"Trgovinski rat" gura i BiH u čelični zagrljaj sankcija - Domaćim izvoznicima poslovanje nije ugroženo jer su okrenuti tržištu regiona i EU

Ukoliko "trgovinski rat" u vezi s čelikom i aluminijumom između SAD i ostatka svijeta potraje, posljedice bi mogla da osjeti i domaća privreda.

Međutim, u ovom momentu nije moguće precizno odrediti u kojem obimu, smatra većina sagovornika Nezavisnih. Bez obzira na sve, složni su da novonastala situacija na svjetskom tržištu, prouzrokovana visokim carinama, nikako ne odgovara malim zemljama poput Bosne i Hercegovine pa bi najbolje bilo da se problem što prije riješi.

U Spoljnotrgovinskoj komori (STK) BiH vide i direktne i indirektne posljedice. Iako se BiH nalazi na skromnom popisu zemalja kojima su dodijeljene povlastice na osnovu kojih se roba porijeklom iz BiH oslobađa od plaćanja carine pri izvozu u SAD, zbog nove odluke američke administracije iz toga su izostavljeni čelik i aluminijum.

- Možemo zaključiti da je direktni uticaj negativan i da će se on odraziti na izvoz u SAD. Izvoz čelika i aluminijuma iz BiH u SAD je u prošloj godini iznosio tek 4,7 mil KM i mjesta za ekspanziju sigurno ima. Treba imati u vidu da za mnoge proizvode kompanije u BiH svakako nisu mogle dobiti "BH porijeklo" upravo zato što se veliki dio repromaterijala (npr. čelični limovi) uvozi iz EU ili azijskih zemalja, tako da iako možemo očekivati negativan trend izvoza u SAD, on ne bi trebalo da bude ekstreman - kažu.

Sa druge strane, indirektan uticaj vide kroz automobilsku industriju Evropske unije, gdje kompanije iz BiH u lancu vrijednosti učestvuju kao važni dobavljači komponenata od čelika i aluminijuma s preko 350 mil KM godišnjeg izvoza. Stoga smatraju da ukoliko se carine u iznosu od 25% na čelik i 10% za aluminijum i dalje nastave primjenjivati, može se očekivati i pad proizvodnje evropske automobilske industrije, zbog koje se, kako ocjenjuju, ova protekcionistička mjera vjerovatno i uvodi.

- Samim tim možemo prognozirati i veći pritisak u smislu obaranja cijena, ali i manju potražnju za komponentama proizvođača iz BiH. Nažalost, kako za automobilsku industriju, tako i za sve ostale uvezane sektore - zaključuju u Komori.

Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže kako zasad negativnih efekata nema, ali da će ih biti ako se trgovinska kriza produži.

- U opasnosti su tržište uopšte i principi slobodne trgovine i pravila Svjetske trgovinske organizacije. S obzirom na veličinu i zanemariv značaj našeg tržista neotpornog na krize, nama kao zemlji više odgovara smirivanje tenzija i vraćanje stvari na početne pozicije - kazao je.

U mostarskom Aluminiju, jednom od najvećih proizvođača i izvoznika, kažu kako bi produbljivanje krize moglo donijeti tržišne poremećaje na koje niko nije imun. Smatraju kako im poslovanje nije ugroženo jer su uglavnom okrenuti tržištu BiH i tržištima evropskih zemalja.

- Negativne posljedice ne bi bile uzrokovane direktnim mjerama koje nalaže administracija Donalda Trampa, već potencijalno veoma opasnim trgovinskim sukobom najjačih svjetskih privreda u slučaju aktiviranja kontramjera. Te se posljedice, jasno, ne bi odnosile samo na Aluminij, nego je riječ o opasnosti od značajnih privredno-ekonomskih poremećaja na globalnom nivou. Već je samo širenje negativnih poruka uticalo na rast zabrinutosti tržišta širom svijeta, što može voditi histeriji, koja u kratkom peroidu može nanijeti velike štete svjetskoj privredi - kazao je Darko Juka, direktor Odjela korporativnih komunikacija i marketinga Aluminija.

Sa druge strane, u ArcelorMittalu kažu kako je situacija složena te da kontinuirano procjenjuju uticaj koji bi nedavni događaji mogli imati na njihovo poslovanje.

- Nastavićemo da poštujemo pravila koja su postavili vlade i regulatori, i razumijemo želju vlada da podrže domaće industrije. Međutim, veća je potreba stvaranje zaista održive globalne industrije čelika, a jedini način da se to uradi je da proizvođači čelika širom svijeta sarađuju na rješavanju prekomjernog kapaciteta na tržištu čelika. Ovo je dugoročno pitanje, ali mora postojati jasan fokus na pružanju značajnih strukturnih promjena u našoj industriji - poručili su iz ove kompanije.

U Kancelariji za odnose s javnošću Ambasade SAD u BiH kažu kako bar što se BiH tiče, većih posljedica ne bi smjelo biti.

- S obzirom na to da je u proteklih nekoliko godina primarni izvoz iz BiH u SAD uključivao proizvode za autoindustriju, municiju, namještaj i proizvode od kože, a ne čelik ili aluminijum, mi ne očekujemo direktni uticaj na BiH kao rezultat uvođenja ovih tarifa - kazali su.

Procentualno, BiH željezo i čelik izvozi u zemlje regiona, i to u Srbiju (23%), Rumuniju (11%), Kosovo (11%), Crnu Goru (9%) dok se proizvod od čelika i željeza s većim stepenom obrade izvoze uglavnom u zemlje EU poput Njemačke (16%), Italije (15%), Austrije (12%) i Hrvatske (12%).

Aluminijum i proizvodi od aluminijuma su se izvozili uglavnom u Hrvatsku (21%), Austriju (13%), Njemačku (11%) i Italiju (11%)