NavMenu

Procenat gojaznih u BiH sve veći - Neophodna uravnotežena ishrana i zdrave životne navike

Izvor: eKapija Četvrtak, 17.10.2019. 08:28
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Alena Haurylik/shutterstock.com)Ilustracija
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) obilježio je u srijedu, 16. oktobra, Svjetski dan hrane skupom "Zdrava ishrana – Izazov modernog svijeta".

Predavači su bili dr Aida Filipović Hadžiomeragić iz federalnog Zavoda za javno zdravstvo, te dr Jasmin Durmišević iz Službe za zdravstvenu ekologiju i higijenu i nutricionistkinja Maja Trifković iz Odjeljenja za promociju zdravlja INZ-a.

– Zdrava ishrana trenutno je najveći javno-zdravstveni izazov, tako da se i dan hrane posvetio zdravoj ishrani, istakla je dr. Filipović-Hadžiomeragić, naglašavajući da je od dva globalna javno-zdravstvena problema vezana za hranu u svijetu, u BiH znatno izraženiji problem pretilosti (gojaznosti), nego pothranjenosti, ali da je sa zdravstvenog aspekta posebno izražen problem unosa nedovoljnih količina minearala na dnevnoj bazi u organizam.

Niz oboljenja, ali i smrtnih ishoda vezano je za problem uzrokovan hranom, a jedan od najčešćih u svijetu su kardiovaskularni problemi i zastoji, koji direktno ili indirektno potiču od prekomjerne ili nepravilne ishrane, istaknuto je na sajtu INZ.

Dr Filipović-Hadžiomeragić je bila na čelu tima koji je, uz pomoć Svjetske zdravstvene organizacije (WHO World health organisation) sačinila izvještaj o "brzoj hrani" u Sarajevu, Federaciji, cijeloj BiH u kontekstu trendova prisutnih u cijelom svijetu, a posebna pažnja u ovom višegodišnjem istraživanju je bila na hrani za najmlađe, predškolskog i školskog uzrasta u vrtićima, osnovnim i srednjim školama i oko njih.

– Izdat je niz smjernica za ishranu osoba od rođenja do 19 godine života, služeći se prehrambenim navikama i rezultatima ispitivanja u BiH, državama regiona i globalno, u svijetu. Rađen je, u saradnji sa UNICEF-om i projekt "Zdravo jedi, zdravo rasti", koji još traje, a koji podrazumjeva niz zdravstvenih i hranidbenih preporuka, ističe dr. Filipović – Hadžiomeragić.

Govoreći o raznim dijetama, te načinima ishrane poput vegetarijanstva, veganstva i sličnih, gošća iz Sarajeva je istakla da javno zdravstvo preferira zdravu ishranu, koja podrazumjeva ravnomjeran i pravilan unos raznih vrsta namirnica, dok bilo kakvo "odstupanje" treba da se provodi isključivo uz konsultacije i nadzor stručnjaka.

- Imamo više od 17,5 % djece koja su prekomjerno teška ili gojazna. Bilježimo trend porasta, jer je prije četiri godine bilo oko 12% gojazne djece. Što se tiče pothranjenosti, takvih je od 2 do 2,5 %, izuzev u grupama, kao što je romska populacija. Kod njih je taj procenat nešto viši od devet posto – kaže Filipović- Hadžiomerović, te napominje kako je procenat gojaznog stanovništva u BiH oko 22 %, po čemu smo u evropskom vrhu.

Ravnomjeran unos kalorija i što više kretanja

Dr Durmišević je ukazao na globalne trendove, ali i neke zanimljive primjere poticanja, "provlačenja" netačnih i neutemeljenih principa u javnost kao "istine o zdravoj hrani", ali i niz problema koje nose gojaznost i neuhranjenost, koje se pojavljuju i u nerazvijenim državama, iako je brza i nezdrava hrana produkt zapadnog ubrzanog načina života.

Govoreći o nutricionističkim savjetima građanima, Maja Trifković je naglasila potrebu da se razbije mit o tome da je zdrava ishrana nešto što mnogo košta, sastoji se od neuobičajenih produkata, količina i termina unosa.

– Internet kao najbitniji medij današnjice prepun je dezinformacija i poluinformacija, pogrešnih postavki i pravo je umijeće da se u moru loših informacija nađu i iskoriste korisne informacije, istakla je Triković.

Još 2008. WHO je procijenio da čak 63 % stanovništva ima prekomjernu težinu, a da je svako peto dijete do pet godina već pretilo. Od te djece, njih 80% ostaje pretilo i kad odraste. Ti zabrinjavajući podaci su dovoljan signal za reagiranje.

- Najbitnije je da se shvati da ne postoji čarobni recept, čarobni sastojak ili čarobni omjer. Postoji samo najjednostavnija matematika – treba potrošiti više kalorija nego se unese. To znači fizičku aktivnost, kretanje, aktivan život i što ravnomjerniji unos hrane u više obroka, da bi i trošenje bilo svrsishodnije. Čovjek treba jesti ono što mu prija organizmu i ono što voli, štetne sastojke minimizirati ili ukloniti i što zdravije živjeti, jer samo zdrave navike uz zdravu hranu donose zdrav život - zaključuje Trifković.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.04.2024.  |  Vijesti

UIO odložila kupovinu zgrade u centru Banjaluke

Nekoliko dana prije nego što će im isteći rok da se izjasne o ponudi firme Grand trade (Grand trejd) za kupovinu poslovnog prostora u Banjaluci, Uprava za indirektno oporezivanje BiH se dogovorila sa ponuđačem da se rok za konačnu odluku prolongira za još nekoliko mjeseci. Firma biznismena Mileta Radišića, koji je ležao u zatvoru zbog privrednog kriminala, dostavila je u januaru ove godine dvije ponude, prenosi Capital. Prvom je Upravi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.