NavMenu

(Ekonomist) Fabrika maziva na tenderu - MOL želi u Kruševac

Izvor: Ekonomist magazin Sreda, 08.11.2006. 20:24
Komentari
Podeli

Branislav JovanovićBranislav Jovanović

Kruševačka Fabrika za proizvodnju derivata nafte i proizvoda bazne hemije je, uz Rafineriju Beograd, prvi izdvojeni deo restruktuiranog NIS-a koji će, najverovatnije do kraja godine, dobiti privatnog vlasnika.

Zainteresovani kupci ponude za kupovinu 70 odsto kapitala kruševačke kompanije mogu da dostave do 17. novembra. Tendersku dokumentaciju je otkupilo 15 potencijalnih kupaca, a kako Ekonomist saznaje, među njima su se našli i neki od FAM-ovih dosadašnjih partnera.


Pravo učešća na tenderu imaju samo firme koje se bave proizvodnjom ili prometom derivata nafte najmanje tri godine, i koje su u 2005. godini ostvarile minimalan prihod od 12 miliona evra.

Kruševačka kompanija najviše sarađuje sa mađarskom kompanijom MOL, od koje nabavlja 80 odsto sirovina - baznih ulja. Sa druge strane, FAM ima veliki broj partnera među kupcima.

“Najveći su NIS, sistem iz koga smo izašli, zatim Lukoil sa kojim dosta poslujemo, kao i veliki sistemi u metalskom kompleksu”, kaže generalni direktor kompanije Branislav Jovanović.

Branislav JovanovićBranislav Jovanović

On kaže da će, s obzirom na to da je interesovanje potencijalnih kupaca veliko, novi vlasnik do većinskog kapitala kompanije doći u prilično oštroj konkurenciji.
„Fabrika maziva je tokom četiri decenije poslovanja važila za dobru, konkurentnu i respektabilnu kompaniju na domaćem, ali i na inostranim tržištima. FAM je bio dobro poznat i dok je bio u sastavu NIS-a i ima imidž dobre kompanije. Zato je interesovanje za privatizaciju veliko. Imamo dosta dobavljača i kupaca u inostranstvu i tokom prošle godine imali smo bar pedesetak poseta tokom kojih je iskazana zainteresovanost za buduću kupovinu”, kaže Jovanović.

Proizvodi
U osnovnom programu, Fabrika maziva proizvodi 260 različitih proizvoda u više od 600 pakovanja. Preduzeće je vodeći domaći proizvođač maziva, mazivih masti, ulja za obradu metala, sredstava za antikorozivnu zaštitu, i dr.
“FAM karakteriše korporativna robna marka. Proizvodnja se odvija u automatizovanim, potpuno softverski vođenim, uslovima, tako da je mogućnost greške uzrokovane ljudskim faktorom gotovo isključena. Garant kvaliteta je i činjenica da je kompanija usvojila niz međunarodnih standarda, od upravljanja kvalitetom, do zašite životne sredine. Kompanija ima i laboratoriju po međunarodnim standardima, akreditovanu za više od 50 metoda. Sledeće godine planiramo da uvedemo integrisani sistem kvaliteta kojim bismo objedinili sve postojeće usvojene standarde”, kaže Jovanović.

FAM godišnje proda robu vrednu oko 15 miliona evra. U prvih devet meseci ove godine, u odnosu na isti period lane, zabeležen je rast proizvodnje od sedam odsto, a do kraja godine očekuje se ostvarenje očekivanog rasta od deset odsto. Kompanija nema dugove. Profit je u proseku milion evra godišnje. Budućem vlasniku na raspolaganju će biti i oko 12 hektara slobodne, infrastrukturno potpuno opremljene površine pogodne za otvaranje novih grinfild investicija, za šta stručnjaci FAM-a već imaju nekoliko potpuno razrađenih projekata.
„FAM proizvodi za poznate kupce i ne stvara zalihe”, kaže Jovanović. On dodaje da se 15 odsto proizvodnje prodaje u inostranstvu. Kompanija je ove godine u inostranstvu prodala za trećinu više robe nego u 2005. godini.

„Robu prodajemo na svim tržištima bivše Jugoslavije, tržištu Bugarske i delimično Albanije, gde smo od ove godine prisutni. Ove godine trebalo je da se pojavimo i na tržištu Rumunije, ali su pregovori o tome zamrznuti do okončanja privatizacije, kad će biti nastavljeni sa novim vlasnikom. Time će FAM zaokružiti cilj da bude prisutan na čitavom tržištu jugoistočne Evrope”, kaže Jovanović.

Konkurencija
Na pitanje koliko su proizvodi FAM-a konkurentni na tržištu, Jovanović kaže da se ta fabrika za tržišni kolač bori povoljnim odnosom cene i kvaliteta.
„Na srpskom tržištu prisutni su svi veliki svetski proizvođači ulja i maziva, a i domaćih je sve više. Pored beogradske Rafinerije, koja je bila sastavni deo NIS-a, a sada nam je konkurent, u državi posluje i niz malih proizvođača”, kaže Jovanović. On dodaje i da FAM ipak uspeva da proširi svoje učešće na svim tržištima i sačuva lidersku poziciju u zemlji.

U poslednjih pet godina kompanija je, uz program otpremnina za dobrovoljni odlazak iz firme, smanjila broj zaposlenih sa 430 na 277. U kompaniji radi 83 radnika sa visokom stručnom spremom. Poslovnim planom za ovu godinu predviđeno je otpuštanje još desetak radnika. Otpremnine u proseku iznose 10.000 evra po radniku, a socijalni program je usaglašen sa fabričkim sindikatom i kompanija ga isplaćuje iz sopstvenih sredstava.
„Nije dobro to što je prosečna starost zaposlenih u kompaniji 48 godina. Nedostaju nam mladi kadrovi”, kaže Jovanović.

Inače, Fabrika maziva je osnovana 1966. godine. Od 1992. do prvog oktobra prošle godine poslovala je u sastavu Naftne industrije Srbije, a od 1996. godine počinje proces preseljenja na novu lokaciju površine 20 hektara u industrijskoj zoni grada. U opremanje nove lokacije i izgradnju 25,5 hiljada kvadrata skladišta, fabrike ambalaže, mazivih masti i na kraju industrijskih ulja, FAM je 2003. godine uložio oko 50 miliona dolara.


Trenutna proizvodnja upošljava tek trećinu kapaciteta Fabrike koja je projektovana za 35 do 40 hiljada tona proizvoda godišnje, što otvara mogućnost daljeg širenja tržišta.

”U narednoj godini planiramo proizvodnju 9,5 hiljada tona robe, što je u odnosu na ovu godinu desetak odsto više. Planiramo takođe agresivan nastup na tržištima okruženja i rast plasmana za bar 20 odsto”, kaže Jovanović.

poziv na pretplatu na

Branislav JovanovićBranislav Jovanović
na www.ekonomist.co.yu

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.