NavMenu

Koliko su najbolji zaista bolji od drugih?

Izvor: eKapija Četvrtak, 19.06.2014. 11:42
Komentari
Podeli
Svima je poznato da ima onih koji su bolji od drugih, ali prema nalazima nekih istraživanja razlika između najboljih i ostalih nije mala. Naime, grubo posmatrano najbolji su četiri puta produktivniji od prosečnih izvršilaca, a ponekada je razlika i mnogo veća od toga. Tako, na primer, prema podacima koje iznose izvesne kompanije njihovi vrhunski prodavci postižu i osam puta veću prodaju od prosečne prodaje koju ostvaruju njihove kolege. Sigurno je da će kompanije koje među svojim zaposlenima imaju veći procenat hiper produktivnih zaposlenih nadmašiti konkurentske firme koje zaostaju u tom pogledu. Ali da vidimo šta kompanije mogu da urade da bi povećale broj takvih zaposlenih unutar svojih redova?

Prepoznavanje talenata

Prvi korak u pravcu podizanja produktivnosti zaposlenih je u zapošljavanju većeg broja talenata, odnosno onih koji jesu ili imaju razvojni potencijal da budu hiper produktivni. Takođe, isto tako važno je prepoznati ih i među postojećim zaposlenima.

Brz način da se izvrši procena prijavljenih kandidata ili postojećih zaposlenih je putem psiholoških testova ličnosti i sposobnosti. S tim da među postojećim zaposlenima hiper produktivne možemo primetiti kroz praćenje i ocenjivanje radne uspešnosti. Naime, testovi su pogodniji za prepoznavanje razvojnog potencijala dok se stvarna, pokazana uspešnost najbolje registruje nadgledanjem i praćenjem rada zaposlenih.

Zapravo razvojni potencijal ne treba poistovetiti i izjednačiti sa hiper produktivnošću jer potencijal zaposlenih je nešto što tek treba da se realizuje pri čemu može da se desi i da se nikada ne ispolji.

Inače, kada je reč o postojećim zaposlenima veoma je važno da znamo posmatrajući ukupnu radnu snagu gde su nam snage i slabosti jer tek tako ćemo znati kako da ojačamo tim, odnosno koje nam još kompetencije fale.
Zatim, vrlo je važno da upravo neke od postojećih talenata uključimo u panel intervjue koji se organizuju u procesu selekcije novih zaposlenih.

Postojeći talenti kao intervjueri


(Foto: Ivana Vuksa)
Naime, zaposleni koji nisu vrhunski izvršioci ne umeju uvek da prepoznanju one koji to jesu. Međutim, i kada ih prepoznaju mogu da se osete ugroženo. Zbog toga će pre dati prednost onima s kojima procenjuju da će se dobro slagati nego onima koji mogu da podignu standarde rada i koji samim tim mogu da učine da oni koji su do tada izgledali solidno odjednom izgledaju loše.

I to je još jedan razlog zbog kojeg treba zapošljavati što veći broj talentovanih ljudi. Jer u odsustvu podjednako talentovanih kolega zvezde se neće izdvajati na svojim radnim mestima niti će se dugo zadržati u firmi. Naime, jedino zvezde okružene drugim zvezdama mogu da zasijaju jače.

Međutim, i zvezde koje ne umeju da rade u saradnji sa drugima ne koriste preduzeću.

Alfa timovi


Zbog toga osim zapošljavanja što većeg broja talentovanih ljudi treba razvijati i organizacionu kulturu u kojoj se podstiče saradnja i timski rad. Tako da umesto o hiper produktivnim pojedincima treba govoriti o hiper produktivnim timovima jer čak ni vrhunski izvođači ne mogu da savladaju sve nivoe stručnosti koji se danas zahtevaju da bi se bio dobar u svom poslu.

Naime, kvalitetne kolege mogu da budu izvor dragocenih informacija, mogu da budu mudri i dragoceni kritičari i mogu da doprinesu reputaciji zvezde da zasija u svom punom sjaju.

Zapravo mogli bismo da kažemo da alfa timovi zahtevaju alfa lidere i alfa podršku, odnosno da su svi članovi tima takozvani "A" igrači, svaki u svom domenu.

U takvim timovima produktivnost i uspešnost se multiplicira, a sinergija dolazi do punog izražaja jer članovi inspirišu jedni druge, rađaju se nove ideje i kreativnost.

Ipak, nije lako izbeći apolo sindrom i postići da svi rade zajedno bez toga da nečiji ego dođe do izražaja i naruši timski duh.

U svakom slučaju koliki značaj se pridaje pojedincu, a koliki timu zavisi od toga da li negujemo individualističku ili kolektivističku organizacionu kulturu. Izbor u mnogome treba da zavisi od toga kako kao preduzeće postižemo razultat i od dominantnog sistema vrednosti nacionalne kulture kojoj pripadamo.

(Napomena: autorka teksta je Nataša Šovljanski, HR savetnica na sajtu Mojtim.com)
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.