KfW obezbedio 100 mil EUR - Da li su opštine u Srbiji spremne da 2015. pređu na grejanje na biomasu?
Za godinu dana prve toplane u Srbiji bi mogle da pređu na upotrebu biomase kao energenta. Povoljan kredit od 100 mil EUR za osam lokalnih samouprava u Srbiji obezbedila je Nemačka razvojna banka KfW. Još bi trebalo da Zrenjanin, Negotin, Bajina Bašta, Trstenik, Šabac, Priboj, Čačak i Jagodina donesu odluku da žele sigurno i jeftinije grejanje.
Predstudija izvodljivosti u okviru projekta "Promocija obnovljivih energija-razvoj tržišta biomase u Srbiji", kojom se utvrdilo koje toplane u Srbiji u naredne četiri godine imaju mogućnost da sa mazuta, uglja i gasa pređu na biomasu biće gotova krajem februara.
- Prošle godine upućen je poziv gradovima koji su zainteresovani da učestvuju u tom projektu, prijavilo se ukupno 15 od kojih je 8 izabrano za finansiranje ovim kreditom. KfW je obezbedio kredit od 100 mil EUR, a dodatnih 16 miliona izdvojiće lokalne samouprave. Predstudiju je finansirala nemačka Vlada, a rezultati će zvanično biti predstavljeni krajem meseca. U martu će započeti pregovori između KfW, Ministarstva energetike i lokalnih samouprava, a taj postupak će trajati 2-3 meseca – kaže u razgovoru za "eKapiju" Petar Vasiljević, pomoćnik direktora za proizvodnju "Beogradskih elektrana", koji vodi projekat nemačke Vlade.
Kako je za naš portal rekao Aleksandar Macura, samostalni konsultant za energetiku, za većinu opština obuhvaćenih ovom predstudijom su već rađene predstudije izvodljivosti kroz podršku USAID. Reč je o dokumentu "Prefeasibility assessment of biomass district heating applications in Serbia" koji je pripremio International Resources Group (IRG), a u kome je naš sagovornik učestvovao u izradi jedne od 4 podstudije koja se ticala unapređenog upravljanja distribucijom toplote.
- Nije jasno zašto su ponovo rađene studije iako su i KfW i opštine bile svesne postojanja ranijih dokumenata. Postoji dosta lokalnih samouprava koje bi mogle da pređu na biomasu. Taj broj je verovatno veći od 30. Potrebno je međutim za svaku samoupravu utvrditi da li postoji bolje rešenje, pre svega iskorišćavanje otpadne toplote ili nekog niskotemperaturnog izvora – kaže za "eKapiju" Macura.
Odluka lokalnih samouprava
Petar Vasiljević navodi da parlamentarni izbori u martu neće uticati na realizaciju projekta već visina investicije s obzirom na to da lokalnim samoupravama neće biti lako da odluče da se zaduže.
- Ograničavajući faktor je veličina investicije, kada opštine vide da treba da se zaduže 10 ili 20 mil EUR neće im biti svejedno. Međutim, kredit koji daje nemačka vlada je veoma povoljan, sa grejs periodom do dve godine u zavisnosti od perioda izgradnje. Za vreme korišćenja "fid in" tarife, otplata će biti sa minimalnom kamatom od 2-3%. Takav aranžman se ne može nigde naći, predstudijom je definisano i vreme povraćaja investicije – objašnjava Vasiljević.
Osim novca, Aleksandar Macura vidi i druge probleme da naši gradovi i opštine pređu na grejanje na biomasu.
- Pomenuti USAID projekat je razvio i biznis model po kome bi se mogla odvijati transformacija. Moje je duboko uverenje, potvrđeno raznim rezultatima istraživanja, da u sadašnjoj organizaciji, lokalna samouprava-javno preduzeće, ne može doći do održive tranzicije u bilo kom smeru. Osim tehnologije potrebna su i druga znanja kako bi se ovaj prelazak izvršio. Komercijalni investitor neće ulagati u takvom okruženju, a drugačija investicija neće doneti održivi boljitak. Pri tome, privatizacija ne mora biti nužna – objašnjava naš sagovornik.
U Trsteniku, jednoj od opština koja je ušla u izbor finansiranja prelaska grejanja na biomasu iz kredita KfW, kažu da su zainteresovani da koriste biomasu za grejanje, ali da konačna odluka tek treba da bude doneta.
- Dobili smo preliminarne rezulatate predstudije, koje ćemo analizirati. Trebalo bi da se sastanemo sa predstavnicima KfW banke i Ministarstva kako bismo počeli pregovore. Kada budemo dobili konkretnu ponudu i tačne uslove kreditiranja donećemo odluku – kaže za naš portal Boris Vukmirović, direktor JKP "Energetika" Trstenik.
Opštinama kao što su Nova Varoš, Kikinda, Knjaževac, Kosjerić, Novi Pazar, Kladovo i Velika Plana, koje nisu ušle u uži izbor za finansiranje iz kredita KfW, ostaje da pokušaju da samostalno finansiraju prelazak na grejanje na biomasu ili da eventualno nađu privatnog partnera.
Grejanje i/ili električna energija
Od osam izabranih gradova, šest toplana bi trebalo da pređe na kombinovanu proizvodnju toplotne i električne energije, dok će dve toplane nastaviti sa klasičnim postrojenjem.
- Najisplativije će biti toplanama koje su planirale kombinovana postrojenja zbog "fid in" tarife za struju. Osim toga što će potrošači imati jeftinije grejanje, životna sredina će biti čistija, lokalno stanovništvo i gazdinstva će sakupljati i prodavati biomasu za te potrebe, a sve zajedno će doprineti novim radnim mestima – izjavio je Vasiljević 14. februara na skupu o grejanju u Srbiji, koji je organizovao Centralno evropski forum za razvoj (CEDEF).
Prema projektu, one toplane koje ove godine započnu prelazak na biomasu, a koje proizvode samo toplotnu energiju, moći će sa novim gorivom da počnu da rade već za godinu dana, dok će toplane koje će istovremeno proizvoditi i toplotnu i električnu energiju, moći da završe taj proces modernizacije za dve godine.
Aleksandar Macura, napominje da nije video predstudiju KfW, ali ukazuje da je za ogromnu većinu sistema daljinskog grejanja u Srbiji ipak optimalno rešenje proizvodnja toplote iz biomase uz minimalnu ili nikakvu proizvodnju električne energije.
- Budući da isplativost ovih investicija koje su podstaknute "fid in" tarifom zavisi od sposobnosti države da dugoročno plaća "fid in" tarifu, od čega će zavisiti i sigurnost grejanja jer se "fid in" tarifom subsidira cena toplote na račun premije koju građani plaćaju za električnu energiju. U slučaju kada se investicija ne zasniva na "fid in" tarifi drugačiji su uslovi poslovanja – napominje Aleksandar Macura.
Iako su mnoge lokalne samouprave u Srbiji radile razne studije, još nijedna nije prešla na grejanje na biomasu (ne računajući "Beogradske elektrane", koje učestvuju sa biomasom tek sa 0,44% u ukupnoj proizvodnji).
Sistemi daljinskog grejanja u Srbiji u 2013. godini su dugovali snabdevačima goriva oko 350 mil EUR, iznos približno jednak godišnjem trošku za gorivo svih sistema. Kada se uzmu u obzir i poteškoće sa nabavkom mazuta, očigledno je da se ovi problemi ne mogu rešiti bez investicija u nove tehnologije proizvodnje toplotne energije zasnovane na obnovljivim izvorima energije.
Suzana Obradović
Top priče
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina
Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
24.04.2024. | Finansije
Objavljena Mapa Registra mera i podsticaja regionalnog razvoja
24.04.2024. | Finansije
23.04.2024. | Građevina
Prihvaćene primedbe iz Topole na trasu puta Vožd Karađorđe
23.04.2024. | Građevina
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Saobraćaj
eKapija+
24.04.2024. | Građevina
Prezentovan rad Centra za rešavanje sporova u građevinarstvu na stručnom skupu
24.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Građevina
Predvodnici dekarbonizacije cementne industrije - Lafarge Srbija na putu karbonske neutralnosti
23.04.2024. | Građevina
Poslovne šanse
24.04.2024. | Vesti
Opština Vrnjačka Banja traži fizičko-tehničko obezbeđenje
24.04.2024. | Građevina
U Jagodini se prodaje zemljište za gradnju poslovnog objekta
24.04.2024.. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Niška multifunkcionalna dvorana kulture sa 2.000 mesta ipak će se graditi na drugoj lokaciji - Raspisan konkurs za idejno rešenje
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.04.2024. | Građevina
U Vrbasu u planu gradnja zgrade sa 11 stanova
24.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Poznati datumi raspisivanja tendera za gradnju tri deonice brze pruge od Beograda do Niša
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
23.04.2024. | Građevina
Na prodaju građevinsko zemljište u Pirotu
23.04.2024. | Građevina