NavMenu

Naučite kako da pokrenete IT firmu - Mladom preduzetniku neophodna podrška akceleratora, mentora, inkubatora...

Izvor: eKapija Utorak, 25.03.2014. 14:34
Komentari
Podeli


Iako jedna od najrazvijenijih sektora u Srbiji, IT industrija nije ostvarila svoj puni potencijal jer nema podršku domaćeg poslovnog okruženja. Ta grana preduzetništva se u Srbiji sastoji od oko 2.000 preduzeća koja zapošljavaju oko 6.000 ljudi.

Srbija ulaže 60 EUR po glavi stanovnika u ovu industriju što je otprilike na istom nivou kao u Bugarskoj i Rumuniji, ali je taj iznos veći od onog koji se ulaže u Crnoj Gori, Makedoniji i BiH, dok u Hrvatskoj investicije idu i do 200 EUR po glavi stanovnika. Međutim, ovo je ispod proseka od ulaganja u zemljama u EU (800 EUR po glavi stanovnika).

- Kada se uzmu u obzir prepreke koje sistem postavlja ispred potencijalnog mladog preduzetnika, čini se da je nemoguće uspeti, naročito ako ista osoba mora da se pre svega posveti razvoju svog primarnog proizvoda/usluge, a ne samo prevazilaženju prepreka – kaže u razgovoru za "eKapiju" Dejan Ranđić, generalni direktor agencije "DNA Communication" i projekta "ICT Hub".

Taj projekat pruža podršku lakšem startapu za pojedince i novoosnovana preduzeća u cilju prevazilaženja problema prilikom započinjanja IT biznisa i to putem obezbeđivanja adekvatnog poslovnog prostora, high-end platformi za razvoj i testiranje, kvalitetne tehničke i informatičke podrške, i što je najvažnije mentorstva i edukacija.

- U prvom ciklusu planiramo da uključimo 35, 40 novoosnovanih kompanija, koje će "rasti" u "ICT Hub"-u, ali kroz ovu platformu obuhvatićemo i podržaćemo i mnogo sličnih preduzetnika koji, iako neće biti smešteni u našem prostoru, imaće priliku da koriste metodologiju, bazu znanja i benefite "ICT Hub"-a. Cilj je preusmeravanje poslovanja iz zone sive ekonomije ka legalnim tokovima, ali uz pomoć u prevazilaženju problema koje sistem postavlja. Još jedan od ciljeva je i kreiranje dodatnih mogućnosti za izvoz proizvoda i usluga u IT oblasti, kroz pomoć u razvoju, ali i povezivanju naših mladih IT preduzetnika ka potencijalnim investitorima i kupcima njihovih proizvoda i usluga - objašnjava sagovornik našeg portala.

Dejan RanđićDejan Ranđić

"DNA Communications" i "Orion Telekom", kao osnovni partneri na projektu, obezbedili su veći deo sredstava za realizaciju, kao i sve dodatne resurse kao što su edukacije, tehnička i marketinška podrška. U projektu učestvuje USAID kroz grant od 300.000 USD.

Agencija "DNA Communications" je zadužena za definisanje i realizovanje strategije za period 2014-2016. godine, koja će biti fokusirana na proces identifikacije IT preduzetnika u "ICT Hub"-u.

- Ovaj proces pokrenućemo u maju 2014. godine i posim kvaliteta ideje, projekta i usluge/proizvoda sa kojim se participira, veliki značaj će imati i procena spremnosti na rad u organizovanom sistemu koji će veoma mnogo pružati, ali i zahtevati sistemski pristup. Potom, veoma nam je važno da na pravi način proširimo pool partnera "ICT Hub"-a, jer smatramo da postoje kompanije koje mogu prepoznati svoj interes u našem projektu. Finalno, fokus je i u širenju primera dobre prakse, jer očekujemo da će ovakvi i slični projekti dati dodatni podstrek da se mnogo više pažnje posveti startapovima, bez obzira da li ta podrška dolazi iz korporativnog sektora ili od strane države - ističe Ranđić.

"Startup Hub" sredinom aprila

Kako je za naš portal rekla Dragana Zmijanac, izvršna direktorka organizacije koja promoviše preduzetništvo u oblasti IT industrije SEE ICT, u poslednjih nekoliko godina broj startap edukacija i prilika za umrežavanje je veoma porastao. SEE ICT održava redovne mesečne radionice i susrete preduzetnika, a Startap Akademija kao višemesečni kurs tehnološkog preduzetništva koji realizujemo do sada je izrodila 20 startapova od kojih je čak 7 dobilo međunarodne investicije.

- Sledeća velika stvar koju radimo je Startit Festival na više lokacija u Savamali od 16. do 20. maja, sa više od 20 događaja vezanih za tehnološko preduzetništvo i pregršt prilika za startape da se predstave investitorima – najavljuje Zmijanac.

Jedan od planova SEE ICT je osnivanje posebnog razvojnog centra "Startup Hub" koji će biti otvaren sredinom aprila, opremanje prostora i priprema programa su pri kraju.

- Hub se nalazi u potkrovlju biznis centra opštine Savski venac, u Ulici Kneza Miloša. Reč je o centru u kome će 5 odabranih startapa raditi na razvoju svojih proizvoda uz podršku u vidu mentorstva i obrazovanja, kontakata sa investitorima, pomoć vezanu za pravna, finansijska i administrativna pitanja... To je pilot projekat kojim želimo dodatno da podržimo mlade tehnološke preduzetnike i preduzetnice i olakšamo im prve startap korake - naglašava sagovornica "eKapije".

Most do Silicijumske doline

Prvi i zasada jedini akcelerator u Srbiji "StartLabs" počeo je da radi septembru 2013, a kako za "eKapiju" kaže direktor Nebojša Lazić, svoj pristup uglavno zasniva "na oprobanom receptu dobro nam poznatih akceleratora koji je posebno prilagođen specifičnostima ovog dela sveta i stadijuma razvoja ekosistema".

- Osim same novčane investicije, svojim startapovima nudimo pažljivo sastavljenu grupu mentora, kancelarijski prostor, kao i pristup mreži kontakata i savetovanje oko svih aspekata razvoja biznisa i kompanije – kaže Lazić i dodaje da "StartLabs" investira najviše 50.000 USD, koji dolaze u dve faze, u Beogradu i San Francisku. Udeo u kompanijije od 10 do 15%, a koji će tačno biti zavisi od konkretne sume koja se ulaže, od faze u kojoj se nalaze kompanija i njenog biznisa.

"StartLabs" radionica"StartLabs" radionica

- Suštinski, "StartLabs" je most između kulture Silicijumske doline i preduzetnika sa Zapadnog Balkana. Mi želimo da pomognemo da se klica preduzetništva razvije u mnogim mladim, pametnim i radoznalim ljudima ukazivanjem na put kojim ćemo ići da ostvare svoje ideje - navodi Lazić.

"StartLabs" u svom programu već ima tri startapa - "Business Exchange", "CaseTrek" i "CarLock".

- Ovi startapovi su u različitim fazama razvoja, čak sede i u različitim državama. Međutim sa svima podjednako radimo tako da se može reći da smo sa radom počeli od samog nastanka. Izabrani su na osnovu dobre ideje koju su odlučili da realizuju i naravno dobrog tima, što je podjenako važno.

Skok kroz "vatrene" obruče

Po mišljenju Dragane Zmijanac najveći problem mladih u Srbiji je nedostatak motivišućeg okruženja za preduzetnišvo, u smislu podrške i razumevanja porodice, škole, lokalne zajednice, a posebno države. Pravni okvir je takav da srpski preduzetnici moraju da preskaču kroz vatrene obruče ne bi li obavili stvari koje se u svetu podrazumevaju, kao što je primanje uplata iz inostranstva.

- Mladima nedostaje i znanja, iskustva, kontakata sa uspešnim preduzetnicima koji bi im bili mentori. Te probleme se trudimo da premostimo našim aktivnostima. Nedostaje i kapitala, mada je to manji problem, novac prati kvalitetne timove i dobro realizovane ideje.

Srbija je po pitanju finansijske pomoći veoma daleko, smatra naša sagovorinica, domaće investicije su nepostojeće kao i institucionalna podrška preduzetništvu. S druge strane, po živosti scene, entuzijazmu i rešenosti mladih na uspeh, idejama, broju i kvalitetu startap događaja, Beograd polako postaje centar tehnološkog preduzetništva u ovom delu Evrope.

- Kad je reč o investicijama, startapima u Srbiji su dostupni brojni investicioni fondovi, inkubatori i akceleratori širom sveta, oni zaista ne mare za geografiju. Na primer, "Eleven" iz Bugarske je već investirao u nekoliko domaćih startapa, "Seedcamp" iz Britanije, takođe, a od domaćih fondova tu su Inovacioni fond Republike Srbije i "Startlabs" akcelerator. Poslovno-tehnološki inkubator tehničkih fakulteta je isto sjajno mesto za razvoj mladih kompanija i inovativnih proizvoda – navodi Zmijanac.

Nebojša Lazić naglašava da su nepristupačnost iskustava, znanja i kapitala karakteristike svih mladih startap scena, pa tako i naše i to jeste ozbiljna prepreka širenju ovakvih ideja.

Nebojša LazićNebojša Lazić

- Ono što je veoma dobro je da preduzetnička kultura, otvorenost ka preduzimanju rizika i sposobnost da se mnogo uradi sa malo, postoji duboko u našoj kulturi i u tom smislu postoji veliki broj potencijalnih founder-a. Ali ono što do sada nije postojalo je jasan i pristupačan način da se taj potenacijal uključi, testira i realizuje – ističe Lazić i dodaje da ne bi bilo preterivanje kada bi se reklo da je pojava svakog novog startapa u regionu danas prava vest, skoro senzacija, i da se u takve stvari upuštaju samo veoma hrabri ljudi i avanturisti.

Lazić smatra da ukoliko se ne radi o akceleratorima, startapovi se uglavnom ne oslanjaju na finansijsku pomoć. Uglavnom mogu da se uključe u inkubatore koji pružajut tehničku podršku (prostor za rad, opremu, sale za sastanke...), a druga opcija su investicije poslovnih anđela koji individualno podržavaju stratap.

Ako govorimo o sistemskom i organizovanom pristupu, kako kaže Dejan Ranđić, toga je veoma malo. Ipak, najozbiljnija vrsta pomoći i podrške, koja u ovom trenutku izostaje, je podrška države. Vlada Srbije je pre nešto više od godinu dana i zvanično usvojila Strategiju razvoja IT industrije, u kojoj se IT industrija definiše kao jedna najperspektivnijih grana privrede.

- Bitan segment ove strategije je i pomoć startapovima, pokretanje IT inkubatora, ali malo šta je urađeno. Očekujem da će "ICT Hub" biti prepoznat kao jedan od projekata na kome se mogu uspešno primeniti mere koje Strategija predviđa, ali i kao primer pomoći koju će startapovi ubuduće dobijati i od države.

Kada su preležane dečje bolesti?

Po definiciji, startap je samo jedna faza u razvoju biznisa u kojoj ideja prerasta u proizvod i realno poslovanje i priprema se za sledeću fazu - rasta. Mnogobrojni su primeri svetskih giganata koji su nastali na ovaj način, naročito u IT oblasti, gde su startopovi do faze pune ekspanzije došli za nekoliko godina, smatra Dejan Ranđić.

- Svima poznat primer je "Facebook" koji je prešao put od startapa do jedne od najvrednijih kompanija, za manje od 10 godina. Ipak, veoma je teško izvesti zaključke kada je u pitanju Srbija. Postoje dobri primeri gde su kompanije uspešno preležale "dečje bolesti" za godinu dana, ali uz veliki napor preduzetnika i najćešće plasman orijentisan ka stranim tržištima. Uz sve navedene prepreke, činjenica da je jako teško predvideti poslovanje, sada čak i na period od samo 6 do 12 meseci, dodatno otežava i usporava razvoj startap kompanija kod nas.

Dragana ZmijanacDragana Zmijanac

Startapovi posluju u neverovatno brzom, stresnom okruženju koje se stalno menja i zahteva prilagođavanje, dodaje Dragana Zmijanac. Mnogo je dečjih bolesti, a najčešće su predug razvoj proizvoda i odlaganje lansiranja dok ne bude "savršen", preterano bavljenje nebitnim detaljima, mnogo pretpostavljanja, а malo testiranja među korisnicima...

- Možda se može reći da je startap preležao dečje bolesti onda kada ima potvrđenu poziciju na tržištu, jasan i stabilan biznis model koji osigurava finansiranje, jasnu organizacionu strukturu i dobro podeljene uloge.

Prema rečima Nabojše Lazića, ima mnogo merila po kojima može da se meri zrelost startapa. Različiti investitori, organizacije i pojedinciima imaju različite ciljeve i shodno tome gledaju startapove različitim očima. Ono što je nekome potencijal, drugima je suviše rana faza za angažovanje.

- Što se tiče "StartLabsa" mogli bismo smo reći da je startap prevazišao dečje bolesti u trenutku kada mu je jasno, i kada može da dokaže, šta je proizvod koji želi da napravi, ko su kupci za taj proizvodi na koji način on pomaže svojim kupcima – naglašava Lazić i dodaje da bi ljudi, koji su rešili da pokrenu svoj posao, trebalo da imaju jasnu sliku o onome da njihov proizvod obuhvata mnogo više stvari od samog tehničkog rešenja, bilo to sajt, aplikacija ili usluga, da bi bio na pravom putu startap mora da razume svoje kupce, njihove problem i da jasno zna na koji način će od svojih korisnika da napravi srećne kupce.

Irina Milošević

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.