NavMenu

Kultura je potreba i treba joj novac - Za jaču sinergiju privrede i umjetnosti potrebni profesionalni menadžeri u kulturi

Izvor: eKapija Četvrtak, 12.10.2017. 15:01
Komentari
Podeli
(Foto: Iakov Filimonov/shutterstock.com)
Nije mnogo prošlo od sad već čuvene građanske akcije "Ja sam muzej", kada je za mjesec dana u znak podrške radnicima Zemaljskog muzeja u Sarajevu "dežuralo" više od 3.000 građana, a učestvovale su i brojne kompanije i preduzeća.

Bila je to iskrena podrška građanstva kulturi, koja se prečesto ostavlja po strani i za koju kao da nema sluha. Dvije godine nakon što je otvoren Zemaljski muzej, on i dalje kuburi u finansijama. Uspjeli su organizovati mnogobrojne aktivnosti, ali dugovi su i dalje tu, a podrška Vlade FBiH je izostala. Kako kažu nadležni u nekoliko kulturnih institucija, danas je skoro nemoguće opstati sam. Nužno je apelovati na svijest o važnosti ulaganja u kulturne ustanove i njihove aktivnosti.

Ali da nije sve tako crno, pokazuju i primjeri gdje se domaće i inostrane kompanije ili banke utrkuju ko će biti sponzor. Najveći brend BiH, Sarajevo Film Festival, svakako je na prvom mjestu. Tu su i Demofest, OK Fest, MESS...

Vesna Beganović iz agencije Via Media nam objašnjava kako se "događaju" sponzorstva.

- Naše kulturne institucije nažalost nemaju strateški definisan model koji povezuje kompanije i institucije kroz sponzorstva koja su u skladu sa njihovim poslovnim ciljevima, a koja stvaraju benefite za obje strane. Trenutno su to uglavnom sponzorstva dogovorena na osnovu ličnih preferencija i lobiranja, a ne u skladu sa parametrima po kojima bi trebalo raditi. Određene kompanije planirano i strateški pristupaju izboru kulturnih institucija ili događaja, koji su od interesa za njihovu industriju. Takve kompanije imaju model selekcije i evaluacije projekata koje žele sponzorirati, jer su svjesni vrijednosti koju dobijaju kroz saradnju. Institucije kulture jačaju, a kompanija djeluje društveno odgovorno i unaprjeđuje zajednicu u kojoj djeluje. Uglavnom je riječ o kompanijama koje unutar svoje strategije imaju jasno definisana pravila sponzorstva, kao specifičnog mehanizma tržišne komunikacije - kaže Beganović.

Prema njenim riječima, iealno bi bilo kada bi se kulturni projekti i privreda povezali, te kroz sinergiju podržavali međusobni razvoj.

- Ali, često zaboravljamo da se kod sponzorstva ne radi o potrebama kulturnih projekata, već o ostvarivanju ciljeva sponzora. Kulturni projekti obogaćuju naš život i čine okruženje interesantnijim. Kao takvi, trebalo bi da budu integrisani u interese privrede, kako bi imali značajniju financijsku podršku, mnogo veću od filantropskog djelovanja pojedinaca, s čim se danas često susrećemo.

Kaže da je sasvim jasno da kulturni projekti ne mogu preživjeti bez finansijske podrške privrednog sektora. Navodi primjer Jazz Festa koji se naredne godine, odlukom organizatora gasi nakon 22 godine postojanja, uslijed nedostatka podrške vlasti, ali i sponzora.

- Svjedoci smo i brojnih drugih kulturnih projekata koji su se ugasili uslijed istih razloga, poput Kratkofil Plus-a iz Banjaluke.

Najveći i najčešći finansijeri kulturnih projekata i manifestacija danas u BiH su banke, telekomi i strane kompanije, koje kako kaže Vesna Beganović, plaćanju manje iznose u sponzorstvima.

- Veliki broj lokalnih, privatnih kompanija investiraju u sponzorstva jer su emotivno vezani za ljude ili događaje iz lokalne zajednice u kojoj djeluju, solidarišu se, kako bi ti projekti opstali, ali to zaista nije dugoročno održivo. Kada je u pitanju financiranje kulturnih događaja, postoje jasne razlike da li se projekti financiraju iz budžeta državnih kompanija, dioničkih društava ili privatnih kompanija, te modeli po kojima se vrši financiranje.

Kakve bi tek rezultate imali da nam stiže više novca?

(Foto: Jack.Q/shutterstock.com)
Direktorica Narodnog pozorišta Sarajevo Marijela Hašimbegović kaže za eKapiju da ona ima pozitivna iskustva sa privrednicima i kompanijama kada je riječ o ovoj temi.

- Vjerujem da su tome doprinjeli drugačiji i pozitivan odnos naše institucije prema javnosti kao i ostvareni rezultati koji privlače i otvaraju tržište saradnje po pitanja sponzorstva. Naš cjelokupni plan se bez dodatnog finansijskog ulaganja ne može realizovati i iz tog razloga smo jako zahvalni firmama i kompanijama koje su prepoznale svoju društvenu odgovornost i potrebu za ulaganjem u kulturu i promociju pozorišne umjetnosti. Međutim, ova ulaganja nisu dovoljna i trebalo bi da budu sistemski riješena, posebice oblast koja se tiče promocije baletne i operne umjetnosti koja se njeguje jedino u Narodnom pozorištu.

Smatra da oni kao insituticija mogu preživjeti bez finansijera, ali zato njihovi rezultati ne bi bili tako veliki kakvi su danas.

- A kakve bi tek mogli imati da su nam ulaganja još veća? Veća produkcija, angažman stručnih saradnika i umjetnika iz regije, gostovanja - dobili bi još veći prostor kojeg ova institucija zaslužuje - ističe Hašimbegović.

Sarajevska pivara, BH Telecom, BH pošta, Lutrija BH, Sarajevski kiseljak, Inglot, Fortuna digital, Centrotrans Eurolines, Sarajevofarm, Addiko bank samo su neke od kompanija i banaka koje su stale uz Narodno pozorište Sarajevo.


- Niko vam ne može dati koliko vama treba finansijskih ulaganja i samo putem razmjene usluga saradnja protiče na obostrano zadovoljstvo. Smatram da mi posjedujemo unosan marketinški prostor i vidjivost ulaganja u našu instituciju traje godinama, nekada i decenijama. Finansijeri koji to prepoznaju koriste benefite svojih ulaganja dugoročno.

Saradnja Raiffeisen banke i Sarajevo Film Festivala, koje traje više od 20 godina, svakako je jedna on najpoznatijih primjera ulaganja u kulturu. Kako kažu iz ove banke, rasli su i razvijali se uporedom sa ovim festivalom.

(Foto: Elena Larina/shutterstock.com)
- Od 15.000 posjetilaca na prvom izdanju Sarajevo Film Festival je postao okupljalište više od 100.000 ljubitelja sedme umjetnosti, a Raiffeisen, tokom 25 godina prisustva na tržištu BiH, prepoznatljiva finansijska institucija, kojoj je povjerenje ukazalo više od 450.000 klijenata. Posebno smo ponosni na činjenicu da su svi posjetioci SFF-a ove godine mogli uživati u novom sjaju Raiffeisen Open Air kina.

Osim podrške filmskoj industriji, ova banka, vodeći se svjetskim primjerima spoja bankarstva i umjetnosti, promoviše i mlade slikare iz BiH. Prilikom konstruisanja centralne zgrade u Sarajevu jedan prostor su ostavili za izložbu slika, pa se tu mogu vidjeti radovi studenata Akademije likovnih umjetnosti.

Umjetnost je biznis

Vesna Beganović kaže da se još nismo naučili baviti umjetnošću kao biznisom.

- Moramo imati ljude koji se profesionalno bave menadžmentom u kulturi, te razumjeti benefite koje nam donosi organizacija kulturnih događaja. Trebamo podržati novu generaciju mladih ljudi koji će kreirati događaje u skladu sa njihovim željama i potrebama, te napraviti sinergiju različitih kulturnih događaja. Moraju se promijeniti modeli koji treba da potiču, standardizovanje kvalitete i spremnost da se eksperimentiše i uvede nešto novo. Potrebno je uspostaviti održivu platformu koja podstiče razvoj kulture, jer smo prilično dotakli dno.

A kakvo i koliko to dno može biti pokazuje i primjer Historijskog muzeja, koje vapi za obnovom. Njegovi rukovodioci pozvali su vlasti da pomognu obnovu jedne od najreprezentativnijih zgrada moderne arhitekture u BiH.

Teodora Brnjoš



Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.