foto: shutterstock.com |
Pacijentima je, prema podacima Agencije za privredne registre i privrednih sudova, na raspolaganju oko 1.500 privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi - ne računajući apoteke, biohemijske laboratorije i stomatološke ordinacije. Ukupno ih je oko 4.500. Računa se da ima oko 100 bolnica, oko 80 specijalističkih i 20 opštih i da ima oko 150 poliklinika i oko 20 domova zdravlja.
Međutim, do zvaničnih podataka, zbog različitih šifara delatnosti, teško je doći. Odgovor na to pitanje možda će dati novoosnovana Asocijacija privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije kojoj je jedan od glavnih prioriteta izrada lične karte privatnog zdravstvenog sektora u Srbiji, sa ciljem da utvrdi tačan broj registrovanih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi, broj medicinskog i nemedicinskog osoblja koje oni zapošljavaju, broj usluga koje pružaju, kao i opremu koju poseduju.
Podaci APR-a kažu da je većina privatnih ustanova među preduzetnicima |
Raspoloživa oprema
Čak i na prvi pogled, pacijenti sasvim dobro uočavaju da je celokupna, pa i medicinska oprema u privatnom sektoru novija, savremenija.
Kako bi pacijenti imali što bolju uslugu, Asocijacija privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije se zalaže da se na ovom polju utvrde standardi kvaliteta za celokupan zdravstveni sistem u našoj zemlji odnosno da pitanje kvaliteta pružene zdravstvene usluge ne bude na osnovu toga da li se usluga pruža u privatnom ili državnom zdravstenom sektoru, već da li oprema odgovara standardima i da li njome rukuju najbolji stručnjaci.
Osim toga, udruženja skreću pažnju na neiskorišćenost kapaciteta u privatnom sektoru.
Prof. dr Višeslav Hadži-Tanović, predsednik Udruženja Privatni lekari Srbije, za "eKapiju" kaže da privatan zdravstveni sektor raspolaže sa oko 3.000 ultrazvučnih aparata, koji se zbog nepostojanja ugovora sa obaveznim zdravstveni osiguranjem koriste tek 10-20%.
Broj zaposlenih
Podaci Lekarske komore Srbije, institucije koja je zadužena za evidenciju svih lekara i izdavanje licenci, u privatnom sektoru u Srbiji pokazuju da je u privatnom sektoru zaposleno oko 3.732 lekara, od toga 1.851 ih je u Beogradu. Za ostalo medicinsko osoblje, može se primeniti računica da u proseku na jednog lekara dolazi tri zaposlena medicinska radnika.
Međutim, i u ovom segmentu je realnost daleko od zvanične statistike.
Prof. dr Višeslav Hadži-Tanović nam kaže da je u privatnoj praksi stalno zaposleno oko 5.000 lekara, još 5.000 doktora rade kao konsultanti uz oko 5.000 medicinskog osoblja.
Broj pacijenata u privatnoj praksi utrostručen
- Poverenje građana u privatne zdravstvene ustanove je veoma veliko. U ukupnom zbiru usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, privatni ginekolozi, oftalmolozi, pedijatri, ORL, predstavljaju prvi izbor za pacijente. I na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite, pacijenti se sve više opredeljuju za privatni zdravstveni sektor, naprednije su metode, bolja tehnologija, udobnije je i lakše – navode u Asocijaciji.
Po podacima Svetske zdravstvene organizacije, 38% novca za zdravstvene usluge u Srbiji se troši u privatnom sektoru.
- Prema našoj proceni u 2013. god u privatnom zdravstvu je obvaljeno 40% od svih specijalističkih i dijagnostičkih usluga usluga, a početkom 2014. god. taj broj premašuje 60% - kaže za prof dr Višeslav Hadži-Tanović.
Kod lekara u dom zdravlja, u proseku, odlazi se 10 puta godišnje, (sedam puta kod izabranog i još tri puta kod specijaliste), a tri puta pomoć ili usluga potraži se u privatnom sektoru. Broj poseta privatnom lekaru utrostručen je u odnosu na prethodnu godinu u svim regionima u Srbiji. Svaki treća osoba smatra da dugo čeka na pregled u čekaonici. Jedan od 10 misli da ne dobije pregled istog dana, koji mu je, po njegovom mišljenju, hitno potreban.
Ovo su neki od zaključaka ispitivanja zadovoljstva korisnika u državnim zdravstvenim ustanovama, koje svake godine na osnovu posebnog upitnika radi Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Marija Kambić