Tunel ispod Bosfora ostvarenje turskog sna
Turska je 29. oktobra zvanično otvorila tunel ispod Bosforskog moreuza, koji predstavlja prvu podvodnu vezu između dva kontinenta.
Ambiciozni građevinski projekat, kojeg je vlada u Ankari nazvala "projektom veka", povezuje evropsku i azijsku stranu Istanbula i koštao je oko tri milijarde evra, prenosi agencija Frans pres.
Turska je tako ispunila san otomanskog sultana od pre 150 godina. Ukupna dužina tunela je 13,6 km, uključujući deonicu od 1,4 km ispod Bosfora, koji povezuje Crno more sa Mramornim. Na dubini od preko 55 m, ovaj tunel je, prema rečima zvaničnika, najdublji podzemni železnički tunel takve vrste u svetu.
Tunel je deo šireg projekta "Marmaray", koji uključuje širenje postojeće mreže prigradskih železnickcih linija da bi se formirala linija duga 76 km, koja će povezivati dva kontinenta.
Ideju o tunelu je prvi put izneo sultan Abdul Medžid 1860, ali tehnički uslovi i oprema u dato vreme nisu bili dovoljno dobri da bi projekat bio pokrenut.
Želja da se tunel izgradi ponovo se javila 1980-ih, kada su studije pokazale da je izgradnja tunela moguća i poželjna. Tunel spada među nekoliko velikih infrastrukturnih projekata pokrenutih pod vladom turskog premijera Redžepa Tajipa Erdogana, koja je doprinela pokretanju turske ekonomije.
Međutim, ista vlada takođe je izazvala i proteste javnosti, budući da lokalno stanovništvo tvrdi da planovi urbanog razvoja primoravaju ljude da napuste domove, kao i da ugrožavaju životnu okolinu.
Projekat je započet 2004. godine, i trebalo je da bude u potpunosti završen za četiri godine, ali je više puta odlagan zbog važnih arheoloških otkrića.
Oko 40.000 objekata izvađeno je tokom iskopavanja, uključujući "groblje" 30 vizantijskih brodova, koji predstavljaju najveću poznatu srednjevekovnu flotu.
Turski zvaničnici se nadaju da će, uz kapacitet da s jedne na drugu stranu Istanbula prebaci 1,5 miliona putnika dnevno, tunel značajno olakšati hronične probleme u saobraćaju turske prestonice i smanjiti opterećenost dva mosta koji trenutno povezuju evropsku i azijsku stranu grada.
Top priče
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina
Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
23.04.2024. | Građevina
Prihvaćene primedbe iz Topole na trasu puta Vožd Karađorđe
23.04.2024. | Građevina
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Saobraćaj
eKapija+
24.04.2024. | Građevina
Prezentovan rad Centra za rešavanje sporova u građevinarstvu na stručnom skupu
24.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Građevina
Predvodnici dekarbonizacije cementne industrije - Lafarge Srbija na putu karbonske neutralnosti
23.04.2024. | Građevina
Poslovne šanse
24.04.2024. | Vesti
Opština Vrnjačka Banja traži fizičko-tehničko obezbeđenje
24.04.2024. | Građevina
U Jagodini se prodaje zemljište za gradnju poslovnog objekta
24.04.2024.. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Niška multifunkcionalna dvorana kulture sa 2.000 mesta ipak će se graditi na drugoj lokaciji - Raspisan konkurs za idejno rešenje
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.04.2024. | Građevina
U Vrbasu u planu gradnja zgrade sa 11 stanova
24.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Poznati datumi raspisivanja tendera za gradnju tri deonice brze pruge od Beograda do Niša
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
23.04.2024. | Građevina
Na prodaju građevinsko zemljište u Pirotu
23.04.2024. | Građevina