Izvor: eKapija | Utorak, 25.06.2019.| 10:11
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Revitalizacija nekadašnjeg Kluba radnika Kombiteksa u Bihaću - Projekat KRAK oživljava zaboravljeni prostor i mijenja njegovu namjenu

Tokom ljeta 2018. godine Fondacija Revizor pokrenula je odvažnu i zahtjevnu proceduru osmišljavanja i kreiranja jednog nezavisnog socijalnog prostora u gradu Bihaću, a koji bi se orjentisao i fokusirao na savremene kulturne prakse. Projekat, simboličlnog naziva, KRAK podrazumijeva kreiranje jedinstvenog centra za savremenu kulturu u Bihaću i to na mjestu posrnulog Tekstilnog kombinata Kombiteks.

Trenutno, projekat je u u fazi administriranja, Gradsko vijeće Bihaća dalo je saglasnost za ustupanje prostora nekadašnjeg Kluba radnika Kombiteksa Fondaciji Revizor, a potpisan je i ugovor sa gradonačenikom.

- U fazi smo čekanja izvještaja Komisije za procjenu ulaganja. To malo traje jer lokalne birokrate ne poznaju ovakvu praksu djelovanja i društvenog angažmana na polju kulture. Nadamo se prevazilaženju toga koraka i krećemo u izvedbu i rekonstrukciju. Možda do kraja godine dobijemo obnovljen prostor spreman za akciju - ističe za eKapiju Irfan Hošić, direktor Fondacije Revizor.

Ideja o osnivanju jednog nezavisnog kulturnog prostora u Bihaću javila se kao slijed prethodno realiziranih događaja, kaže Hošić i dodaje da su naučnici i naučnice kao i umjetnici i umjetnice zadnjih nekoliko godina pokazali veći interes za materijalnim industrijskim naslijeđem sa prostora Bihaća.

- Organizirani su neki naučni skupovi kao što je "Historija sadašnjosti. Socijalizam i kapitalizam na primjeru Bihaća" 2015. godine, "Industrijsko naslijeđe na prostoru Bihaća između realnosti i vizije" 2017. godine, izložba "Artefakti buduće prošlosti" također 2017. održana upravo u prostoru Kluba radnika Kombiteksa (budućeg KRAK-a), itd. Ujedno, na Tekstilnom odsjeku gdje predajem već nekoliko godina realiziran je jedan eksperimentalni kolegij totalnog angažmana nazvan "Dizajn i kriza" - navodi Hošić..

Kako ističe kolegij je već imao zapažene rezultate i kod nas i van BiH od čega ističe Konkurs za preoblikovanje bihaćkog vodotoranja u naselju Hatinac na koji se javio značajn broj arhitekata, umjetnika, dizajnera itd.

- Radi se o jednom prilično sistematskom i sveobuhvatnom pristupu unutar kojega se napušteni industrijski prostori traže da budu ustupljeni lokalnoj zajednici i nevladinim inicijativama koje u njima vide potencijal prenamjene i uključenja svih društvenih grupa. Najbolji primjeri uspješne transformacije takvih prostora su kod naših susjeda u Sloveniji (Tobačna, Rog i Metelkova u Ljubljani; Pekarna u Mariboru; Viktor Benčić u Rijeci; i mnogi drugi u Zagrebu, Splitu, itd.).

Platforma za edukaciju i afirmaciju

Revitalizacija bihaćkog Kluba radnika Kombiteksa uključila bi širok spektar djelovanja sa naglaskom na raznolikost, demokratičnost i pluralizam socijalnih praksi.

Kako ističe Hošić, potrebno je generisati umjetnički život lokalne sredine i KRAK staviti na raspolaganje inicijativama mladih umjetnika i umjetnica, aktivista i aktivistkinja. Taj segment podrazumijevao bi uključenje mladih likovnih umjetnika u kreiranje lokalne umjetničke scene (slikarstvo, grafika, strip, ulična umjetnost, i dr.).

- Dalje, potrebno je kulturu dizajna njegovati i podizati na novi i viši nivo. KRAK bi mogao poslužiti kao platforma za edukaciju i afirmaciju dizajna u lokalnoj sredini - navodi Hošić i dodaje da je nužno mladima ponuditi edukaciju i pored konvencionalnih edukativnih iskustava (srednja škola, studij, itd.) kroz pokretanje diskurzivnog programa o savremenoj kulturi, umjetnosti, društvenoj odgovornosti i aktivizmu.

Ovaj segment podrazumijeva aktivno uključenje domaćih ili stranih stručnjaka i medijaciju novih znanja kroz konferencije, simpozije, okrugle stolove, panele, razgovore, itd.

KRAK bi, kako kaže Hošić, u svojoj kompleksnosti mogao poslužiti kao model promišljanja arhitekture i urbanizma u lokalnom kontekstu.

Irfan Hošić

- Njegova prostorna pozicioniranost i građevinska simbolika zalog su stalnom propitivanju mogućnosti prostorne transformacije što bi moglo uključiti širok spektar potencijalnih interesenata svih generacija. Na koji način uopće eksperimentirati sa potencijalnim mogućnostima toga tipa, pritom promišljajući samoodrživost, ekologiju, turističke potencijale i nezavisnost cijelog projekta.

KRAK i njegov zvanični program, trebao bi osim svega navedenoga njegovati urbano vrtlarstvo (urban gardening). U tom kontekstu otvara se prostor za njegovanje pčelarstva u manjem kapacitetu od 2-3 košnice.

- Na koncu, KRAK podrazumijeva pokretanje višenamjenske kancelarije u kojoj bi bile smješteni kapaciteti Fondacije Revizor ali bi jedan određeni obim mjesta mogao biti ponuđen drugim kreativcima i Mjesnoj zajednici Hatinac kao neki coworking space. Naime, KRAK se prepoznaje kao mjesto saradnje, međusobnog učenja i edukacije, i širokog spektra društvene interakcije - kaže Hošić.

Nagrada za idejno arhitektonsko rješenje

Arhitektonsko rješenje izgradnje budućeg Centra za savremenu kulturu KRAK, čiji su autori Ena Kukić i Dinko Jelečević nagrađen ja od strane stručnog žirija u sklopu Collegium Artisticum 2019 nagradom za ideju.

Kako su autori istakli u opisu projekta, objekat Kluba Radnika Kombiteksa dio je prostornog okvira kolektivne memorije stanovnika Bihaća.

- Nekada mjesto druženja radnika i njihove emancipacije, nakon toga tranzicijska ruina, a posljednjih godina i alternativna lokacija kulturnog aktivizma te spomenik funkcionalnijoj prošlosti, KRAK sada postaje inkubator djelovanja bihaćke zajednice.

Novi KRAK nudi platformu za progresivna djelovanja, sadržajem služi onima koji žele svoje ideje izlagati u galeriji ili ih stvarati u zajedničkom radnom prostoru, te onima koji te ideje žele upoznati i reagirati na njih. Objekat svojom arhitektonskom aktivacijom doprinosi praksi otpora devalvaciji kulturnih vrijednosti tranzicijskog društva te postaje novi prostor društvenog angažmana.

- Reinterpretaciji ruine u današnjem postindustrijskom kontekstu pristupljeno je kroz valoriziranje i saniranje bitnih istorijskih elemenata te oblikovanje novog arhitektonskog identiteta koji naglašava vrijedne dijelove i komplimentira im novima.

Paradoks - para ima, ne i razumijevanja

Glavni donator u realizaciji projekta KRAK je Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovina sa uredom u Sarajevu. Oni su donirali 70% novca, dok su na lokalnom nivou obezbijeđena sredstva u iznosu od 30%.

Procjenjena vrijednost građevinskih radova i opremanja centra KRAK je oko 200.000 KM od čega je 120.000 KM obezbijedilo Otvoreno društvo Bosne i Hercegovine.

- Do sada smo dobili materijalnu podršku i od gradske uprave Bihaća, a imamo i potvrde da Vlada Kantona želi sudjelovati u kreiranju ovog projekta. Također, imamo dogovore i sa privatnim kompanijama kao što su Gazzda iz Sarajeva i Lux-co iz Olova — obje veoma renomirane tvrtke za dizajn namještaja i uređenje enterijera. Pod donatorima smatram i arhitektonski dvojac Ena Kukić i Dinko Jelečević koji su uradili arhitektosnki projekat po kojeme će se izvoditi radovi. Kao i već pomenuta projektantska agencija Euroing iz Bihaća koja je uradila veliki dio posla, sve na pro bono osnovi.

Hošić ističe da je paradoksalna situacija jer imaju materijalna sredstva za osnovne radove ali da Komisija za procjenu ulaganja Grada Bihaća nije navikla na takve inicijative koje dolaze iz nevladinog sektora, te da je dala nepovoljan nalaz i mišljenje.

- Znači imamo novac ali nemamo razumijevanje za ono što planiramo raditi. Žalili smo se na njihovo mišljenje i čekamo da se nešto novo desi u pravcu da krenemo sa radovima. Teško je predvijeti ali do kraja godine ili nekada u proljeće 2020. mogli bismo imati okončane građevinske radove. Nakon toga treba preći na fazu 2 koja podrazumijeva opremanje centra i kreiranje programa. Pošto se radi o novim društvenim praksama, stvari idu sporo ali smo odlučni da ih pokrenemo.

Zaboravljena zaostavština

Tekstilni kombinat Kombiteks, danas u stečaju, je tvornica koja je u samoupravnom sistemu u drugoj polovini 20. vijeka predstavljala okosnicu razvoja Bihaća u svakom pogledu. Zapošljavao je više od 3.000 radnika i bio generator ekonomskog razvoja ali i sporta, kulture i obrazovanja.

- Iz današnje perspektive to je nešto nezamislivo. Žalosno je da nakon gašenja Kombiteksa nije ostala niti inicijativa da se u njegovom kompleksu otvori barem neki mali Muzej tekstilne industrije — po uzoru na već pomenutu Tobačnu u Ljubljani. To samo govori o političkoj i društvenoj svijesti u kojoj se društvo nalazi danas -istakao je na kraju za eKapiju Irfan Hošić.

S.T.


FOTO GALERIJA:
Fotogalerija
Idejno rješenje Centra za savremenu kulturu KRAK

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.