Zavlačenje ruke u plitke džepove - Da li smanjenje penzija može da zakrpi rupe u javnom budžetu?
Država nema dovoljno para za penzije, ali samo njihovo smanjenje neće biti dovoljno za održivost penzijskog sistema ukoliko to smanjenje ne bude pratila finansijska konsolidacija u svim sektorima, zaključak je jučerašnjeg skupa o reformi penzijskog sistema koji je organizovao "Danas Conference centar".
Penzije će najverovatnije biti smanjene progresivno, a ne linearno, ocenio je tim povodom Miladin Kovačević, analitičar foruma Makroekonomske analize i trendovi (MAT).
- Svetska banka je još 2010. izašla sa studijom u kojoj je objasnila zašto je naš penzioni sistem neodrživ i konstatovala da će doprinosi biti dovoljni taman toliko da finansiraju penzije na nivou od devet odsto prosečne plate, a slična je situacija i sa postojećim penzionim sistemima u celoj Evropi i srednjoj Aziji - kaže Kovačević.
Prema njegovim rečima i MMF je Srbiji preporučio parametarske reforme, koje su i uvrštene u najnovijim izmenama Zakona o PIO. Te reforme, kao što su povećanje starosne granice i uvođenje penala za prevremeno penzionisanje, kako kaže Kovačević, nisu sporne, ali one mogu dati rezultate samo na duži rok, od 15 do 20 godina.
- Ne može se izbeći jednokratna restrikcija u penzijama, a kako će to biti urađeno, videćemo u rebalansu budžeta. Postoji više modela koji omogućavaju da se zaštite oni sa najmanjim penzijama. U Srbiji je teško reći koji je način produktivniji, kada nemamo naročito razvijen instrumentarijum socijalne politike. Istina je da se radi na tome da se uvedu socijalne karte, stalno se sa time pokušavalo da se krene napred, ali nije bilo većih rezultata - dodaje Kovačević.
Finansijski direktor PIO fonda Ivan Mimić je podsetio da je od 2003. godine do danas bilo nekoliko reformi penzionog sistema, gde su postignuti očekivani rezultati na rashodnoj, ali ne i na prihodnoj strani, koja tek teba da se reši.
U ukupnim sredstvima za penzije, PIO fond obezbeđuje 58%, a 42% pokriva država, dok u evropskim zemljama, fondovi obezbeđuju 80%, a države pokrivaju 20. Prosečno korišćenje penzija u Srbiji iznosi 17 godina, za muškarce 16,6, a za žene 19, a ukupno ima 1,72 miliona penzionera.
Mimić je ponovio da je projekcija bila da penzije učestvuju u BDP-u sa 10%, ali je problem u prihodnoj strani sve veći, sistemu ne ide na ruku demografska situacija, pa neće biti moguće stvoriti samoodrživ penzioni fond.
Ako ne penzije, šta drugo?
Miladin Kovačević dodaje da se proces starenja ubzava, ističući da su penzije veoma važna kategorija za sprečavanje produbljivanja nejednakosti. Reforme se ne mogu izbeći, kao ni restrikcija penzija, ali da je ipak najveći problem što u zemlji nije razvijena socijalna politika. On se slaže da smanjenje plata nije popularno rešenje, ali kaže da negde mora da se uštedi, a da bi povećanje poreskih obaveza kompanija, koje već idu i do 65%, bilo previše za slabu ekonomiju. Sa druge strane, ako se smanje ti porezi, moramo naći kompenzaciju, da bi se održao dovoljan nivo prihoda.
Svetska banka je predložila povećanje PDV-a, koji može ići do 24 odsto, može se ići i na povećanje doprinosa, ali postoji opasnost od bežanja poslodavaca u sivu ekonomiju, kazao je Kovačević.
On smatra da se može ići u kapitalizaciju PIO fonda, ali ne putem novca (koga nema) već to može da se sprovede i putem državne imovine, naplatom koncesija, rente...
Analitičar Ekonomskog instituta Mahmud Bušatlija se složio sa tim, navodeći da država ne sme da prodaje gradsko i građevinsko zemljište, već da ga daje u zakup, a sredstva da uplaćujuje u PIO fond.
Takođe, PIO fond bi trebalo da posluje kao investiconi i da se njegovim haritjama od vrednosti da prednost u trgovanju. Bušatlija je podsetio da PIO sada vodi sporove sa državom oko svoje imovine u banjama, kao i da su mu oduzete akcije u "Energoprojektu", čiji je bio osnivač i suvlasnik.
- Vrednost penzija polako opada i bez reformi, a one spadaju u čistu potrošnju, pa se njihovim smanjenjem ugrožavaju i oni koji proizvode i trguju, jer njihov rad postaje nekonkuretan - upozorio je Bušatlija.
Proračun ušteda
Uštedu koju bi budžet imao smanjivanjem plata u javnom sektoru i penzija, u MAT-u su izračunali na osnovu nekoliko simulacija koje su uradili i koje podrazumevaju i različite procente i kombinacije umanjenja.
Prema jednoj od simulacija koje su urađene u MAT-u, linearno smanjivanje od 10% donelo bi uštede od 67 milijardi dinara godišnje, dok bi umanjenje od 15% donelo uštede od 101 milijardu dinara.
Ušteda je, prema rečima Miladina Kovačevićevim, u prvom slučaju oko 567 mil EUR, a u drugom oko 856 miliona.
Kovačević je naveo i primer da bi se u slučaju da se plate linearno smanje za 15 odsto, a penzije progresivno, iznad određenog iznosa za 15%, u budžetu uštedelo 74 milijarde dinara.
Top priče
21.04.2024. | Građevina
Cveta visokogradnja u Kraljevu - Sve interesantnija i Ribnica
Poslednjih godina gradi se veliki broj zgrada u prvoj gradskoj zoni u Kraljevu. Na nekoliko lokacija u užem i širem gradskom jezgru niču višeporodični stambeni objekti. - Trenutno je u izgradnji devet zgrada u užoj gradskoj zoni, a one su u različitim fazama izgradnje - kaže Zvonko Kovačević rukovodilac Odeljenja za urbanizam, građevinarstvo i stambeno-komunalne delatnosti. U toku su i završni radovi na dve zgrade u Zelenoj gori, a
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Saobraćaj
21.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Izvoz IKT usluga ove godine nastavio sa intezivnim rastom
21.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
22.04.2024. | Energija
Jovanka Atanacković, CWP Europe - U Srbiji razvijamo 1,6 GW OIE projekata, u Crnoj Gori 400 MW
22.04.2024. | Energija
21.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Umesto restorana "Bagdala" u Kruševcu se planira gradski hotel
21.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
eKapija+
22.04.2024. | Energija
Jovanka Atanacković, CWP Europe - U Srbiji razvijamo 1,6 GW OIE projekata, u Crnoj Gori 400 MW
22.04.2024. | Energija
22.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Sabiana Energy Smart - Inovativna rešenja za svež vazduh u domu
22.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
19.04.2024. | Finansije
Kompanija Marsh McLennan Adria organizovala Adria Forum o globalnim rizicima
19.04.2024. | Finansije
18.04.2024. | Vesti
CBRE potvrdio lidersku poziciju osvojivši tri priznanja na 19. dodeli SEE Real Estate Awards
18.04.2024. | Vesti
18.04.2024. | Vesti
Sporazumni prestanak radnog odnosa - Novine u sudskoj praksi?
18.04.2024. | Vesti
Poslovne šanse
23.04.2024. | Građevina
Priprema se teren za gradnju tržnog centra u Bariču - Vrednost investicije 160 miliona dinara
23.04.2024. | Građevina
Firma Negast planira gradnju savremenog objekta na Voždovcu - U planu 39 stanova (FOTO)
23.04.2024.. | Građevina
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Saobraćaj
22.04.2024. | Građevina
Valjevo traži projektanta za tri pešačko-biciklističke staze na Divčibarama
22.04.2024. | Građevina
21.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Javni poziv za konzervatorsko-restauratorske radove na kuli i bedemu manastira Manasija
21.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
21.04.2024. | Građevina
Radiće se na obnovi urbanih džepova u Nišu
21.04.2024. | Građevina