Milena Zečević, direktorka Centra za dobrovoljno zdravstveno osiguranje u kompaniji UNIQA - Zdravlje ne može da čeka

Milena Zečević

O tome koja su glavna ograničenja u daljem razvoju tržišta dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja u Srbiji, koliko držva čini po tom pitanju, te koliko bi izjedančavanje statusa privatnih i državnih lekara uticalo na razvoj dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, u intervjuu za "eKapiju" govori Milena Zečević, direktorka Centra za dobrovoljno zdravstveno osiguranje u kompaniji UNIQA.

eKapija: Procene su da oko 30% zdravstvenih troškova građani Srbije plaćaju iz svog džepa, dok se ostatak pokriva iz doprinosa. Kako najbolje iskoristiti tu trećinu novca koja završi u privatnim klinikama, a da budu zadovoljni i građani i osiguravajuće kuće i privatna lekarska praksa?

- Naši građani i dalje misle da je privatno zdravstveno osiguranje dostupno samo građanima sa visokom platežnom moći. To je zabluda, jer upavo oni koji nisu u mogućnosti da u momentu ozbiljnijih lečenja izdvoje potrebna sredstva da bi brže stigli do potrebne dijagnostike, treba da računaju na osiguranje.

Naime, mi smo na osnovu statistike u mogućnosti da kalkulišemo verovatnoću nastanka bolesti našeg korisnika i to nam na veliki broj osiguranih lica daje mogućnost da za 10-ak evra mesečno omogućimo lečenje sa godišnjim budžetom od 1.000 EUR.

Naravno, postoje paketi koji daju i veće pokriće i mesečno više koštaju. Ono što je bitno jeste da o osiguranju treba misliti pre nego što je čovek već bolestan, da bi u momentu bolesti imao komfor lečenja u svim privatnim ili državnim ustanovama koje sa osiguravajućom kućom imaju potpisan ugovor o saradnji.

eKapija: Sa koliko zdravstvenih ustanova imate saradnju?

- MedUNIQA mreža broji više od 475 zdravstvenih ustanova - specijalističkih ordinacija, poliklinika, domova zdravlja i bolnica, pri čemu se njihov broj konstantno povećava. Zahvaljujući preporuci naših osiguranika, kao i međusobnoj preporuci davalaca medicinskih usluga, postoji veliko interesovanje za ulazak u MedUNIQA mrežu.

eKapija: Koje vrste dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja su najčešće zastupljene u vašem portfoliju?

- Osnovna podela MedUNIQA zdravstvenog osiguranja je na osnovu vrste i obima pokrića. Osnovni paketi pokrivaju vanbolničko lečenje, tj. specijalističke i preglede lekara opšte prakse, dijagnostiku (ultrazvuk, magnetna rezonanca, skener i sl.), laboratorijske analize. Širi paketi povrh vanbolničkog, pružaju i pokriće za bolničko lečenje, uključujući hirurške intervencije, kao i troškove porođaja. Najzastupljeniji su osnovni paketi osiguranja koji omogućavaju klijentima da bez čekanja, najčešće istog dana, posete lekara opšte prakse ili specijalistu.

Pored navedenih pokrića, moguće je ugovoriti i dopunska, tj. opciona pokrića. Najčešće se ugovara godišnji sistematski pregled koji kroz osiguranje klijenti dobijaju veoma povoljno, praktično za trećinu cene pregleda takvog sastava. Pored sistematskog pregleda, moguće je ugovoriti fizikalnu terapiju, oftamološke i stomatološke usluge, kao i za porkiće troškova za prepisane lekove.

eKapija: Koliko novca građani treba da izdvoje za najjeftiniji paket i šta on sadrži? Do kog iznosa idu najveće premije u okviru dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja u vašoj kući?

- Osnovni paket pruža pokriće do 1.000 EUR na godišnjem nivou koji se može koristiti za specijalističke i preglede lekara opšte prakse, dijagnostiku (ultrazvuk, magnetna rezonanca, skener, i sl.) i laboratorijske analize za koji bi muškarac od 30 godina mesečno izdvajao 7,47 EUR. Najviši nivo pokrića je 2.000.000 EUR. On omogućava lečenja i hirurške intervencije u 42 zemlje Evrope (bez obzira o kom oboljenju se radi) i to je paket koji je jedinstven na tržištu zdravstvenog osiguranja u Srbiji. Takav paket bi za osobu istog uzrasta mesečno koštao 114,82 EUR.

eKapija: Kada govorimo o proseku u Srbiji, koliko građani koji u vašoj kompaniji uplaćuju dobrovoljno zdravstveno osiguranje daju novca na mesečnom nivou?

- U zavisnosti od dopunskih (opcionih) pokrića, klijenti najčešće izdvajaju između 10 i 15 EUR na mesečnom nivou.

eKapija: Koja su, prema Vašem mišljenju, glavna ograničenja u daljem razvoju tržišta dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja u Srbiji?

- Tržište definitivno ima potencijal, uzimajući u obzir broj mogućih osiguranika i trenutnog broja od oko 30.000 lica koja uživaju beneficiju dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Potrebno je uspostaviti saradnju u okviru obaveznog i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja i povezivati državne i privatne zdravstvene institucije. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje bi u Srbiji trebalo da bude dopuna obaveznog zdravstvenog osiguranja. Primarno je potrebno da se razvija pružanje usluga koje ne postoje u sistemu obaveznog zdravstvenog osiguranja ili pružanje višeg nivoa i kvaliteta usluga, što bi trebalo da utiče na smanjenje izdataka pojedinaca na usluge zdravstvenog osiguranja tzv. "iz džepa". Neophodno je uvesti još više iznose poreskih olakšica. Potrebna je i edukacija stanovništva o načinu funkcionisanja dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja uz bolju promociju usluga ove vrste osiguranja.

eKapija: Koliko država čini po tom pitanju?

- Početni korak države je učinjen u junu 2013. kada se poreski tretman premije dobrovoljnog zdravstenog osiguranja izjednačio sa tretmanom penzionih fondova, tj. premija koju poslodavac plaća za zaposlenog nije oporeziva do iznos od 5.329 dinara mesečno.

eKapija: Koliko bi izjednačavanje statusa privatnih i državnih lekara uticalo na razvoj dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja?

Izjednačavanje privatnih i državnih pružalaca medicinskih usluga povećalo bi raspoloživost resursa, uticalo na brzinu i kvalitet pružene usluge. Na taj način bi privatno zdravstveno osiguranje našim klijentima ostavilo da biraju gde će se lečiti, u zavisnosti od toga šta im je prioritet u izboru ustanove. To može biti lekar, komfor koji pruža ustanova, oprema koja je dostupna u ustanovi...

Mi u ovom trenutku sarađujemo i sa određenim brojem državnih bolnica sa kojima smo potpisali ugovor o saradnji, ali broj privatnih zdravstvenih ustanova znatno je veći.

eKapija: UNIQA u Austriji ima u privatnom vlasništvu četiri bolnice. Da li imate takve planove za srpsko tržište, planirate li možda akviziciju neke zdravstvene ustanove ili osnivanje sopstvene?

- U ovom trenutku naša kuća nema zdravstvenu ustanovu u Srbiji koja je u našem vlasništvu. Srpsko tržište je pokazalo da naši osiguranici vole da izbor ustanove bude na njima. U skladu sa tim, mi se trudimo da iz dana u dan uvećamo broj dostupnih medicinskih ustanova u kojima se naši osiguranici mogu lečiti. U ovom trenutku u 60 gradova Srbije na raspolaganju je preko 470 ustanova. Pratićemo potrebe naših klijenta i osluškivati tržište. Nije isključeno da će se u nekom trenutku pokazati da je potrebna bolnica u našem vlasništvu i na srpskom tržištu.

Jelena Đelić