Strani investitori zainteresirani za ulaganje u Hercegovinu, ali ih koči komplikovana administracija

Centar za investicije i razvoj poduzetništva (CIRP) Mostar, u suradnji s Agencijom za unapređenje stranih investicija (FIPA) u BiH, organizirali su u srijedu (11. aprila 2018. godine) na "Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar 2018." gospodarsku konferenciju "Investicijski potencijali Hercegovine".

Cilj konferencije bio je da se domaćim i stranim investitorima predstave investicijske prilike i potencijali regije Hercegovine te promoviranje Hercegovine kao ulagačke destinacije, saopšteno je iz CIRP-a.

Konferenciju je otvorio mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić, koji je istakao kako je najveći proizvođač u Mostaru kompanija Aluminij, dok su glavni nositelji gospodarskih aktivnosti poljoprivreda, malo i srednje poduzetništvo te turizam sa stalnim trendom rasta djelatnosti, posebno u oblasti agro i ekološkog turizma.

Govoreći o mogućnostima daljnjeg razvoja gospodarstva, naveo je, uz ostalo, razvoj malih i srednjih poduzeća, ulaganja u proizvodnju električne energije, ulaganja u postojeću infrastrukturu, turizam te poljoprivredu, i to pogone za preradu voća i povrća.

Naglasio je kako od prošle godine u tom gradu postoji i Centar za investicije i razvoj poduzetništva – CIRP, koji je na usluzi svim potencijalnim investitorima, zaključivši kako je to zasigurno još jedan korak naprijed u razvoju gospodarstva ove regije.

Zamjenica direktora Agencije za promociju stranih investicija (FIPA) u BiH Damirka Mioč kazala je u izjavi za novinare kako je glavni cilj predstaviti prirodne, materijalne i ljudske potencijale regije Hercegovine, ocjenjujući kako taj kraj obiluje značajnim energetskim, turističkim i poljoprivrednim kapacitetima koje je, kako kaže, moguće unaprijediti ovakvim konferencijama na kojima se povezuju inozemni i domaći gospodarstvenici.

Ovim, kaže Mioč, želimo staviti naglasak na ukupne potencijale u BiH za investiranje jer unatoč brojnim poteškoćama sa kojima se susrećemo u BiH, svi pokazatelji govore o nekom poboljšanju poslovnog okruženja.

- Podaci Centralne banke BiH ukazuju da je došlo do povećanja od preko 50% izravnih inozemnih ulaganja u BiH tijekom 2017. u odnosu na 2016. godinu - zaključila je Mioč.

Kada su u pitanju zamjerke stranih investitora, Mioč je dodala da najviše zamjeraju što im se ne daju određene olakšice za investiranje, da im se pojednostave procedure za registraciju i slično.

- Međusobna saradnja lokalnih i ostalih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini je poprilično disperzivna- kazala je Mioč, dodavši da komunikacija može mnogo toga unaprijediti.

Za načelnika općine Čapljina Smiljana Vidića, glavni problem je što se često preklapaju nadležnosti, pa se i ne zna ko upravlja kojim objektom, što otežava realizaciju ideje.

Činjenica da se Div grupacije iz Hrvatske, prije tri godine upustila u projekat vjetroelektrane kod Tomislavgrada i Kupresa, vrijedan 250 mil KM, i da je još u fazi odabira tehničkih karakteristika, dovoljno govori o tome koliko je ideju provesti u dijelo.

- Otprilike, 90% vremena je utrošeno na kojekakva odobrenja, studije izvodljivosti, građevinske dozvole, koncesijske te stvari, koje su bile jako dugotrajne i odmaklo nas je od projekta sigurno godinu do dvije godine - kazao je predstavnik Div grupacije iz Hrvatske u Bosni i Hercegovini, Almir Žujo.

Smatra da procedura u drugim zemljama EU ide mnogo brže, no dodao da je ipak zadovoljan postignutim s obzirom na sva dešavanja u BiH.

Veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Del Vechio kazao je kako za Hrvatsku nisu interesantni samo potencijali Hercegovine, nego čitave BiH, naglasivši da je riječ o nekoliko ključnih tema te da je tu, prije svega, cestovna i prometna infrastruktura, energetska infrastruktura, uopće opskrba energijom, pogotovo obnovljivim izvorima energije, transport, poljoprivreda i turizam.

- Dakle, postoji čitav niz sektora gdje možemo i moramo zajedno surađivati i zbog toga je za nas od strateškog značenja da BiH što prije krene s pregovorima i uđe u Europsku uniju jer kroz to se zapravo i investira u navedene sektore. Kad se usvoje te sektorske strategije onda je zapravo i BiH spremna i ima temelje na osnovu kojim mi možemo bolje, efikasnije i brže surađivati i više investirati - poručio je u izjavi za novinare hrvatski veleposlanik te naveo kako, trenutačno, neuređenost pravnih propisa koči investicije u BiH.

Konferencija je okupila veliki broj privrednika i predstavnika vlasti iz Hercegovine, investitore i strane goste iz Indije, Kine, Jordana, Švicarske, Turske, a njeni sponzori bili su Grad Mostar, Zapadnohercegovačka županija i Feal.