Potencijal leži u svakom kutku BiH - Trebinje, Višegrad i Posavski kanton imali najveći rast poseta u 2014. godini


Nacionalni park "Sutjeska" (foto: Vedrana Džudža)
Priroda je nesebično darovala Bosnu i Hercegovinu – divlje planine, neistražena jezera i reke, duboki kanjoni, veličanstveni vodopadi... Vekovima su se tu, u srcu jugoistočne Evrope, ukrštale kulture, religije i tradicije istoka i zapada. Mešanje mediteranske i kontinentalne klime, idealno je za posetu bilo kog dela zemlje i bilo kada. U toj susednoj državi, skoro svaki grad i opština imaju potencijal za razvoj turizma, ali nedostaje vizija. Nedostaju ulaganja.

I baš kada je zemlja u 2013. godini premašila milijardu maraka (oko 500 mil EUR) u zaradi od turizma, lani je dobila zimu bez snega, leto bez mnogo sunca, razorne poplave.

Zarada manja i do 15%?

Bosna i Hercegovina još nema zvanične podatke o prihodu od turizma u 2014. godini, ali Turističko udruženje BiH je nedavno procenilo da bi oni mogli biti manji za čak 100 mil KM. Naime, BiH je u 2013. godini prihodovala nešto više od milijardu maraka od turizma, a ove godine minus bi mogao ići i do 15%, navode u Turističkom udruženju BiH.

- Zarada je svakako smanjena, s obzirom na sve što se desilo u prošloj godini. BiH je u 2013. godini ostvarila 1,015 mlrd KM prihoda od turizma, i to je bila fantastična godina. U prvoj polovini 2014. taj prihod je bio 389,8 mil KM, što je za 6,1 % manje – rekla je Asja Hadžiefendić Mešić iz TU BiH.

Banja Vrućica u Tesliću (foto: Rajko Karišić)
Ona dodaje da nisu samo prirodni faktori uticali na manjak u brojkama.

- Tu je i rušilački deo protesta na ulicama. Tada smo čak imali preporuke nekih ambasada da njihovi građani ne dolaze u BiH. Treba imati u vidu i upadljivo odsustvo državnih kontrolnih institucija na terenu u toku izborne 2014. godine, što je rezultiralo izuzetno povećanim turističkim prometom u sivoj zoni.

S druge strane, oscilacije u broju turista koji su lani posetili zemlju, nisu velike u odnosu na broj iz 2013.

- Broj turista je, otprilike, zadržan na nivou kakav je bio 2013. godine, ali broj noćenja je bio u padu oko 10% - kazala je Hadžiefendić Mešić.

Prema zvaničnim podacima koje je do sada dobilo Ministarstvo trgovine i turizma RS, ukupan promet u ugostiteljstvu Srpske za prva tri kvartala 2014. iznosio je oko 88,9 mil KM, što je za 0,85% manje u odnosu na isti period 2013. godine kada je bio 89,6 mil KM. Godina 2013. je završena sa ukupnim prometom od oko 117,7 mil KM i to je za 5,59% više u odnosu na godinu ranije.

- Najveći udeo je ostvaren na osnovu hrane i napitaka (56,1 mil KM što je povećanje za 5,41%), potom slede alkoholna i bezalkoholna pića (29,2 mil KM i rast od 4,91 %), smeštaj (27,7 mil KM sa stopom rasta od 9,13%) i ostale usluge. U skladu sa tim, najveći rast u 2015. očekujemo upravo u tim sektorima – saopšteno je iz Ministarstva turizma RS.

Rekordna poseta pojedinih gradova

Trebinje (foto: Vedrana Džudža)
Pojedina mesta u BiH nisu osetila loše posledice ni majskih poplava, ni kišnog leta, jer su zabeležile povećanje u broju dolazaka i noćenja.

Kako su nam rekli u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, tokom 2014. godine Trebinje i Višegrad su zabeležili najveći rast u poseti turista. U Trebinju je ostvareni broj noćenja povećan za 15% i to je rekord otkako turistički radnici vode evidenciju.

Tatjana Bulajić, pomoćnica direktora Turističke organizacije Grada Trebinja, kaže da je svakog meseca tokom 2014. beležen značajan rast poseta, naročito u decembru, kada je u ovom gradu boravilo 35% više turista nego u istom periodu godinu ranije.

- Očigledno je da Trebinje postaje značajna turistička destinacija, ne samo u letnjim, nego i u zimskim mesecima, kada naši gosti koriste zimsko sunce i blagu klimu ovog podneblja, ali i blizinu jadranske obale – rekla je Bulajić.

U Federaciji BiH statistička obrada podataka se ne vodi za gradove, već za kantone, pa se nagli rast broja gostiju lani dogodio u Posavskom kantonu i to od 20,3%, kazali su nam u Turističkoj zajednici FBiH.

Mesta sa najviše turista

Stari grad u Mostaru
Najposećeniji gradovi i opštine u Republici Srpskoj, prema podacima koje smo dobili iz resornog ministarstva za period januar-septembar 2014. godine, jesu Teslić (23,754 dolazaka i 123,098 noćenja turista), Banja Luka (4,852 dolazaka i 79,199 noćenja), Pale (22,438 dolazaka i 61,538 noćenja), Bijeljina (16,633 dolazaka i 31,357 noćenja), Trebinje (21,159 dolazaka i 28,641 noćenja) i Višegrad (6,274 dolazaka i 20,821 noćenja).

U periodu januar-novembar 2014. godine najviše dolazaka u Federaciji, kao i noćenja turista, ostvareno je u Kantonu Sarajevo i Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Taj entitet je do decembra 2014. godine posetilo ukupno 541,221 turista, a broj onih koji su ostvarili noćenje je 1,036.055, podaci su kojima raspolaže Turistička zajednica FBiH.

Kada je reč o najposećenijim gradovima u FBiH, zvaničnih podataka nema, jer se oni ne vode na lokalnom nivou. Ipak, kako navode u Federalnom ministarstvu turizma, svake godine najveći broj turista prođe kroz Sarajevo, Mostar i Međugorje.

Gde su potencijali najveći

Turistički potencijali BiH su raznoliki, pa se nudi mogućnost za razvoj svih vidova turizama: kulturno-istorijskog, zimskog, planinskog, avanturističkog, banjskog, morskog, ruralnog. Mesta sa najviše potencijala u Republici Srpskoj su Istočno Sarajevo sa planinom Jahorina, Teslić sa Banjom Vrućicom, Banja Luka kao kulturni i administrativni centar, te Trebinje kao grad vina. Nova ponuda u turizmu RS je i Andrićgrad u Višegradu, koji beleži sve veći broj posetilaca.

Sarajevo je grad sa najviše turističkih potencijala u Federaciji BiH, i to kroz kulturni turizam zbog različitosti kultura koje u njemu žive i istorije grada, tranzitni turizam zbog vazdušne luke, zatim zbog blizine olimpijskih planina - za razvoj zimskog i planinskog turizma, te kongresnog turizma u poznatim sarajevskim hotelima. Slede ga Mostar sa svetski prepoznatljivim Starim gradom i Starim mostom, te Bihać, Tuzla, Konjic, Neum i Međugorje.

Planovi za dalji razvoj

Iz resornih ministarstava nismo dobili konkretne planove za razvoj turizma u BiH u godinama pred nama. U skladu sa Strategijom razvoja turizma za period 2011-2020, u Srpskoj su tokom prethodne dve godine prikupljeni analitički podaci, ostvarena je saradnja sa lokalnim turističkim organizacijama i pružaocima usluga u turizmu i ugostiteljstvu, snimljeno je stanje na terenu, te se pristupilo formiranju turističkih proizvoda.

Takođe, izrađene su preporuke i smernice za razvoj turizma i to za Banja Luku, Laktaše, Zvornik, Višegrad, Vlasenicu, Petrovac, Ribnik, Istočno Sarajevo, Teslić, Trebinje, Foču, Prijedor, Bijeljinu, Mrkonjić Grad, Šipovo, Prnjavor, Derventu, Kozarsku Dubicu, Modriču, Pelagićevo, Bratunac i Srebrenicu.

U Federaciji BiH su prema strategiji za razvoj turizma do 2018. godine definisani brendovi i swot analize za svaki kanton, prema kojima će se odvijati celokupni razvoj. Kako je saopšteno iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, cilj je da ovu strategiju na nivou Federacije kantoni uvrste u svoje strategije.

Do tada, ne brinemo, imaće turisti i putnici namernici u BiH u čemu da uživaju. Jer, ako ništa drugo, bosanski duh, život bez žurbe i istočnjački slatkiši, biće dovoljni aduti s kojima u turističkoj ponudi naši susedi mogu da igraju na sigurno.

Vedrana Džudža

Kompletan sadržaj Tematskog biltena "Turizam u Srbiji - pun kofer izazova" možete pročitati OVDE.