Bez zvaničnih podataka o privatnoj praksi - U Srbiji posluje oko 4.500 ustanova van javnog zdravstva u kojima radi više od 10.000 ljudi


foto: shutterstock.com
Uprkos redovnom plaćanju zdravstvenih usluga, građani Srbije su zbog nedostatka kapaciteta, primorani da istu uslugu plaćaju dva puta. Jednom putem obaveznog osiguranja, drugi put kod privatnika.

Pacijentima je, prema podacima Agencije za privredne registre i privrednih sudova, na raspolaganju oko 1.500 privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi - ne računajući apoteke, biohemijske laboratorije i stomatološke ordinacije. Ukupno ih je oko 4.500. Računa se da ima oko 100 bolnica, oko 80 specijalističkih i 20 opštih i da ima oko 150 poliklinika i oko 20 domova zdravlja.

Međutim, do zvaničnih podataka, zbog različitih šifara delatnosti, teško je doći. Odgovor na to pitanje možda će dati novoosnovana Asocijacija privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije kojoj je jedan od glavnih prioriteta izrada lične karte privatnog zdravstvenog sektora u Srbiji, sa ciljem da utvrdi tačan broj registrovanih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi, broj medicinskog i nemedicinskog osoblja koje oni zapošljavaju, broj usluga koje pružaju, kao i opremu koju poseduju.

Podaci APR-a kažu da je većina privatnih ustanova među preduzetnicima

Raspoloživa oprema

Čak i na prvi pogled, pacijenti sasvim dobro uočavaju da je celokupna, pa i medicinska oprema u privatnom sektoru novija, savremenija.

Kako bi pacijenti imali što bolju uslugu, Asocijacija privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije se zalaže da se na ovom polju utvrde standardi kvaliteta za celokupan zdravstveni sistem u našoj zemlji odnosno da pitanje kvaliteta pružene zdravstvene usluge ne bude na osnovu toga da li se usluga pruža u privatnom ili državnom zdravstenom sektoru, već da li oprema odgovara standardima i da li njome rukuju najbolji stručnjaci.

Osim toga, udruženja skreću pažnju na neiskorišćenost kapaciteta u privatnom sektoru.

Prof. dr Višeslav Hadži-Tanović, predsednik Udruženja Privatni lekari Srbije, za "eKapiju" kaže da privatan zdravstveni sektor raspolaže sa oko 3.000 ultrazvučnih aparata, koji se zbog nepostojanja ugovora sa obaveznim zdravstveni osiguranjem koriste tek 10-20%.

Broj zaposlenih

Podaci Lekarske komore Srbije, institucije koja je zadužena za evidenciju svih lekara i izdavanje licenci, u privatnom sektoru u Srbiji pokazuju da je u privatnom sektoru zaposleno oko 3.732 lekara, od toga 1.851 ih je u Beogradu. Za ostalo medicinsko osoblje, može se primeniti računica da u proseku na jednog lekara dolazi tri zaposlena medicinska radnika.

Međutim, i u ovom segmentu je realnost daleko od zvanične statistike.

Prof. dr Višeslav Hadži-Tanović nam kaže da je u privatnoj praksi stalno zaposleno oko 5.000 lekara, još 5.000 doktora rade kao konsultanti uz oko 5.000 medicinskog osoblja.

Broj pacijenata u privatnoj praksi utrostručen

- Poverenje građana u privatne zdravstvene ustanove je veoma veliko. U ukupnom zbiru usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, privatni ginekolozi, oftalmolozi, pedijatri, ORL, predstavljaju prvi izbor za pacijente. I na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite, pacijenti se sve više opredeljuju za privatni zdravstveni sektor, naprednije su metode, bolja tehnologija, udobnije je i lakše – navode u Asocijaciji.

Po podacima Svetske zdravstvene organizacije, 38% novca za zdravstvene usluge u Srbiji se troši u privatnom sektoru.

- Prema našoj proceni u 2013. god u privatnom zdravstvu je obvaljeno 40% od svih specijalističkih i dijagnostičkih usluga usluga, a početkom 2014. god. taj broj premašuje 60% - kaže za prof dr Višeslav Hadži-Tanović.

Kod lekara u dom zdravlja, u proseku, odlazi se 10 puta godišnje, (sedam puta kod izabranog i još tri puta kod specijaliste), a tri puta pomoć ili usluga potraži se u privatnom sektoru. Broj poseta privatnom lekaru utrostručen je u odnosu na prethodnu godinu u svim regionima u Srbiji. Svaki treća osoba smatra da dugo čeka na pregled u čekaonici. Jedan od 10 misli da ne dobije pregled istog dana, koji mu je, po njegovom mišljenju, hitno potreban.

Ovo su neki od zaključaka ispitivanja zadovoljstva korisnika u državnim zdravstvenim ustanovama, koje svake godine na osnovu posebnog upitnika radi Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".

Marija Kambić