Produžena odgovornost proizvođača štiti okolinu od opasnog otpada - Zemlje regije različitim tempom prilagođavaju evropsku praksu
Na regionalnoj konferenciji "Zaštita životne sredine – Upravljanje otpadom", koju je juče u Beogradu organizovala Američka privredna komora u Srbiji (AmCham) mogla su se čuti iskustva Srbije, BiH i Slovenije u oblasti upravljanja otpadom, koji izazovi ih prate i šta je ono što je potrebno posebno urediti kako bi bile zadovoljne sve tri strane: država, privrednici i građani.
Dragan Dilparić, potpredsjednik Odbora za životnu sredinu AmCham i predstavnik kompanije Gorenje, koji je bio i moderator konferencije, rekao je kako je u Srbiji situacija takva da je postojeći model državne kontrole naplate eko naknada i raspodjele podsticaja reciklerima u praksi naišao na brojne izazove i nije dao očekivane rezultate.
- Nakon više od sedam godina pokazalo se da postojeća zakonska regulativa ima niz slabosti u dijelu upravljanja posebnim tokovima otpada, što se u praksi negativno odrazilo kako na proizvođače koji plaćaju naknadu, tako i na korisnike podsticajnih sredstava – reciklere. S jedne strane visoke naknade koje su i do 12% u cijeni proizvoda, kao i nepoštovanje zakonske regulative svih obveznika plaćanja naknade, stvorili su nelojalnu konkurenciju među proizvođačima i umnogome otežavaju poslovanje svih društveno odgovornih kompanija. S druge strane, nema adekvatnog sistema koji uklanja ovaj otpad iz životne sredine, a neredovna dodjela podsticajnih sredstava otežava poslovanje reciklažne industrije.
Zato se Dilparić zalaže za redizajn zakonske regulative i da se kroz produženu odgovornost proizvođača, uz adekvatnu kontrolu države, obezbijedi da se upravljanje posebnim tokovima otpada uredi na način koji će biti održiv i transparentan.
Ivan Karić, državni sekretar u Ministarstvu zaštite životne sredine Srbije, rekao je da se to ministarstvo nije bavilo pitanjima otpada u prošloj godini i da će 2019. biti "godina otpada", kada se očekuje usvajanje najvećeg dijela legislative.
- Polovinom 2018. godine imaćemo jednu neformalnu verziju pregovaračkog tima i očekujemo da kroz kvalitetnu diskusiju razmotrimo sva pitanja na ovom polju. Neophodna je saradnja privrede i države, a radne grupe će učestvovati u pripremi više pravilnika - rekao je Karić, navodeći da će Zeleni fond naredne godine biti u punom kapacitetu.
Sandra Kamberović iz Udruženja industrije otpada Srbije "Hrabri čistač, rekla je da iako je rok za donešenje zakonske regulative pomjeren za 2019. godinu, ima mjesta optimizmu, jer će doći do većeg prostora za analizu, kako bi se definisalo koji model upravljanja posebnim tokovima otpada je najpogodniji.
- Sada su nezadovoljni i proizvođači i recikleri, zbog loše zakonske terminologije. Izmjene zakona koje su na snazi godinu dana trebalo je da definišu posebne modele finansiranja i upravljanja posebnim tokovima otpada.
U Udruženju Hrabri čistač se, kako je navela Kamberović, zalažu za tržišnu utakmicu među operaterima.
- Imali smo poteškoće u implementaciji, jer je bila nelojalna konkurencija među reciklerima, kao i pitanje vlasništva u pojedinim operaterima. Recikleri su bili prisutni u vlasništvu operatera, a to dalje znači da je sisitem stao u određenom trenutku, jer nije bilo novca za ulaganje u edukaciju i podizanje svijesti.
Ono što su iskusili u Sloveniji, kako objašnjava Šehić, je da je svaki model produžene odgovornosti drugačiji, jer su se mijenjali ministri, a direktive sprovodile sukcesivno. Zato se, kaže, u direktivama moraju fiksirati modeli.
- Zapad se okreće prema modelima gdje je jedan operater zadužen za jednu vrstu otpada. Neko je rekao da je to monopol, ali ako je monopol dobar i kreativan, treba ga podržati. Proizvođači koji plaćaju naknade moraju imati uticaja na operatera. Zato idu jedna uz drugu - operativna i finansijska odovornost.
Zeos posluje i u Sarajevu, od 2012. godine, a djelatnosti pokrivaju sakupljanje otpada, obradu i reciklažu, navela je na konferenciji Elma Babić Džihanić, pomoćnik direktora.
- Prije nas, otpad koji se sakupljao, a koji je bio profitabilan, odlazio je u tokove ili na deponije. Mi smo prva i jedina firma u BiH koja je počela izvoz opasnih komponenata - opasne sijalice, frižideri, a od ove godine planiramo izvoz TV ekrana i monitora.
Kaže da većinu otpada prikupe od trgovačkih centara i javnih institucija i pokrivaju oko 50% federalnih opština. FBiH, kako ističe, ima uređen sistem za tretman ambalažnog i električnog i elektronskog otpada, dok RS za sada ima samo za oblast ambalažnog.
- Imamo obećanje federalnog ministarstva okoliša da će do kraja 2017. biti usvojen Pravilnik i uredbe za posebne tokove otpada, s obzirom na to da je u novembru stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom, gdje je jasno navedeno šta je operater sistema i njegove obaveze.
Kada je riječ o naknadama za tretman otpada koje plaćaju proizvođači, Srbija ima daleko najskuplju u regionu i iznosi 511 EUR po toni. U Hrvatskoj je ona 290 EUR, u BiH 140, a u Sloveniji 127 EUR po toni.
Teodora Brnjoš
Top priče
18.04.2024. | Građevina
Uskoro tender za rekonstrukciju zgrade Soda So u Tuzli, radovi će koštati više od 10 mil KM
Uručivanjem Glavnog projekta rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje zgrade Vlade Tuzlanskog kantona u Tuzli završena je još jedna od faza pripreme za obnovu i rekonstrukciju objekta poznatog kao zgrada "Soda-So". U narednom periodu preostaje raspisivanje tendera za izbor izvođača radova i konačno početak rekonstrukcije, saopštila je Vlada TK. Ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice Anela Ajšić je izrazila svoje
19.04.2024. | Finansije
Previranja na tržištima poslije navoda o napadu Izraela na Iran
19.04.2024. | Finansije
19.04.2024. | IT, Telekomunikacije
Društvena mreža X uvodi pretplatu za nove korisnike
19.04.2024. | IT, Telekomunikacije
eKapija+
19.04.2024. | Građevina, Finansije, IT, Telekomunikacije
19.04.2024. | Građevina, Finansije, IT, Telekomunikacije
19.04.2024. | Građevina, Finansije, Turizam, sport, kultura
19.04.2024. | Građevina, Finansije, Turizam, sport, kultura
17.04.2024. | Agro, Finansije, IT, Telekomunikacije
17.04.2024. | Agro, Finansije, IT, Telekomunikacije
18.04.2024. | Vijesti
Raspisan poziv za dodjelu finansijske podrške putem Inovacionih vaučera Zapadnog Balkana
18.04.2024. | Vijesti
18.04.2024. | Građevina
U Trnovu uklanjaju štetne azbestne cijevi - Potpisan ugovor o rekonstrukciji vodovoda
18.04.2024. | Građevina
18.04.2024. | Agro, Industrija
U toku poziv za sufinansiranje zapošljavanja pripravnika u sektoru poljoprivrede u FBiH
18.04.2024. | Agro, Industrija
Poslovne šanse
19.04.2024. | Građevina, Finansije, Turizam, sport, kultura
Tender za nastavak radova na kulturno-sportskom domu u mjestu Jare - 240.000 KM za četvrtu fazu izgradnje
19.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Banjaluka sa milion maraka obnavlja dio Ulice Kralja Aleksandra Karađorđevića
19.04.2024.. | Građevina, Saobraćaj
18.04.2024. | Građevina
Uskoro tender za rekonstrukciju zgrade Soda So u Tuzli, radovi će koštati više od 10 mil KM
18.04.2024. | Građevina
18.04.2024. | Agro, Industrija, Građevina
Peti put oglašena prodaja imovine trebinjskog TDS export-importa, početna cijena snižena za 20%
18.04.2024. | Agro, Industrija, Građevina
18.04.2024. | Energija, Finansije
RMU Banovići planiraju zaduženje od 3 mil KM na tri godine
18.04.2024. | Energija, Finansije
18.04.2024. | Građevina
Modriča kupuje zemljište i objekat za vatrogasni dom
18.04.2024. | Građevina