Podaci za klijente biće dostupniji - "Generali Osiguranje" ukazuje na neophodnost uvođenja novih tehnologija


Od pojave prvog modernog pametnog telefona, "Nokia" komunikatora, 1996. godine, do milijarditog korisnika 2012. proteklo je samo šesnaest godina. Za isti uspeh fiksnim telefonima je bilo potrebno sto deset godina. Tehnološke promene dešavaju se neverovatnom brzinom, korisnici usvajaju nove tehnologije sve brže, a trenutni trendovi su takvi da sa pojavom nove tehnologije možemo očekivati da se milijarditi korisnik dostigne za 5,5 godina, kaže Milan Bukorović, direktor Direkcije za informacione tehnologije "Generali Osiguranja".

Pitali smo Bukorovića, gde su u odnosu na ove trendove osiguravajuće kompanije?

- Industrija osiguranja se nalazi na pragu velikih promena zasnovanih na razvoju tehnologija. To stvara velike mogućnosti za osiguravače koji žele da ih prihvate, odnosno predstavlja značajan rizik za one koji kaskaju za promenama. Osiguravajuće kompanije koje budu sporije u implementiranju novih tehnologija rizikuju da upadnu u antiselekciju.

Klijenti žele lakši i direktniji odnos sa svojim osiguravačem tako da će osiguravajuće kompanije ići ka tome da usklade svoje proizvode sa njihovim potrebama.

- Da bi se prilagodile potrebama klijenata, osiguravajuće kompanije moraće mnogo više da komuniciraju sa njima. Za sada je to u proseku jednom u toku godine. Kod mnogih kompanija će to zahtevati radikalnu promenu ključnih procesa u razvoju novih proizvoda, odnosu sa klijentima, postupcima prijave, obrade i likvidacije štete – objašnjava Bukorović.

Bukorović napominje da tehnologije na kojoj je bazirana treća platforma Cloud, Big Data Analitika, zajedno sa nastupajućom četvrtom platformom zasnovanom na "Internet of Things" mogu imati dramatičan uticaj na industriju osiguranja tako što će promeniti prirodu procene i upravljanja rizikom i modele angažmana klijenata.

Kao glavne promene, osim načina određivanja rizika i utvrđivanja cena, Bukorović kaže da će se ogledati u načinu obezbeđivanja klijenata korišćenjem novih izvora podataka (Big Data, Internet of Things).

Milan Bukorović

- IT evolucija koju sa sobom nose "Big Data" i "Internet of Things" zahtevaće od IT sistema da rade na drugačijem nivou. Podaci za klijente moraju biti dostupniji na jednostavniji način, operacije moraju da se odvijaju u realnom vremenu, a za to je potrebno obezbediti neophodne kapacitete. Osim fleksibilnosti, ove promene često podrazumevaju visoke troškove, pa se očekuje da će biti potrebne investicije u ključne sisteme kako bi se sprovela digitalizacija, a ujedno smanjili troškovi.

On ocenjuje da "Cloud computing" može da odigra značajnu ulogu u ovim promenama.

- "Cloud" infrastruktura može da omogući osiguravačima da smanje operativne troškove i obezbede novac za investiranje i inovacije. Adaptiranje na digitalni svet zahteva odlično poznavanje ponuđenih tehnologija, sposobnost da se razvije i testira u odgovarajućem tempu, spremnost da se pretrpi poraz u preduzetničkom duhu, kao i kapacitet da se sve to uradi bez ugrožavanja osnovne delatnosti.

Sa druge strane, kako ukazuje Bukorović, upravo "Internet of Things" i "Big Data" donose glavne mogućnosti osiguravačima za unapređenje osnovne delatnosti.

- "Big Data" analitika je donela revoluciju u načinu na koji kompanije mogu da analiziraju podatke. U kombinaciji sa novim skupovima podataka prikupljenim sa povezanih uređaja, potencijalno i sa društvenih mreža, osiguravačima se pruža mogućnost da bolje procene rizike i na taj način ponudu usmere direktno ka potencijalnom klijentu. "Internet of Things" može imati veliki uticaj na tržište osiguranja korišćenjem podataka iz senzora za izbegavanje rizika. Pomoću njih osiguravači imaju mogućnost da prikupljaju nove setove podataka, bolje razumeju svoje klijente i procene rizik na sasvim drugačiji način od dosadašnjeg. Upravo ti jeftini povezani uređaji imaće ključnu ulogu u transformaciji ponuda u kasko osiguranju, osiguranju domaćinstava, zdravstvenom ili životnom osiguranju. Osiguravači će biti prinuđeni da obezbede proizvode, aplikacije i servise koji su povezani na ove uređaje.

Iz svega ovog da se pretpostaviti da nije daleko dan kada ćemo u kući posedovati senzor za vodu koji detektuje curenje vode, upozori korisnika pametnog telefona i kontaktira osiguravača za hitne slučajeve. Slično se može primeniti i u detekciji požara, a nosivi senzori bi se mogli primeniti u merenju rizika i praćenju životnog osiguranja.

Direktor Direkcije za Informacione Tehnologije " Generali Osiguranja" kaže da sve ove tehnologije u ovom trenutku deluje nestvarno, ali da u nekim zapadnim zemljama, npr. u Velikoj Britaniji, već su pokrenuti pilot-projekti zasnovani na senzorima u osiguranju motornih vozila.

- Kada tome dodate da smo tek zakoračili u četvrtu platformu, a očekuje se da je sledeća nasledi već 2021, možemo zaključiti da osiguravajuće kompanije i nemaju mnogo vremena za transformaciju.

Kompletan sadržaj Tematskog biltena "Poslovni softver - radnik budućnosti" možete pročitati OVDE.