Miloš Tomić, direktor Uprave carina - Naš prioritet je da pružimo podršku razvoju privrede Srbije


Miloš Tomić
Posle višednevne blokade granica sa Hrvatskom, gde su kolone na nekim prelazima bile duge i 20 km, saobraćaj se odvija bez većih zastoja, a Miloš Tomić, direktor Uprave carina, kaže u intervjuu za "eKapiju" da je i dalje nemoguće govoriti o egzaktnim gubicima, ali je velika šteta nesumnjivo nastala. Šteta je u ovom slučaju i direktna, ali i indirektna.

- Naime, o direktnoj šteti više mogu da vam kažu špediterske i prevozničke kompanije koje su sigurno imale ozbiljan trošak zbog zastoja koji je trajao danima. Još je opasnija indirektna šteta, jer kompanije koje su vezane za vreme isporuke i zbog toga plaćaju penale ovoga puta došle su u rizičnu poziciju da izgube tržišnu utakmicu zbog nemogućnosti pravovremenog plasmana robe. Toliko se svi u regionu borimo da naši privrednici osvoje nova tržišta od kojih zavisi dobrobit čitave privrede, pa i društva u celini, da su ovakve situacije poslednje što nam treba. Kao da ionako nisu dovoljno teške okolnosti sa kojima se suočavaju manje konkurentne privrede, nego treba još dodatno da im se oteža. To ni za jednu državu, a posebnu za one sa ionako krhkim ekonomijama, ne može biti pametan potez. Što se tiče Uprave carina, mi smo u kriznim okolnostima davali sve od sebe da pomognemo prevoznicima u smislu da pojačamo ljudstvom prelaze koji su bili alternativa Batrovcima (Sremsku Raču, Mali Zvornik, Badovince itd.). Pratili smo situaciju iz sata u sat i čim su prelazi odblokirani počeli smo ubrzano da radimo, kako bismo nadoknadili gubitak vremena uzrokovan blokadom. Uspeli smo tokom vikenda da normalizujemo situaciju, jer sada više nema kolone koja je na izlazu graničnog prelaza Batrovci u jednom trenutku bila duga čitavih 20 km.

Prioritet Uprave carina je, kako nam je rekao Miloš Tomić, da pruži podršku razvoju privrede Srbije i u tom smislu se preduzimaju konkretne mere kako bi se omogućilo kompanijama da lakše i brže posluju.

- Da bi unapredila odnose sa poslovnom zajednicom, kao jednim od najvažnijih partnera, Uprava carina je nastavila da izdaje odobrenja za primenu pojednostavljenih carinskih postupaka kompanijama koje posluju savesno i u skladu sa zakonom, čime je omogućeno njihovo efikasnije i ekonomičnije poslovanje - izjavio je u intervjuu za "eKapiju" Miloš Tomić, direktor Uprave carina.

eKapija: Kakvi su rezultati Carine u prvoj polovini 2015?

- Budžet Srbije u velikoj meri zavisi od toga kako radi carinska služba jer veliki deo budžeta, čak više od 45,71%, potiče upravo od naplaćenih dažbina. Naplata dažbina je u 2014. godini bila za 11,70% bolja nego 2013. godine, a da taj rezultat nije nastao kao posledica rasta uvoza. Mogu da kažem da smo do kraja 2014. godine naplatili nepunih 400 milijardi dinara, i time u potpunosti ispunili zadatak koji je pred carinsku službu postavljen Zakonom o budžetu. Dakle, u budžet Republike Srbije 2014. godine je uplaćeno više od 40 milijardi dinara više nego 2013. godine, što preračunato u evre iznosi više od 350 mil EUR.

Taj pozitivan trend nastavio se i u 2015. godini, jer neprekidno beležimo rast prihoda u odnosu na iste periode prethodnih godina. Tako je, na primer, naplata dažbina u prvoj polovini ove godine za 8,51% viša nego u istom periodu prethodne. Dakle, u prvoj polovini 2015. godine već je naplaćeno 1.618.800.000 EUR, što predstavlja nešto više od polovine sume koju bi carinska služba po Zakonu o budžetu trebalo da naplati do kraja godine.

Što se tiče naplate akcize, Uprava carina i na tom planu postiže sve bolje rezultate. Tako je u 2013. godini, na ime akcize pri uvozu robe, ukupno naplaćeno više od 55 milijardi dinara, dok je u 2014. godini ukupno naplaćeno više od 70 milijardi dinara, a sada je za pola godine naplaćeno već 29,6 milijardi dinara.

U pitanju je izvanredan rezultat, što prepoznaje i Ministarstvo finansija čiji smo deo, jer je svima jasno da je mnogo teže doći do rezultata u nepovoljnim ekonomskim okolnostima sa kojima se svi suočavamo.

Smatram da je to sjajan rezultat u kome se ogleda uspeh svih naših napora koje ulažemo na kontrolnom planu.

U skladu sa nastojanjem Vlade i Ministarstva finansija trudimo se da damo svoj doprinos pooštravanjem finansijske discipline. Pojačali smo kontrolu carinjenja svih vrsta roba, a posebno visokorizičnih koje su po pravilu opterećene visokim stopama carine, a često i akcize. Visokorizična roba je upravo zbog toga i primamljiva za krijumčarenje, jer se na njoj može ostvariti veći profit, a mi smo tu da u saradnji sa drugim kontrolnim službama, tok novca skrenemo iz džepova krijumčara u državnu kasu.

eKapija: U ranijim izjavama ste naveli da ste došli u Upravu carina da povećate naplatu i smanjite krijumčarenje robe. Kakvi su dosadašnji rezultati?

- Prema podacima kojima raspolaže Uprava carina tokom 2014. godine carinska služba je postigla odlične rezultate u zaplenama akcizne robe, rezanog duvana i cigareta, jer je krijumčarenje akcizne robe, a posebno duvanskih proizvoda u ozbiljnom porastu. Vlada Republike Srbije je borbu protiv ove vrste sive ekonomije proglasila za prioritet, pošto se prema nekim procenama zbog toga godišnje gubi više od 300 mil EUR od nenaplaćenih dažbina.

foto: carina.rs
Tokom 2014. godine zaplenili smo pet puta više rezanog duvana nego u 2013, reč je o više od 4t ovog akciznog proizvoda, dok smo u prvoj polovini 2015. godine već dostigli cifru od 3t zaplenjenog duvana. Što se tiče cigareta, one trenutno nisu toliko atraktivne za švercere kao duvan, ali i tu smo postigli zapažene rezultate, pošto je 2014. godine količina zaplenjenih cigareta gotovo duplirana (7 miliona komada) u odnosu na 2013, dok smo u prvoj polovini 2015. godine sprečili krijumčarenje 1,5 miliona komada tog akciznog proizvoda.

Glavni razlog za krijumčarenje duvana i cigareta je ogroman profit koji se ostvaruje na razlici u ceni. Proizvodna cena ilegalno pravljenih cigareta u tajnim fabrikama je 50 centi za paklicu, a u EU se prodaju na crno za 2,5 EUR, što je upola jeftinije od cene legalnih cigareta.

Ne bi trebalo zaboraviti da krijumčari direktno ugrožavaju državni budžet, jer se radi o robi za koju nisu plaćene dažbine (akciza i porez).

Državni organi su počeli još intenzivnije da sarađuju i na tom talasu Uprava carina je potpisala memorandume o saradnji sa BIA i MUP, tako da ćemo imati sistemsku razmenu informacija sa kolegama iz tih organa. Zajednička borba Uprave carina, MUP i BIA protiv krijumčara cigareta i duvana, prema postignutim rezultatima u 2014. i 2015. godini očigledno već daje značajne rezultate.

U 2015. godini posebnu pažnju ćemo obratiti na nelegalnu trgovinu nafte i naftnih derivata, iako je kontrola te robe u unutrašnjem prometu već pojačana, pa se usled niza faktora poput: pada cene nafte, činjenice da na tržištu ne postoji pojačana potražnja, da je tržište pokriveno količinama koje dolaze iz legalnih izvora i sl., na krijumčarenju te akcizne robe trenutno ne može značajno profitirati. Isti ili sličan princip važi i za alkoholna pića i kafu, koji su takođe akcizni proizvodi.

Ipak, želeo bih da naglasim da je Uprava carina znatno bolje rezultate postigla i u prikupljanju novca na ime naplate akciza, pa je tako u 2013. godini na ime akcize pri uvozu robe ukupno naplaćeno više od 55 milijardi dinara, dok je u 2014. godini, ukupno naplaćeno više od 70 milijardi dinara, a sada je za pola godine prikupljeno već 29,6 milijardi dinara.

eKapija: Novi kompjuterizovani tranzitni sistem (NCTS) startovao je u januaru. Kakvi su rezultati?

- Da činimo sve kako bi transport robe preko granice bio brži i jednostavniji govori i uvođenje Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema koji smo u nacionalnim okvirima počeli da primenjujemo krajem januara ove godine. Ne bi trebalo zaboraviti da je uvođenje ovog sistema preduslov za pristupanje EU, a mi smo i na tom planu pokazali zrelost uvođenjem ovog sistema u predviđenom roku.

foto: Rasica/shutterstock.com
Do sada se postupak tranzita bazirao na papirnoj dokumentaciji, što je uzrokovalo duža zadržavanja robe i povećavalo transportne troškove, ali će uspešna implementacija NCTS neutralisati te pojave i povećati prihode od tranzita kao važne privredne delatnosti. Naporima Uprave carina u ovom trenutku sve carinske ispostave su uključene u kompjuterizovani tranzitni sistem, špediterske kompanije elektronski podnose NCTS tranzitne deklaracije i kroz Srbiju je na taj način od 25. januara do danas prošlo gotovo 800.000 prevoznih sredstava (kamiona, vozova, brodova itd.).

Novi bespapirni sistem učinio je tranzit efikasnijim, smanjio zastoje i omogućio srpskoj privredi da postane konkurentnija na globalnom tržištu. Zahvaljujući ovom sistemu smanjeni su transportni troškovi, a neophodne bankarske garancije značajno su niže. Stoga je sasvim realno očekivati da Novi kompjuterizovani tranzitni sistem omogući Srbiji da ostvari veći profit od tranzita.

eKapija: Da li je NCTS vratio strane kamione na naše drumove? Na koji način tranzit kroz našu zemlju može da bude konkurentniji drugim putevima?

- Uvođenje Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema je bio prioritet, upravo zbog toga što smo svesni da Srbija ima izrazito tranzitni karakter. Primena Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema koji podrazumeva da se ceo carinski postupak odvija elektronskim putem, bez podnošenja papirne dokumentacije. Dakle, modernizacija koja podrazumeva prelazak na elektronsko poslovanje bila je esencijalni preduslov za dalje napredovanje i konkurentnost naših privrednika i prevoznika.

Većina zemalja u neposrednom okruženju koriste NCTS (Mađarska, Rumunija, Bugarska i Hrvatska, a i Makedonija od marta 2014. godine), što znači da nismo uveli taj sistem ostali bismo praktično jedino carinsko područje koje prekida lanac sigurnog transporta robe u ovom regionu i na Koridoru 10. Očekuje se da će uvođenje NCTS-a svakako značajno uticati na to da se poveća broj kamiona na našim putevima, a naročito onog trenutka kada Srbija pristupi Konvenciji o zajedničkom tranzitu što bi trebalo da se desi početkom naredne godine.

Samim pristupanjem toj konvenciji naša zemlja će postati deo velikog zajedničkog tranzitnog područja koje obuhvata gotovo čitavu Evropu (EU i EFTA). Da bi se u potpunosti iskoristile prednosti koje sa sobom donosi pristupanje pomenutoj konvenciji moramo kao zemlja da razmišljamo o dodatnim ulaganjima u infrastrukturu kako bismo naš tranzitni potencijal podigli na još viši nivo.

Veći priliv transportnih sredstava automatski znači i veći priliv sredstava u budžet, kako od putarina, drumarina i međunarodnih dozvola, tako i od svih ostalih mogućnosti poput povećane prodaje goriva, uposlenosti banaka, menjačnica, ugostiteljskih objekata, auto servisa itd.

eKapija: Šta nas još čeka na putu ka Evropskoj uniji?

- Tokom 2015. godine trebalo bi da počne uvođenje automatizovanih kontrolnih sistema uvoza i izvoza, što će dovesti do toga da se carinjenje ne samo brže obavlja, već će se i smanjiti diskreciona ovlašćenja carinika, pa samim tim i prostor za korupciju.

eKapija: Ove godine uvedeni su i ovlašćeni privredni subjekti. Koje novine/olakšice može da očekuju privrednici u Srbiji?

- Prioritet Uprave carina je da pruži podršku razvoju privrede Srbije i u tom smislu se preduzimaju konkretne mere kako bi se omogućilo kompanijama da lakše i brže posluju. Da bi unapredila odnose sa poslovnom zajednicom, kao jednim od najvažnijih partnera, Uprava carina je nastavila da izdaje odobrenja za primenu pojednostavljenih carinskih postupaka kompanijama koje posluju savesno i u skladu sa zakonom, čime je omogućeno njihovo efikasnije i ekonomičnije poslovanje.

foto: carina.rs

Kao što je poznato, pojednostavljene postupke počeli smo da primenjujemo od oktobra 2010. godine i zaključno sa 30. junom 2015. godine 312 kompanija primenjuje neki od vidova pojednostavljenih postupaka. Najveći broj kompanija, njih 235, primenjuje pojednostavljeni postupak po fakturi koji funkcioniše tako što se u postupku umesto carinske deklaracije koristi faktura. Ovaj vid pojednostavljenja se primenjuje za jednostavne, nisko rizične robe, koje se eventualno pregledaju samo na graničnim prelazima.

Kućno carinjenje je ozbiljniji vid pojednostavljenja koji omogućava da se transportna sredstva direktno upućuju u i iz prostora nosioca odobrenja, uz upotrebu elektronskog potpisa. Taj oblik pojednostavljenja uveden je kako bi kompanije koje poštuju carinske propise poslovale efikasnije, imale brži obrt kapitala, smanjile troškove i postale konkurentnije i za sada 77 kompanija ima tu mogućnost (neke od njih imaju odobrenje za ovaj pojednostavljeni postupak samo u uvozu ili izvozu robe, a neke od njih za oba carinska postupka).

Od 1. septembra 2014. godine Uprava carina je, po ugledu na zakonodavstvo i standarde EU, stvorila sve neophodne uslove za početak uvođenja sistema Ovlašćenih privrednih subjekata, koji predstavljaju najznačajniju novinu u važećem carinskom zakonodavstvu. Do sada je nekoliko kompanija podnelo zahtev za odobrenje statusa Ovlašćenog privrednog subjekta, a 1. aprila 2015. doneto je prvo rešenje o dodeljivanju tog statusa kompaniji "Hemofarm" (sertifikat je predstavnicima kompanije svečano uručen 22. aprila 2015). Nakon "Hemofarma", status Ovlašćenog privrednog subjekta dobile su i kompanije "Milšped" i "Gebruder Weiss", dok su ostali zahtevi u postupku razmatranja.

Kompanije koje od carinske administracije dobiju odobrenje za navedeni status, predstavljaju pouzdanog partnera i samim tim koriste veći broj pogodnosti u carinskom postupku.

Obezbeđeni su i odgovarajući tehnički preduslovi za uvođenje pojednostavljenih carinskih postupaka za ekspresne pošiljke čija se puna primena očekuje tokom 2015. godine, a ubrzano se radi i na uvođenju pojednostavljenih procedura za špeditere.

eKapija: Na šta se domaći privrednici najviše žale?

- Privrednici uvek misle da sve može brže i jednostavnije, što je verovatno tačno, ali postoje i objektivna ograničenja koja ne mogu da se prevaziđu tako lako. Činimo sve da modernizujemo sistem, da uvedemo mogućnosti koje postoje u razvijenim zemljama, ali za to su neophodne ozbiljne investicije, kako u tehničke, tako i u ljudske resurse. Periodično organizujemo sastanke sa privrednicima kako bismo čuli njihove primedbe i one se svode na to da bi trebalo još smanjiti administrativne prepreke, da bi trebalo skratiti vreme trajanja fizičkog pregleda robe, a oni koji transportuju robu za čiji je uvoz/izvoz potrebna saglasnost neke od inspekcija, smatraju da bi te službe, kao što je to slučaj sa carinicima, trebalo da budu prisutne na granici 24 sata. To je, na primer, van naše nadležnosti i mi na to imamo minoran uticaj, jer pomenute inspekcije nisu u sastavu Uprave carina, već pripadaju drugim ministarstvima koja donose odluku o dinamici njihovog rada.

eKapija: Koji su vam strateški projekti za naredni period?

- Uprava carina radi punom parom, radimo istovremeno nekoliko projekata kako bismo dodatno unapredili carinsku službu u narednom periodu, pa ću izdvojiti samo nekoliko za nas kapitalnih poduhvata. Počeli smo primenu NCTS sistema u nacionalnim okvirima, što podrazumeva obavezu elektronski podržanog tranzitnog postupka i sada treba da se "uigramo" na tom planu, jer je u pitanju velika novina i za nas i za korisnike. Ukoliko rezultati testiranja i monitoring misije Evropske komisije budu zadovoljavajući, može se očekivati da će do kraja 2015. godine naša zemlja pristupiti Konvenciji o zajedničkom tranzitnom postupku. To znači da Srbija više neće biti jedina zemlja u regionu za koju može da se kaže da prekida lanac sigurnog transporta robe na Koridoru 10.

Tokom 2015. godine, učinićemo sve kako bi što pre počelo sprovođenje IPA projekta kojim je predviđeno uvođenje Automatizovanih kontrolnih sistema uvoza i izvoza, što će dovesti do toga da se carinjenje ne vrši samo brže, već i da se smanje diskreciona ovlašćenja carinika, čime će se smanjiti i prostor za korupciju.

Nastavićemo intenzivnu razmenu informacija sa pripadnicima BIA na osnovu potpisanog sporazuma o saradnji, a između MUP i UC biće uspostavljen sistemski pristup bazama podataka u cilju efikasnijeg suzbijanja sive ekonomije, korupcije, nelegalnog prometa i svih drugih oblika kriminala.

Vlada je, kao što znate, krajem prošle godine formirala Koordinaciono telo za usmeravanje aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije čiji će cilj biti priprema i implementacija Nacionalnog programa i akcionog plana za suzbijanje te pojave. Uprava carina će tokom 2015. godine intenzivirati učešće u radu tog tela, kao i u stručnim podgrupama u koje su uključeni i inspekcijski, poreski i pravosudni organi. Ideja je da se pojača kontrola u sivoj zoni i da se u sinergiji sa drugim organima, koji se takođe bore protiv nelegalne trgovine, dođe do sistemskog rešenja za tu pojavu.

U borbi protiv ilegalne trgovine najbolje rešenje je koristiti iskustva drugih zemalja. To pre svega znači da treba težiti ujednačavanju dažbina, odnosno opterećenja za uvoznu robu u odnosu na dažbine u susednim zemljama, pošto se na taj način obesmišljava krijumčarenje od koga neće biti nikakve zarade.

Da bismo bili barem korak ispred svih onih koji imaju nameru da zloupotrebljavaju sistem zarad svojih interesa, produbićemo saradnju i sa carinskim administracijama susednih država sa kojima u bliskoj budućnosti planiramo organizovanje regionalnih akcija na suzbijanju krijumčarenja.

eKapija: Imate li sliku kolikih je razmera korupcija u Carini?

- Cilj nam je da konačno stanemo na put predrasudama koje postoje o carinicima koji su zaista neprestano izloženi iskušenjima. Činjenica je međutim da korupcija zahvata i one koji bi trebalo da je suzbijaju. Uzrok korupcije je široko polje diskrecionog odlučivanja, slabo polaganje računa javnosti i nemotivisanost da se radi pošteno. Zato se tri osnovna pravca borbe protiv korupcije ogledaju u suženju diskrecionih ovlašćenja, u obavezi obaveštavanja i izveštavanja javnosti, kao i razradi motivacionog sistema koji će stimulisati službenike da zakonito, časno i efikasno vrše svoju dužnost.

Veoma niske plate jesu problem i dovode carinike u ozbiljna iskušenja. Na primer, carinik sa srednjom stručnom spremom radeći po teškim uslovima koji podrazumevaju smenski rad, kao i izloženost izduvnim gasovima i nepogodama, zarađuje oko 30.000 dinara mesečno. Kada se u obzir uzmu i ostali zaposleni sa višom i visokom stručnom spremom, prosečna plata u Upravi carina je nešto veća od 41.000 dinara.

Ipak, uprkos tako teškim uslovima, nema govora o tome da se na carini radi o masovnoj pojavi primanja mita. Uprava carina ima oko 2.700 zaposlenih, a u dugom periodu od 10 godina, kažnjeno je oko 400 službenika. Za tešku povredu radne dužnosti, zna se, sledi otkaz, a za 10 godina otpuštena su 74 službenika.

U Upravi carina se sprovode redovne provere carinskih službenika kako bi utvrdili da li nešto ukazuje na njihovu povezanost sa organizovanim kriminalnim grupama, a kreiraju se i profili rizika sa pratećim preporukama. Česte su rotacije carinskih službenika, jer se tako onemogućava da neko "pusti korenje", razradi lokalnu mrežu poznanstava koja bi mu omogućila da nesmetano zloupotrebljava položaj.

Marija Kambić

Kompletan sadržaj Tematskog biltena "Logistika pokreće Vaš biznis" možete pročitati OVDE.