Ilustracija (Foto: Syda Productions/shutterstock.com)
Jesti kada si bolestan znači - hraniti svoju bolest. Svako ima liječnika u sebi, samo mu treba pomoći, govorio je to Hipokrat, otac medicine koji je poživio 90 godina. Ima istine u njegovim riječima, s time se slažu brojni stručnjaci. Povremeno gladovanje dobro je za zdravlje jer potiče regeneraciju organizma, pomlađuje stanice, tkiva i krvne žile. Blagotvorno utječe ne zdravlje kao i na prevenciju mnogih bolesti. Dobro je i za izgled jer usporava starenje, piše
24sata.hr.
- Neka istraživanja provedena zadnjih godina pokazala su određene pozitivne učinke kratkotrajnog gladovanja u liječenju malignih bolesti, posebno ako se kombinira s davanjem citostatika. Naime, u gladovanju maligne stanice brže propadaju jer im treba više energije za rast, dok se istovremeno zdrave stanice brže regeneriraju. Također, ima indicija da bi povremeno kratkotrajno gladovanje moglo preventivno usporiti ili čak spriječiti razvoj autoimunim bolesti - objasnio je za 24sata prof. dr. sc. Miroslav Dumić, pedijatar, dječji endokrinolog i dijabetolog iz Poliklinike MD i dodao da bi njegova preporuka zdravim ljudima bila mediteranska prehrana i svakodnevna tjelesna aktivnost, a ne gladovanje.
Osvrnuo se i na teorije da povremeno gladovanje može usporiti starenje.
- Što se tiče tvrdnji da će povremeno gladovanje usporiti procese starenja, opet bih prije preporučio usvajanje zdravih životnih navika (način prehrane i redovita tjelesna aktivnost), a ne povremeno gladovanje, posebno ako osoba u međuvremenu živi nezdravo (sjedilački način života, pušenje, prekomjerna tjelesna težina). U svakom slučaju, periodi gladovanja ili restrikcije pojedinih namirnica u kraćim periodima neće biti od koristi ako se ponovo vratimo na dotadašnji nezdrav način života, što se na žalost najčešće i događa - pojasnio je dr. Dumić.
- Ako se odlučimo povremeno gladovati trebalo bi to provoditi uz kontrolu liječnika. Gladovanje u svakom slučaju nije za preporučiti u djece i starijih osoba, osim u izuzetnim situacijama - dodao je.
Prednosti za zdravlje i na što pripaziti kod povremenog gladovanja pojasnila je i Olja Martinić, dijetetičarka i nutricionistkinja Nutricionističkog savjetovališta Olja iz Splita.
- Apstinencija od unosa hrane u dijetetici je prva preporuka kod osoba koje imaju akutni pankreatitis te je obavezna kod pacijenata sa Ileusom (paralitički ileus, adinamični ileus). Sve češće se kod onkoloških bolesnika podrška pronalazi u promjeni režima prehrane. Jedan od čestih i vrlo raširenih oblika potpore koji onkološki bolesnici prakticiraju je povremeni post - objašnjava.
- Iskustva su uistinu različita. Neki pacijenti od ovog oblika prehrane odustanu nakon nekoliko pokušaja dok drugi godinama slijede jednodnevni ili višednevni post i jako su zadovoljni. Pacijenti se uplaše kada im se pojavi tremor ruku i nogu, a što je normalno jer se kod faze gladovanja prvo potroše glikogenski depoi i svakako ne treba forsirati apstinenciju od hrane ako se osoba ne osjeća dobro - dodala je.
Upozorila je da pacijenti u fazi posta ne smiju biti izloženi fizičkim aktivnostima i boravku na suncu. Također, potrebno je voditi računa o nadoknadi tekućine.
- Pacijenti koji imaju specifične režime prehrane o istome moraju izvijestiti svog liječnika. U pojedinim zdravstvenim okolnostima primjenjuje se tzv. nulta dijeta. Isto se može provoditi isključivo ukoliko za isto postoje indikacije i pacijent mora biti hospitaliziran gdje mu se periodično (nekoliko puta dnevno) prate određeni krvni parametri - kaže Olja Martinić.
- Nije jednostavno postiti i sve preko 24 satnog posta zahtjeva oprez, naravno ako govorimo o 100 postotnoj apstinenciji u unosu hrane. Post sa sokovima je znatno manje naporan i stresan - zaključila je.
Post obnavlja imunološki sistem
Tim stručnjaka iz SAD-a posvetio se upravo dijelu koji se odnosu na imunitet. Eksperimentiranjem na miševima shvatili su da povremeno gladovanje, ne samo da štiti imunološki sistem od oštećenja, već podstiče regeneraciju na način da matične stanice prebacuje iz stanja mirovanja u stanje samoobnavljanja.
- Kada gladujete, sistem pokušava uštedjeti energiju, a jedna od stvari koje može učiniti za uštedu energije je reciklaža mnoštva imunoloških stanica koje nisu potrebne, posebno onih oštećenih. Ono što smo počeli primjećivati u našem radu i u radu na životinjama je to da se broj bijelih krvnih stanica smanjuje s dugotrajnim postom. Potom, nakon uzimanja hrane, krvne stanice se vraćaju u normalu. To nas je nagnalo na razmišljanje, odakle to dolazi? Nismo mogli predvidjeti da će dugotrajno gladovanje imati tako značajan učinak u promicanju regeneracije hematopoetskog sustava temeljenog na matičnim stanicama - objasnio je autor studije Valter Longo, profesor gerontologije i bioloških znanosti na USC Davis škole za gerontologiju i ravnatelj Instituta USC Longevity.
Slabiji rad imunološkog sustava pridonosi povećanoj osjetljivosti na bolesti, a to dolazi sve više do izražaja kako ljudi stare. Profesor Longo smatra da produljeni ciklusi gladovanja, dva do četiri dana u šest mjeseci, uništavaju stare i oštećene imunološke stanice i stimuliraju stvaranje novih.
- Dugotrajno gladovanje prisiljava tijelo da koristi zalihe glukoze, masti i ketona, ali također razgrađuje značajan dio bijelih krvnih stanica - dodao je.
- Tijelo se tijekom posta rješava dijelova sustava koji bi mogli biti oštećeni ili stari, neučinkovitih dijelova. Sada, ako počnete sa sustavom koji je teško oštećen kemoterapijom ili starenjem, ciklusi gladovanja mogu doslovno generirati novi imunološki sustav - pojasnio je.
Dugotrajno gladovanje iskušala je i mala skupina pacijenata koja je postila 72 sata prije odlaska na kemoterapiju.
- Kemoterapija spašava živote, ali uzrokuje značajna kolateralna oštećenja imunološkog sistema. Rezultati ove studije sugeriraju da post može ublažiti neke štetne učinke kemoterapije. Ipak, potrebno je više kliničkih studija, a svaka takva prehrambena intervencija trebala bi se provoditi samo pod vodstvom liječnika - rekla je koautorica studije Tanya Dorff, docentica kliničke medicine u USC Norris sveobuhvatnom centru za rak i bolnici.
- Istražujemo mogućnost da su ti učinci primjenjivi na mnoge različite sisteme i organe, a ne samo na imunološki sistem - dodao je profesor Longo, a prenio je portal USC News.
Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Subota, 25.05.2019.
Komentari
