NavMenu

(RZZS) Republika Srbija - SPOLjNOTRGOVINSKA ROBNA RAZMENA, januar-novembar 2006.

Izvor: RZZS Nedelja, 31.12.2006. 14:03
Komentari
Podeli

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Republike Srbije za period

januar-novembar 2006. godine iznosi:

- 17582,3 miliona dolara - porast od 30,5% u odnosu na isti period prethodne godine;

- 14036,2 miliona evra - porast od 29,9% u odnosu na isti period prethodne godine.

Izvezeno je robe u vrednosti od 5783,1 milion dolara, što čini povećanje od 44,0% u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno za 11799,1 milion dolara, što je više za 24,7% u odnosu na isti period prethodne godine.

Izvoz robe, izražen u evrima, imao je vrednost od 4614,3 miliona, što čini povećanje od 43,5% u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz robe, imao je vrednost od 9421,9 miliona, što je više za 24,1% u odnosu na isti period prošle godine.

Deficit za period januar-novembar 2006. godine iznosi 6016,0 miliona dolara, što čini povećanje od 10,5 % u odnosu na isti period prethodne godine. Deficit izražen u evrima iznosi 4807,6 miliona, što čini povećanje od 9,8 % u odnosu na isti period prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom, posmatrano u dolarima iznosi 49,0% i veća je u odnosu na pokrivenost u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 42,4%. Posmatrano u evrima, pokrivenost uvoza izvozom je 49,0%, a u istom periodu prethodne godine bila je 42,3%.

Prilikom komentarisanja ovih rezultata voditi računa da u 2005. godini u rezultate nije uključena razmena sa Crnom Gorom, zbog toga što tada nije bila strana država, u međunarodno pravnom smislu te reči, t.j. bila je u zajednici sa Srbijom. Ta činjenica je uslovila da su indeksi na izvoznoj strani znatno veći nego što bi bili da je Crna Gora uključena u rezultate za prošlu godinu.

TABELA: Indeksi spoljnotrgovinske razmene Srbije, na bazi dolarskih vrednosti

(uključena Crna Gora u obe godine)

IZVOZ

UVOZ

SALDO

MESEC ( XI )

148.2 148,2

133.9 133,9

122.7 122,7

KUMULATIV ( I-XI )

131,5

122,8

115,5

Povećanje uvoza u proteklih jedanaest meseci, posledica je:

· uvoza energenata, koji je u proteklom periodu iznosio 2343 miliona dolara, što čini 19,9% ukupnog uvoza, od čega samo na sirovu naftu i ulja od bitumenoznih minerala otpada 1064 miliona dolara, odnosno 9 % ukupnog uvoza.

· uvoza rude bakra i gvožđa koje se koriste za proizvodnju osnovnih i drugih metala, a koji na svetskom tržištu imaju povoljnu cenu u ovom momentu, mada je u septembru došlo do smirivanja cena na svetskim berzama.

· Rasta tražnje (javne i lične potrošnje). Zbog rasta kredita koji su mnogo dostupniji u odnosu na prethodne godine, došlo je do povećanja tražnje, a to je opet uticalo na kretanje uvoza. To potvrđuje i činjenica da je uvoz drumskih vozila u periodu januar-novembar 853 miliona dolara, što je 7,2% ukupnog uvoza.

Povećanje izvoza rezultat je:

· do sada obavljene privatizacije i restrukturisanja preduzeća, kao i potpisanih i ratifikovanih ugovora o slobodnoj trgovini sa zemljama potpisnicama Pakta o stabilnosti;

· suficita u razmeni hrane. Izvoz povrća i voća je 298 miliona dolara, žitarica i proizvoda od njih je 251 milioa dolara, a od toga otpada 144 miliona dolara na žuti kukuruz (povoljne cene na svetskom tržištu). Na izvoz šećera otpada 128 miliona dolara (preferencijalni tretman u izvozu na tržište EU – kvota je povećana sa 180 000 tona na 225 000 tona i važi za komercijalnu sezonu 30. 09. 2006. do 31. 10. 2007. godine).

.

· suficita u razmeni gotovih tekstilnih proizvoda, zahvaljujući potpisanom Sporazumu sa EU i preferencijalnom statusu koji uživaju naše robe.

· Povoljan odnos cena postignutih u izvozu u odnosu na cene iz uvoza, naročito u sledećim sektorima SMTK: Životinjska i biljna ulja i masti, Hemijski proizvodi, Sirove materije (osim goriva), Hrana i žive životinje, Proizvodi svrstani po materijalu i Pića i duvan.

U periodu januar-novembar 2006. godine, u strukturi izvoza po nameni proizvoda (princip pretežnosti), najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju 67,4% (3897,2 miliona dolara), slede roba za široku potrošnju 27,0% (1561,6 miliona dolara) i oprema 5,6% (324,3 miliona dolara).

U strukturi uvoza po nameni proizvoda najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju 63,2% (7453,8 miliona dolara), slede roba za široku potrošnju 21,4% (2520,3 miliona dolara) i oprema 15,4 % (1824,8 miliona dolara).

U izvozu, u posmatranom periodu, glavni spoljnotrgovinski partneri bili su: Italija (839,1 milion dolara); Bosna i Hercegovina (675,8 miliona dolara) i Nemačka (579,1 milion dolara).

U uvozu, u istom periodu, glavni spoljnotrgovinski partneri bili su: Ruska Federacija (1923,1 miliona dolara); Nemačka (1121,6 miliona dolara) i Italija (994,8 miliona dolara).

Spoljnotrgovinska robna razmena u proteklom periodu bila je najveća sa Evropskom Unijom (više od polovine ukupne razmene). Sa Bosnom i Hercegovinom je ostvaren spoljnotrgovinski suficit, od 368 miliona dolara. Sa Italijom imamo uravnoteženiju spoljnotrgovinsku razmenu nego lane. Zahvaljujući Sporazumu o slobodnoj trgovini kao i konkurentnosti naših proizvoda, imamo suficit i sa Makedonijom.

Međutim, sa druge strane, najveći deficit javlja se u trgovini sa Ruskom Federacijom zbog uvoza energenata, pre svega, nafte i gasa.

izvor : Republički zavod za statsitiku www.statserb.sr.gov.yu

Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.03.2024.  |  Vesti

Kako "očistiti" vazduh u glavnom gradu - Može li Beograd da sledi primer Varšave

Da se Beograd, zajedno sa Sarajevom, Skopljem i još nekim gradovima Zapadnog Balkana često nalazi na vrhu liste po aerozagađenju to više nije nikakva novost - Beograd je čas prvi, čas treći, čas 17. na ovoj listi, ali da je u prvih 20 gradova sveta često, to znaju svi koji redovnije prate Air quality izveštaje. Međutim, i jedan od gradova u Evropskoj uniji je takođe do ove sezone jesen/zima često bio u vrhu ove liste, ali nakon

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.