NavMenu

Danica Zarić, direktorka "IHIS Nutricionizma" - Doktorka za čokoladu

Izvor: eKapija Subota, 16.03.2013. 11:16
Komentari
Podeli

Danica ZarićDanica Zarić

Ona je verovatno jedna od retkih žena kojoj niko ne može da zameri što toliko voli čokoladu. Iako rođena u Beogradu, u njoj često prorade bosanski koreni, pa jednostavno "voli da uživa". Merak su joj uspešan posao i srećna porodica, a velika želja da jednog dana ima čokolateriju. Ona čokoladu ne bira nagonom, već razumom. Inženjer tehnologije Danica Zarić ceo svoj životni vek provela je u konditorskoj industriji, praveći i unapređujući slatkiše, a onda je potvrdu svog umeća dobila i u akademskom svetu. Doktorsku disertaciju posvećenu novim načinima dobijanja omiljene svetske poslastice odbranila je na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu i time i zvanično postala "doktorka za čokoladu".

Ona može, sa pravom, da vam kaže da li treba da jedete "milku" ili "kinder", zašto velika čokolada "najlepše želje" nije ista kao mala "najlepše željice", ko koristi kakao buter, a ko jeftinije zamene, da li neko pokušava da prevari nepce potrošača...

Posle osamnaest godina koje je provela u prehrambenoj industriji, pre četiri godine posvetila se naučnom radu u IHIS Naučno-tehnološkom parku. Danica Zarić, danas je direktorka "IHIS Nutricionizma", firme koja je u oktobru okupila kompletnu prehrambenu industriju na savetovanju "Hrana, ishrana i zdravlje". Istovremeno angažovana je i na dva projekta Ministarstva prosvete i nauke.

Diploma bliznakinja

Rođena je u Beogradu, gde su njeni roditelji došli iz Bosanskog Šamca. Odrasla je sa starijom sestrom i sestrom bliznakinjom u porodici gde su ih, kako kažu, roditelji uz puno ljubavi, pažnje i strpljenja vaspitavali. Dok je njihova starija sestra završila Fakultet političkih nauka, Daničina sestra bliznakinja je takođe doktor nauka i vanredni profesor na Tehnološkom fakultetu u Beogradu.

Prva jutarnja kafa uz planiranje radnog dana sa najbližom saradnicom Marijanom StamenkovićPrva jutarnja kafa uz planiranje radnog dana sa najbližom saradnicom Marijanom Stamenković

- Ostala je na fakultetu i to na katedri na kojoj smo obe magistirale i čak isti dan diplomirale - ponosno kaže naša sagovornica, koja je svoju karijeru, pak započela u kompaniji "Štark" 1991. godine.

- Sećam se da sam prvih pet-šest godina u "Štarku", mnogo učila i počela da se vezujem za industriju, za zvuk mašine i da mi je sve to ulazilo "pod kožu". U "Štarku" sam od početka karijere radila u razvojnom sektoru i učestvovala u stvaranju velikih brendova koji i danas postoje kao što su "najlepše želje sa keksom", "najlepše želje sa 60% kakao delova". Ali, ima i mnogo mojih proizvoda kojih više nema. Sećam se "derbi" proizvoda – prvi klaster proizvod, zatim onih lepih dezerata za bombonjere koje su se isključivo prodavale u EU. Ipak najponosnija sam na "betis" čokoladu, prvu čokoladu bez dodatog šećera na našem tržištu.

Posle deceniju i po provedenih u "Štarku" prešla je u "Delta Holding" na greenfeld projekat - Fabrika konditorskih proizvoda. Bio je to period na kome je upoznala većinu evropskih konditora, kao što su "Wernli", "Manner" i dr . Recepture za odabrani asortiman je radila u razvojnim laboratorijama "Buhler"-a i "Haasa"-a. Kaže da je iskustvo u "Delti" bilo neprocenjivo. Provela je samo dve godine, ali je, kako sama priznaje, mnogo napredovala, jer je tada shvatila kako se radi u evropskim firmama i da većina prehrambenih firmi "autsorsuje" razvoj, što danas koristi u "IHIS Nutricionizmu". Kako je "Delta", zbog krize, odlučila da smanji investicije, ta fabrika nikada nije otvorena i naša sagovornica je prešla u "Bambi-Banat".

E, tamo je naučila kako se radi pod pritiskom.

- Zamislite samo: kao menadžer čokoladnog dela "Bambija" i kao član menadžerskog tima koji rukovodi puštanjem u rad nove fabrike, sa 16 novih čokolada, trebalo je da sve "izbacimo" na tržište za dve nedelje. Iako je delovalo nerealno, uspeli smo i gledali kako se rafovi u prodavnicama pune novim čokoladama. Do tada neprikosnoveni brandovi "najlepše želje", "milka", ustupili su prostor "Bambijevim" čokoladama. I kada to prođete, onda danas u "IHIS Nutricionizmu" kada nam klijent traži ispravku deklaracija ili deklaraciju za EU tržište, sa rokom "odmah", samo stavimo osmeh na lice i kažemo: "Dobićete za par sati zajedno sa fakturom" – uz osmeh objašnjava sagovornica "eKapije".

Sa Majom Bulatović proverava kvalitet "tajnih sastojaka" za čokoladuSa Majom Bulatović proverava kvalitet "tajnih sastojaka" za čokoladu

Sanja industriju

Po sopstvenom priznaju, često sanja industriju. Sanja petovaljak, konč i u njemu tone i tone čokolade... Ipak, posao u "IHIS Nutricionizmu" ima svoje prednosti, jer je sada u raznim granama prehrambene industrije.

- Danas pravimo i obogaćujemo proizvod koji pripada sokovima, pravimo deklaraciju za keks, sutra obogaćujemo čokoladu, paštetu, prekosutra mleko, jogurt, a tu su i izazovi oko izbora nutritivnih i zdravstvenih izjava na proizvodima...

Za sebe misli da je vrlo korektan rukovodilac. Voli da prepozna u saradnicima ambicioznost, pouzdanost, samostalnost, a ako još dok rade imaju i sjaj u očima i ideje za napredovanje onda su je "kupili".

Vedra, na prvi utisak optimistična, ali i dobro organizovana. Kaže nam da se i u poslu, kao i u privatnom životu vodila izrekom da "ukoliko padnete jednom, to ne znači da ste poraženi, već da imate jedan stepenik više do ostvarenja cilja".

Ništa bez porodice

Kada se okrene unazad, jedino za čim žali je što nema bar još jedno dete. Smatra to svojom najlošijom životnom odlukom. Jer, koliko god to zvučalo kao kliše, sinovi Miloš (19 godina) i Andrej (15 godina) su njen najveći ponos.

- Svojom najgorom životnom odlukom smatram to što nemam još jedno dete. Ni jedan suprugov, a ni moj uspeh ne mogu se porediti sa njihovim. Svaka njihova odlična ocena ili pohvala za mene je uspeh i za stepenik sam bliža mestu sa koga ću okrećući se iza sebe reći da sam uspela kao roditelj.

Suprug Branko, sa kojim 1. maja slavi 20. godišnjicu braka, predsednik je odbora direktora Bitoljske mlekare.

- Pored tinejdžera i adolescenta i njihovih euforija, planova, padova, uspeha, kao i supruga koji često putuje u Makedoniju, slobodno vreme teško mogu da pronađem. Mada kada ga pronađem prorade oni "bosanski koreni", pa je to onda vreme samo za uživanje. Volim da to vreme provedem sa prijateljima, rodbinom ili uz dobru knjigu, predstavu....

Prof.dr Biljana Pajin, Danica Zarić i ekipa sa Tehnološkog fakulteta Novi Sad sa kojom je urađen doktoratProf.dr Biljana Pajin, Danica Zarić i ekipa sa Tehnološkog fakulteta Novi Sad sa kojom je urađen doktorat

Voli da putuje porodično, jer su to putovanja od kojih "napuni baterije za celu godinu".

- Ni suprug ni ja nismo pobornici autoritativnog vaspitanja dece. Od malih nogu pa do danas praktikovali smo pričanje i pričanje sa decom o svim problemima, radostima, željama, nedoumicama. Ličnim primerom pokušavamo da im usadimo tradicionalne vrednosti. Smatram da je recept o vaspitanju dece profesora Zorana Milojevića odličan: "2 kašike pohvalnih reči, 4 kašičice upornog prećenja, pola šolje jasnih zahteva i jedna velika kašika vere u sebe, pa sve sastojke uporno mešati i začiniti dobrom voljom".

Praviće se još čokolade

A što se posla tiče, žali jedino što nije otvorila svoju chocolatier radionicu, jer čokolada je ipak njena ljubav.

- Ne mogu reći da je to posao, to je za mene zadovoljstvo. Mada, nije još kasno da svoj san i ostvarim....

I dok jednoga dana ne bude imala belu kapu na glavi, rukama mešala sastojke i onda uživala u svakom zalogaju najboljih "made by Danica" čokolada, već 5. aprila "IHIS Nutricionizam" organizuje Radionicu za deklarisanje prehrambenih proizvoda za EU tržište, kako bi svim prehrambenim subjektima olakšalo deklarisanje proizvoda za Hrvatsku, Sloveniju i EU.

Istovremeno, zna da je privatno čeka divno uskršnje putovanje. Destinaciju još ne zna, to će biti suprugovo iznenađenje. Mesto joj kaže nije ni bitno, važno je samo da njih četvoro uživaju u zajedničkom druženju, priči, planovima.

Jelena Đelić

Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Industrija, Finansije

Stižu novi lovci na srpsko zlato - Australijski Strickland Metals kupio rudarski projekat na planini Rogozna

Strickland Metals ušao je u "unosnu srpsku zlatnu igru" nakon što je izdvojio 37 miliona dolara za kupovinu projekta Rogozna koji se može pohvaliti ogromnim resursom od 5,44 miliona unci zlatnog ekvivalenta (oko 170 tona), pišu australijski mediji. Australijski gigant Strickland Metals Limited bavi se otkrivanjem mineralizovanih sistema "svetske klase" sa fokusom na zlato i bakar. Kako navode mediji, za projekat zlata Rogozna Strickland

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.