Elektroprenos BiH teško do naplate 13 mil KM potraživanja u propaloj Banci Srpske - Sud potvrdio da je preduzeće povezano lice

Okružni privredni sud u Banjaluci odbacio je dio tužbe Elektroprenosa BiH protiv Banke Srpske u stečaju i potvrdio odluku stečajne upravnice da je ovo preduzeće povezano lice sa bankom, te kao takvo spada u red povjerilaca koji će biti posljednji namireni. Za Elektroprenos BiH to znači da je vrlo neizvjesna naplata njihovih potraživanja od oko 13 mil KM, saznaje portal Capital.

Ovo je samo prva od nekoliko presuda koje se očekuju po tužbama povezanih lica, među kojima su i preduzeća i iz sistema Elektroprivrede RS i Autoputevi RS, čija su milionska potraživanja, takođe po odluci stečajne upravnice, svrstana u peti suspendovani isplatni red.

Elektroprenos BiH je prošle godine, nakon otvaranja stečaja, prijavio 12 mil KM potraživanja od Banke Srpske, a stečajna upravnica Mirjana Golić mu je priznala 10,3 mil KM i kao povezano lice ga svrstala ga u peti suspendovani isplatni red.

Peti suspendovani isplatni red znači da će povjerioci koji se u njemu nalaze svoja potraživanja moći da naplate tek nakon što budu isplaćeni svi ostali ostali povjerioci. To, praktično, znači da bi ovi povjerioci mogli da ostanu bez većeg dijela svojih potraživanja, jer je upitno koliko će banka imati stečajne mase koja će služiti za izmirenje potraživanja povjerilaca.

Nezadovoljan ovakvom odlukom, Elektroprenos je, kao zajedničko preduzeće RS i FBiH, podnio tužbu u kojoj je tvrdio da on nije povezano lice sa bankom i da njegova potraživanja ne trabaju biti u suspendovanom redu. Osim toga, Elektroprenos je tražio i da mu se prizna 2,9 mil KM potraživanja po osnovu zateznih kamata koje upravnica nije prihvatila.

Sud potvrdio da je tužilac povezano lice sa Bankom Srpske

Presudom od 6. marta, koja je u posjedu Capitala, sud je prihvatio dio tužbe koji se odnosi na kamatu i naložio stečajnom upravniku da Elektroprenosu osim 10,3 miliona prizna i dodatnih 2,9 mil KM, dok je dio kojim je tražio da njegova potraživanja ne budu i suspendovanom redu odbio.

- Što se tiče prvog dijela tužbenog zahtjeva koji se odnosi na primjenu odredbi Zakona o bankama u pogledu reda prioriteta isplata priznatog potraživanja sud je utvrdio da je u ovom dijelu tužbeni zahtjev neosnovan. Sud je, u skladu sa zakonskim odredbama, utvrdio da je tužilac povezano lice sa tuženim - navedeno je u obrazloženju presudu.

Ovakav zaključak sud je obrazložio time što su akcionari Elektroprenosa RS i FBiH, dok su akcionari Banke Srpske fondovi, čiji je stoodstotni osnivač i vlasnik RS, a kojim upravlja Investiciono-razvojna banka RS čiji je vlasnik i osnivač takođe RS.

- Navedeni fondovi zajedno imaju više 99% vlasništva nad tuženom. Prema tome, jasno proizilazi da je Republika Srpska imala više od 99% vlasništva nad bankom, a takođe je i osnivač i vlasnik tužioca u procentu većem od 40%. Iz toga, a imajući u vidu odredbe Zakona o bankama, jasno proizilazi da je tužilac povezano lice sa tuženom i da se isplata obaveza banke prema Elektroprenosu treba suspendovati sve dok se ne okonča postupak isplate obaveza prema drugim povjeriocima. Zbog toga je sud tužbeni zathjev u ovom dijelu odbio kao neosnovan - navodi se u presudi.

Što se tiče kamata, sud je naveo da je osnovano potraživanje Elektroprenosa i naložio stečajnoj uprvnici da iznos od 2,9 mil KM svrsta u peti suspendovani isplatni red.

U Banci Srpske u petak, 30. marta, su za Capital rekli da su zadovoljni dijelom presude kojim se potvrđuje odluka stečajne upravnice o svrstavanju Elektroprenosa u suspendovani red, ali da nisu zadovoljni dosuđenim kamatama ovom preduzeću, zbog čega će na ovaj dio uložiti žalbu.

Nezadovoljan ranijim pisanjem Capitala o javnim nabavkama u ovom preduzeću, direktor Elektroprenosa Matan Žarić nije želio ni da čuje naše pitanje, već je rekao da se obratimo pismeno i spustio slušalicu.

Brojna javna preduzeća iz RS tužila banku po istom osnovu

Ova presuda mogla bi da nagovijesti i ishod ostalih tužbi koje su protiv Banke Srpske podnijela mahom javna preduzeća.

Osim Elektroprenosa, tužbu po istom osnovu podnijelo je Matično preduzeće Elektroprivrede RS kao i HE na Trebišnjici i HE na Drini, te Autoputevi RS koji potražuju milionske iznose. Svi oni su nezadovoljni jer ih je stečajna upravnica kao povezana lica svrstala u peti suspendovani isplatni red.

Capital je ranije objavio da je Matično preduzeće MH ERS u tužbi navelo da se stečajni upravnik, svrstavajući 2,6 mil KM njihovih potraživanja u peti isplatni suspendovani red, upustio u tumačenje zakona koje je pogrešno i za koje nije nadležan.

Tužbu protiv banke podnijeli su i Autoputevi RS kojima je priznato 10,4 mil KM potraživanja, ali su i ona svrstana u peti suspendovani isplatni red, dok im kamate nisu priznate. Zbog toga su Autoputevi podnijeli tužbu tražeći da im se isplati 12,2 mil KM, te da ne budu u suspendovanom isplatnom redu.

Povjerioci od Banke Srpske u stečaju potražuju 221,5 mil KM, a priznato je 152,2 miliona. Više od dvije trećine priznatih potraživanja, ukupno 112 mil KM, čine potraživanja Vlade RS i njenih institucija i javnih preduzeća koji su posljednji u redu namirenja.