NavMenu

Strogi propisi za izvoz ribe u EU i Švajcarsku

Izvor: eKapija Sreda, 14.05.2014. 12:44
Komentari
Podeli


Tržište Evropske unije i Švajcarske su tržišta sa najvećim nivoom zahteva na svetu, rekao je Francisko Blah, međunarodni ekspert sa Novog Zelanda, u Privrednoj komori Srbije na radionici koju su organizovale Grupacija za ribarstvo Udruženja za poljoprivredu, prehrambenu i duvansku industriju i vodoprivredu i švajcarskog programa za promociju izvoza SIPPO.

- Iako su propisi i zahtevi koje postavljaju organi za inspekciju i sertifikaciju veoma strogi, proizvođači moraju da se usklade jer je to u njihovom interesu - rekao je Blah.

On je ukazao na prednost koju Srbija ima zbog blizine EU, naročito kad je u pitanju sveža riba, i podsetio da od Novog Zelanda, koji je veliki proizvođač ribe, avion putuje 22 sata do EU.

Takođe, Srbija je odmakla u procesu pridruživanja, zbog čega će srpski proizvođači morti da se usklađuje sa evropskim direktivama, upozorio je Blah. Srbija jeste jedna od 101 države ovlašćene za izvoz u EU, ali to ne znači da će i uzgajalište ili firma biti automatski ovlašćeni, rekao je Blah i podsetio da u Srbiji posluju četiri firme ovlašćene za izvoz u Evropsku uniju.

Francisko Blah je proizvođače ribe i ribljih proizvoda iz Srbije detaljno upoznao sa svim propisima i potrebnim sertifikatima za izvoz te vrste robe u Evropsku uniju, kao i o Eko oznakama u EU, dok je Pirmin Areger, program menadžer za sektor ribarstva, predstavio usluge koje pruža program SIPPO u sektoru ribarstva.

- SIPPO podržava mala i srednja preduzeća da povećaju izvoz na tržišta Evropske unije i Švajcarske, obezbeđuje odabranim malim i srednjim preduzećima detaljne informacije o pojedinim privrednim granama, kao i o uslovima i zahtevima na ciljanim tržištima - rekla je predstavnica SIPPO za Makedoniju, Srbiju i Albaniju Natalija Puntevska.

SIPPO je pod pokroviteljstvom Švajcarske vlade – Državnog sekretarijata za ekonomske poslove i jedan je od mandata SGE (Switzerland Global Enterprise).

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.