NavMenu

Kodeks za kancelarijske romanse

Izvor: Magazin Biznis Četvrtak, 04.04.2013. 11:05
Komentari
Podeli

Pristojnost u svakom pogledu na radnom mestu se podrazumeva, ali tek kad je počela takozvana "tranzicija" i kad su na naše tlo stupile strane kompanije, nestala je i ona poslednja odbrana koju potežemo kad iscrpimo sve druge argumente: "A gde to piše".

Počeli su, naime, i kod nas da se propisuju i korporativni kodeksi koji, između ostalog, muškarcima, bez obzira na letnje žege zabranjuju dolazak na posao u papučama i bermudama (mada se takvi još mogu videti u ponekim kancelarijama), a ženama, ma koliko zgodne bile, ograničavaju koliko mogu da se razgolite.

Ali, na brdovitom Balkanu još nismo stigli dotle da se ovi pravilnici umešaju i u stvari srca. U kancelarijske romanse, za koje svi sasvim sigurno možemo da navedemo bar po jedan poznati nam primer (pa možda i sopstveni).

Da li je vreme da se i u tom pogledu uči od Zapada?

Reklo bi se da jeste. Tamo se ništa ne prepušta slučaju, iz jednostavnog razloga što svaka situacija koja nije predviđena kompaniju može da izloži nekoj tužbi ili parnici, pri čemu su one za "seksualno uznemiravanje" poslednjih godina naročito učestale.

Mi smo stigli tek do "mobinga": onih situacija koje, nažalost, nisu retke, pre svega zato što je kod nas još preovlađujući sindrom da je šef "bog i batina" i da ga ništa ne sprečava da pokazuje da je vlast, uveren da je to i dozvola da maltretira potčinjene.

No, vratimo se kancelarijskim ljubavima. Kad su ljudi zajedno, i kad jedni s drugima provode polovinu svog budnog života, uvek postoji verovatnoća da se nađu dve srodne duše čiji odnosi u jednom momentu pređu onu delikatnu granicu između kolegijalnosti i intimnosti druge vrste.

Ali šta ako je on šef, a ona mu potčinjena (ili obrnuto). Donekle je u redu ako je njihova veza, čak i ako je reč o vanbračnom izletu za jednog od učesnika ili za oboje, rezultat međusobne saglasnosti. Odrasli na to imaju pravo. Ne valja međutim ako je rezultat toga favorizovanje šefove miljenice na račun drugih, često sposobnijih saradnika, ili ako ona počne da se ponaša kao "gazdarica" i ako sve to počne da utiče na posao i na sklad kolektiva. A najčešće utiče.

Ova vrsta odnosa može da pokvari atmosferu, može da izazove porodične drame i na kraju da uništi karijere. U zapadnim kompanijama su veoma svesni ovih rizika, pa nastoje da ih predvide – i propišu.

U tom pogledu ima zanimljivih rešenja. Većina se odnosi na zabranu da oni koji su u upravljačkoj hijerarhiji održavaju "neprimerene" veze sa potčinjenima. Ponegde se to međutim i dozvoljava, uz uslov da se takva veza prijavi. Neke kompanije ne žele međutim da rizikuju: ljubav između onih koji rade zajedno je jednostavno zabranjena i razlog da se da otkaz. Negde oboma, a negde samo onome ko je na višoj poziciji, jer se smatra da je njegova odgovornost automatski veća.

Ima i kompanija koje u takvim slučajevima od zaljubljenih traže da potpišu "ljubavni ugovor": da potpisima garantuju da je njihova veza rezultat obostrane saglasnosti, kako, ako se od-nosi poremete, jedna strana drugu ne bi na račun firme tužila za pomenuto "seksualno uznemiravanje". Jer kad ljubav prođe, prvi impuls je najčešće osveta.

Istraživanja, međutim, pokazuju da ovu oblast na globalnom nivou reguliše samo 20% kompanija, premda u anketama oko 40% zaposlenih izjavljuje da su u nekom momentu svoje karijere bili u vezi sa koleginicom ili kolegom.

Pravnici savetuju da, bez obzira na to da li kompanija ima interni propis za ovu oblast, uvek kad na videlo izađe neka kancelarijska romansa, treba reagovati. Šefovima se preporučuje da razgovaraju sa akterima i od njih zatraže izjašnjavanje o tome kuda ta veza vodi. Jednim od izlaza iz ovakve situacije smatra se premeštanje jednog od aktera u neko drugo radno odeljenje ili tim.

Najveća iskušenja i zamke u koje upadaju zaposleni nalaze se inače na zajedničkim službenim putovanjima, kada se timovi posle napornog dana opuštaju u hotelima. "Ništa dobro se ne dešava posle 9 h uveče", glasi nepisano pravilo, koje važi na svim meridijanima.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Magazin Biznis". Poziv na pretplatu www.nirapress.com )

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.