Mala šansa za skori oporavak privrede - Na pad industrijske proizvodnje uticale i narudžbe iz inostranstva

Šansa za skori oporavak naše privrede je mala, smatra poslovna zajednica, komentarišući statističke podatke, koji su pokazali da u oktobru ove, u poređenju sa istim mjesecom prošle godine, bh. industrijska proizvodnja, kalendarski prilagođena, bilježi pad za 10,4%.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH rekli su za Nezavisne da je podatak o smanjenju industrijske proizvodnje svakako nezahvalna vijest, jer je industrijska proizvodnja pokretač za ostale industrije.

- S obzirom na to da smo blizu EU, treba da težimo praksi industrije EU, što je jedan od načina oporavka. Praksa je da EU na svakih 100 novih radnih mjesta u prerađivačkoj industriji, stvara nekoliko desetina novih radnih mjesta u ostalim granama privrede, ovisno o industrijskoj grani - kažu iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Kako dodaju, bh. prerađivačku industriju takođe karakteriše i nepovoljna struktura proizvodnje u kojoj dominiraju resursno i radno intenzivne industrije čiji finalni output uglavnom sačinjavaju proizvodi skromne dodatne vrijednosti.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, kaže da je posebno zabrinjavajući veliki pad koji bilježi prerađivačka industrija.

- Kada pričamo o lošim rezultatima koje bilježi privreda Srpske, tokom cijele ove godine na to je uticao niz faktora. Jedan od njih je i određena kriza u zemljama koje su naši najznačajniji spoljnotrgovinski partneri - naveo je Blagojević.

Po njegovim riječima, odnosi se to na zemlje Evropske unije, tako da je primjetan i pad izvoza u te države.

Kada je riječ o narudžbama od stranih partnera, za koje su naše firme direktno vezane, najave nisu nimalo optimistične i pitanje je šta će biti i iduće godine. Moguće je, sudeći po Blagojevićevim riječima, da domaće firme budu konkurentnije i na našem i na inostranom tržištu.

- Da bismo popravili sliku koja se odnosi na privredu Srpske, neophodno je da se realizuju mjere na kojim godinama insistiramo kada je u pitanju program ekonomskih reformi, a sve sa ciljem jačanja konkurentnosti naših firmi i na domaćem i na inostranom tržištu. Odnosi se to na rasterećenje privrede, odnosno smanjenje poreza i doprinosa, ali i drugih fiskalnih i parafiskalnih opterećenja koji u značajnoj mjeri opterećuju rad privrednih društava - naveo je Blagojević.

Ekonomista i akademik Muris Čičić smatra da je pad industrijske proizvodnje od 10,4% zabrinjavajući.

- Neko vrijeme se tumačilo da se radi o nesigurnosti u političkoj situaciji, odnosno da naši partneri manje uvoze naših proizvoda i usluga jer ne znaju šta će biti s nama. Lično nisam siguran koliko je to tumačenje tačno, ali evo vidjećemo, sad ako dobijamo novu vlast, da li će to imati uticaj - naveo je Čičić.

Kako je dodao, da bi došlo do rasta industrijske proizvodnje, potrebno je povećati izvoz, odnosno da strani partneri od naših kompanija naručuju više proizvoda i usluga.

- To bi povećalo i proizvodnju. Mnogo je lakše našim kompanijama koje su već prisutne na stranim tržištima i imaju određene kanale i specijalizovane ljude. One koje nisu bile prisutne, to im je malo teže i njihov uspjeh zavisi od kreativnosti i sposobnosti menadžementa - ocjenjuje Čičić za Nezavisne.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u oktobru 2019. u poređenju sa mjesecom ranije bilježi pad za 1,5%. U oktobru 2019. u poređenju sa oktobrom 2018. industrijska proizvodnja, kalendarski prilagođena, bilježi pad za 10,4%.

U oktobru ove, u poređenju sa istim mjesecom prošle godine, industrijska proizvodnja, kalendarski prilagođena, bilježi pad u prerađivačkoj industriji za 9,5%, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i gasom pad za 9,9%, a u području vađenja ruda i kamena pad za 17,1%.