Više od 20 stranih i domaćih investitora, a biće ih još - Kako je Žepče privuklo velike ulagače?

Kako jedna opština može da pokrene sve snage i kapacitete da privuče ozbiljne investitore, usmjeri edukaciju i zapošljavanje stanovništa i uz sve to zabilježi respektabilne rezultate u izvozu, pokazuje primjer Žepča. Od statusa nedovoljno razvijene opštine prije rata, danas Žepče može da se pohvali dobrom investicijskom klimom, brojkom od 24 inostrana ulagača i nekoliko domaćih.

A do odluke da stranci ulože kapital baš ovdje, trebalo je pripremiti teren i olakšati im koliko-toliko. Tako je, kako kaže u razgovoru za portal "eKapija.com" direktorka Razvojne agencije Žepče, Branka Janko, opština najprije ubrzala procedure za dobijanje građevinskih dozvola.

- To je rezultiralo da se mnogo brzo rješavaju zahtjevi investitora, za maksimalno tri dana. Uspostaljen je i Centar za izdavanje dozvola, u kojem pratimo investitora od trenutka kad preda zahtjev do izgradnje kapaciteta. Takođe, Žepče ima i Centar za investitore – One Stop Shop, koji tek treba da zaživi u potpunosti. Mi, kao Razvojna agencija smo tu da ispratimo investitora u svim njegovim potrebama i zahtjevima – kaže Janko na početku razgovora.

Ona kaže da, kada je potrebno da se određena dozvola riješi na nivou višem od opštine, onda RAŽ pomaže investitoru da to dođe do državnog nivoa.

Posebno pohvalno za ovu opštinu je što je uspostavila Lokalni ekonomski forum. Čine ga lokalni preduzetnici, pripadnici javnog i privatnog sektora koji prate cjelokupnu privredu i razmatraju šta je nužno unaprijediti.

- Često mi i ne znamo šta muči one koje su uložili i posluju ovdje. Upravo u radu foruma vidimo priliku da nam predstave neke probleme, kako bi se situacija poboljšala.

Inače, RAŽ u saradnji sa FIPA-om sprovodi "after care program", u kojem se konkretnom ulagaču posvećuje pažnja nakon što pokrene proizvodnju.

(Foto: Opcina-zepce.com)

Malo i srednje preduzetništvo temelj

Početkom ove godine općina Žepče donijela je odluku o subvencionisanju početnih troškova investiranja za proizvodno-poslovne objekte. Visina rente po m2 korisne površine objekta i visina naknade za uređenje građevinskog zemljišta po m2 na gradskom građevinskom zemljištu u Poslovnoj zoni "Polja", umanjuje se za 75% od obračunatog iznosa.

- Procenat subvencije za investicije na cijelom području općine zavise od broja radnika koji se planiraju uposliti. Investitor proizvodno-poslovnog objekta dužan je u roku od dvije godine od izdavanja upotrebne dozvole dokazati zapošljavanje radnika. U protivnom obvezan je izvršiti uplatu naknade za rentu uređenje građevinskog zemljišta u punom iznosu – ističe Janko.

Koliko se ozbiljno radili na tome da se investicije u potpunosti ostvare, govori i to da je ovo jedina opština u BiH koja ima ovlašćenje da kreira srednjoškolski program rada. Tako se u jednom srednjoškolskom centru učenici obučavaju za rad u metalnom sektoru, a u drugom za tekstilnu industriju.

Među ona 24 investitora u Žepču, najpoznatiji je "Car Trim", proizvođač presvlaka i ostale opreme za autoindustriju, a koji zapošljava oko 1.400 radnika. U planu je posao za još 400 radnika koji će od proljeća početi rad u novoj hali, čija je izgradnja počela krajem prošle godine.

- Investicijske mogućnosti žepačkog drvnog sektora ogledaju se u dostupnosti veće količine biomase iz drvnog otpada, koja može biti iskorišćena u razvoju proizvodnje briketa i visokocijenjenog bijelog ekopeleta. Na godišnjoj razini procjenjuje se da Žepče ima 35.000 - 40.000 tona neiskorišćenog drvnog otpada.

Iz RAŽ-a kažu da je jedan njemački investitor zainteresovan za ulaganje u metalni sektor, te se uskoro očekuje njegov odgovor. Takođe, u preradi drveta mogao bi da se uključi i ulagač iz Italije.

Jagodičasto voće kao velika prilika

Inače, najviše investitora je iz metaloprerađivačkog, drvnog i tekstilnog sektora. A veliki potencijal ima i poljoprivreda. Janko ističe malinarstvo.

- U fokusu nam je prehrambena industrija, jer smo ekološki čista sredina, i gledamo da ne dođu oni ulagači koji će zagaditi okolinu. Inače, veliko iskustvo imamo u uzgoju jagodičastog voća. U ukupnom izvozu maline iz BiH učestvujemo sa 20%, što nije mala cifra. Sa Njemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju (GIZ) radimo na uspostavljanju lanca vrijednosti u ovom sektoru, uključujući uzgajivače i otkupljivače, kako bismo proizvodnju jagodičastog voća podigli na najviši nivo – kaže naša sagovornica.

Poljoprivredu Žepča predstavlja 670 porodičnih gazdinstava, i više od 2.000 samostalnih uzgajivača koji djeluju kroz 10 poljoprivrednih udruženja i zadruga.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, izvoz iz Žepča u 2013. je iznosio skoro 40 mil KM, a na kraju 2014. dostigao 65 mil KM. Janko kaže da će i dalje nastaviti podsticanje. Komunalne naknade biće niže, a pripremaju i program pomoći.