Industrijska konoplja do četiri puta profitabilnija od konvencionalnih useva
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, na osnovu izdatih dozvola za gajenje konoplje ovom biljnom kulturom u Srbiji je u 2016. godini bilo zasejano oko 172 hektara, od čega 90% površina u Vojvodini. U prvim mesecima 2017. već je registrovan zasad na više od 100 hektara, a kako su za eKapiju rekli iz Udruženja za biljnu proizvodnju Privredne komore Srbije (PKS), tokom poslednje četiri godine zabeleženo je povećanje površina pod konopljom, kao i broja registrovanih proizvođača, što ukazuje na to da poljoprivrednici nalaze interes za gajenje ove industrijske biljke.
Najveći izazovi u daljem povećanju zasada, međutim, biće edukacija poljoprivrednika i zakonska regulativa koju je potrebno izmeniti kako bi se povećala mogućnost prerade konoplje i izvoz ovih proizvoda, pa je prema navodima Privredne komore Srbije u pripremi Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama, kojim se reguliše uzgoj ove biljke.
Inicijativu za izmenu ovog zakona, odnosno Pravilnika o uslovima za gajenje konoplje, pokrenulo je i Udruženje proizvođača i prerađivača alternativnih biljnih vrsta Konoplja, jer se njime, kako kažu, ograničava proizvodnja za industrijske potrebe. Rasprava se uglavnom vodi oko zdravstvenog i bezbednosnog uticaja ove biljke, a trebalo bi da se razmotri i njena tržišna vrednost.
Kako navodi Maja Timotijević, predsednica ovog udruženja, važno je proširiti sortnu listu, jer je u EU dozvoljeno gajenje 46 vrsta konoplje, a u Srbiji samo tri. Inače, dozvole za uzgoj izdaju se na godinu dana.
- Trenutno su zakonski izjednačene obe vrste kanabisa, a naši zahtevi se odnose na liberalniji odnos prema biljci uljarici koja ima zakonski dozvoljeni procenat psihoaktivne supstance THC - do 0,3%. Na taj način bi pomogli poljoprivrednim proizvođačima koji i danas imaju predrasude, jer ni zakon nije jasan. Nadamo se da će naše sugestije biti usvojene – ističe Maja Timotijević u razgovoru za eKapiju.
Šansa za mala poljoprivredna gazdinstva
- Industrijska konoplja je jednogodišnja biljka koja se seje u periodu april-maj, a žetva je već u septembru. Ono što je najvažnije - to je ekološka biljka koja ne zahteva nikakvo prskanje hemijskim preparatima, a po količini zelene mase je izuzetno značajna jer daje više od 10 tona po hektaru. Sa jednog hektara konoplja proizvodi vlakna kao sa četiri hektara šume ili dva hektara pamuka. Značajno je i što se kod konoplje koriste svi delovi biljke: stabljika, cvet, list, plod, pa čak i koren - objašnjava Timotijević i dodaje da gajenje konoplje donosi veliki benefit poljoprivrednim proizvođačima i podiže njihovu konkurentnost na tržištu.
Ona smatra da uzgoj industrijske konoplje predstavlja šansu za mala porodična i srednja poljoprivredna gazdinstva, jer na malim površinama može da se ostvari prihod veći i do četiri puta u odnosu na konvencionalne useve. Navodi i da je sve više potencijalnih investitora koji se javljaju.
Veliki potencijal ove biljke ističe i uzgajivač iz Temerina, Petar Latković. U razgovoru za eKapiju on kaže da se njenom preradom vrednost proizvoda podiže i do deset puta, te da se mogućnosti primene brojne, pa se može koristiti i za proizvodnju peleta za grejanje, ribljeg brašna, izradu vezova za brodove, pa čak i kao građevinski materijal.
- Reč je o proizvodu koji se lako prodaje i ima veliki izvozni potencijal, pa bi korist mogla da ima i država. Nama proizvođačima bi značila podrška sa te strane, prvenstveno za nabavku mehanizacije za žetvu - napominje Latković i dodaje da još nije rešeno pitanje otkupa, kao i da proizvodi moraju redovno da se nose u laboratoriju na pregled.
On ocenjuje da trenutno ne postoji volja države da se više angažuje i podrži proizvođače industrijske konoplje, a smatra da je jedan od razloga i pritisak različitih lobističkih grupa i farmaceutske industrije.
Široka paleta proizvoda i primene
Od industrijske konoplje može se dobiti više od 20.000 proizvoda, a Poljoprivredna zadruga Konoplja je tokom 2017. proizvela desetak gotovih proizvoda na koje su, kako ističe Timotijević, posebno ponosni budući da smatraju da ne bi trebalo izvoziti primarne proizvode, već ih prerađivati i kao takve ponuditi evropskom i svetskom tržištu.
Ekspanzija gajenja konoplje za najraznovrsnije namene očigledna je i u svetu.
- Značajna je u tekstilnoj industriji, prehrambenoj, farmaceutskoj i industriji papira, kozmetici, građevinarstvu, zaštiti životne sredine... Primena konoplje u industriji se izuzetno brzo širi i u proizvodnji biokompozitnih materijala za automobilsku industriju, kao i biorazgradive plastike – dodaje Timotijević.
Najveći svetski proizvođači industrijske konoplje su Kina, Rusija i Kanada, dok u Evropi ima više zemalja sa značajnim količinama - Francuska, Nemačka, Austrija, Španija, Holandija, Mađarska, Poljska, Rumunija i Hrvatska. U EU je planirano da do 2030. godine više od 100.000 hektara bude pod konopljom, a te najave su i u skladu sa podacima Evropskog udruženja industrijske konoplje, koje je eKapiji dostavila PKS. U 2016. godini je pod ovom biljnom kulturom u EU bilo zasejano oko 30.000 ha, a najveći rast prerade dogodio se u prehrambenoj industriji, što je i jedan od razloga povećanja proizvodnje semena konoplje.
U PKS podsećaju i da je bivša SFRJ bila jedna od vodećih zemalja proizvođača konoplje u svetu, pa je tako 1988. godine pod konopljom za vlakna u Srbiji bilo zasejano 288.000 hektara.
M.A.
Top priče
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete
Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju
23.04.2024. | Građevina
Prihvaćene primedbe iz Topole na trasu puta Vožd Karađorđe
23.04.2024. | Građevina
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Saobraćaj
eKapija+
24.04.2024. | Građevina
Prezentovan rad Centra za rešavanje sporova u građevinarstvu na stručnom skupu
24.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Građevina
Predvodnici dekarbonizacije cementne industrije - Lafarge Srbija na putu karbonske neutralnosti
23.04.2024. | Građevina
Poslovne šanse
24.04.2024. | Vesti
Opština Vrnjačka Banja traži fizičko-tehničko obezbeđenje
24.04.2024. | Građevina
U Jagodini se prodaje zemljište za gradnju poslovnog objekta
24.04.2024.. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Niška multifunkcionalna dvorana kulture sa 2.000 mesta ipak će se graditi na drugoj lokaciji - Raspisan konkurs za idejno rešenje
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.04.2024. | Građevina
U Vrbasu u planu gradnja zgrade sa 11 stanova
24.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Poznati datumi raspisivanja tendera za gradnju tri deonice brze pruge od Beograda do Niša
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
23.04.2024. | Građevina
Na prodaju građevinsko zemljište u Pirotu
23.04.2024. | Građevina