtničkih radnji, a glavni razlog tome je činjenica da zbog odlaska u inostranstvo veliki broj obrtnika gasi svoje djelatnosti, kako kažu u Obrtničkoj komori ovog kantona. Oni ističu da se obrti gase i zbog nepovoljne zakonske regulative te sve većih nameta s kojima se susreću mali privrednici.

Enes Arapović, predsjednik Obrtničke komore u USK, kaže da su neki od razloga zbog čega je sve manje obrta velike administrativne prepreke koje su skoro iste kako za male, tako i za velike obrtnike, ali jednim dijelom i zanemarivanje od strane vlasti.

- Sve što država radi na tome da obrtnicima omogući efektivniji i lakši rad je jako malo i nedovoljno. Jasno je da se odlazak teško može spriječiti, ali ono što mi možemo uraditi, i u Komori aktivno radimo, jeste da dajemo veliki doprinos na očuvanju već registriranih obrta kroz ublažavanje paranameta, ali i da im na neki način pomognemo u poslovanju. Ako se nastavi ovakav trend pitamo se ko će ostati u ovoj zemlji, a obrti će sigurno izumrijeti - rekao je Arapović.

Istakao je kako se posljednjih godina bilježi rast obrta u djelatnosti poljoprivredne i prehrambene proizvodnje, dok je građevinska djelatnost u padu.

- Obrti, nažalost, danas traju toliko koliko im se pružaju beneficije sa zavoda za zapošljavanje. Za godinu ili dvije, ako pokazatelji ostanu ovakvi, a čim se potroše beneficirana sredstva, doći će do ponovnog vraćanja novozaposlenih na biro rada - govori Arapović.

Ekonomista Ervin Taslundžić kaže da konstantno smanjenje broja stanovnika, kombinovano s niskom platežnom moći, smanjuje potrošnju i negativno se odražava na lokalnu ekonomiju, a u takvom ambijentu posebno su na udaru obrtnici i mali privrednici koji u takvoj situaciji ne mogu opstati i pronaći ekonomsku računicu.