NavMenu

Izmene Zakona o radu (ne)znače i nova radna mesta - Reforma radnog zakonodavstva za poslodavce imperativ, za sindikate nevolja

Izvor: eKapija Sreda, 12.12.2012. 12:04
Komentari
Podeli

Da je imati pristojan posao u Srbiji izuzetak a ne pravilo potvrđeno je više puta. Prepuni biroi za zapošljavanje i besparica su stvarnost a dobri uslovi za rad, plaćeni prekovremeni sati i bonusi samo san. Sudeći po upozorenjima poslodavaca i investitora, novim zapošljavanjima neće biti mesta ukoliko postojeći Zakon o radu ne bude izmenjen. A da li je tako?

Unija poslodavaca Srbije podnela je nedavno inicijativu za izmene ovog Zakona koja obuhvata 44 člana, a gotovo u isto vreme najavljeno je i da bi izmene i dopune Zakona o radu trebalo da budu završene do septembra iduće godine

To je za "eKapiju" potvrđeno i u Ministarstvu rada i socijalne politike.

- Prema planu rada Vlade, izmene Zakona o radu trebalo bi da budu razmatrane u Vladi u trećem kvartalu 2013. godine. Osnova za pregovore sa socijalnim partnerima jeste Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o radu koji je Ministarstvo dostavilo 31. oktobra 2011. godine Socijalno-ekonomskom savetu Republike Srbije na razmatranje, a koji sadrži i preporuke Međunarodnog monetarnog fonda – kaže Zoran Martinović, državni sekretar u Ministartvu rada i socijalne politike.

I poslodavci i investitori se slažu da je postojeći Zakon o radu pun "socijalističkih povlastica" i da bez njegove liberalizacije nema govora o novim radnim mestima. Među slabostima radnog prava u Srbiji koje je neophodno što pre otkloniti, ističu visok stepen nefleksibilnosti većine odredbi i formalizovanost, što "koči privredu u prilagođavanju dinamičkoj promeni ambijenta i manjem zapošljavanju zbog uzdržavanja poslodavaca".

- Kao i svaki strani investitor u Srbiji, susrećemo se sa preobimnom birokratijom i vrlo često sa nefleksibilnošću postojećeg Zakona o radu, koji na taj način predstavljaja jednu od prepreka prilikom zapošljavanja – kaže za "eKapiju" Miloš Marić, direktor za ljudske resurse u kompaniji "Holcim".

- Većina evropskih zemlja odavno je uvela fleksibilnije zakone o radu u poslednje dve decenije. U Srbiji, međutim mnoge savremene forme zapošljavanja u postojećem zakonu nije moguće primeniti. Fleksibilnost pre svega znači uvođenje novina kao što su veće mogućnosti za zapošljavanje na određeno vreme, rad na daljinu, kao i bolje određivanje probnog rada, odnosno pripravničkog staža. Cilj ovog procesa je šira primena slobodnog ugovaranja radnih odnosa kako bi se podstakla veća radna produktivnost i smanjila stopa nezaposlenosti

Kako su za "eKapiju" rekli u Ministarstvu, novi zakon o radu trebalo bi da preispita rešenja koja se odnose na trajanje rada na određeno vreme, obavezu isplate otpremnine u slučaju viška zaposlenih za ceo radni vek bez obzira da li je zaposleni već ostvario ovo pravo, zatim obavezu potpisivanja evidencije o zaradama od strane zaposlenog, isplatu naknade zarade prema proseku u prethodna tri meseca kao i rešenja koja se odnose na utvrđivanje zarade i rešenja koja se odnose na utvrđivanje reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca...

Na (ne)određeno

Međutim, dok poslodavci i investitori traže fleksibilniji Zakon o radu, sindikati se opiru takvim reformama i iznose kritike da svi propisi idu na ruku poslodavcima i potencijalnim investitorima kao i da fleksibilniji zakon o radu ne znači i nova radna mesta.

Jedna od stavki koja stvara najveće probleme u socijalnom dijalogu je produženje rada na određeno vreme sa 1 na 3 godine.

- To je otvaranje vrata za manipulaciju poslodavaca i prebacivanje još jednog broja radnika u sivu zonu. Produženje rada na određeno vreme naročito će ugroziti mlade koji tek zasnivaju radni odnos – kaže za "eKapiju" Zoran Mihajlović, potpredsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije.

U ovom sindikatu upozoravaju da iz zemalja gde je ovakvo rešenje već na snazi dopiru kritike budući da se u praksi pokazalo kao veoma loše.

- U Sloveniji je u poslednje 3 godine, koliko važi novi Zakon o radu koji predviđa duže trajanje rada na određeno vreme, 90% novozaposlenih zaposleno na taj način, a samo 10% na neodređeno. U takvom slučaju se može dogoditi da neko ima 40 godina radnog staža ali ni jedan dan na neodređeno, što je apsurdno – objašnjava Mihajlović.

Sagovornik "eKapije" smatra da u ovom slučaju ni prava radnika iz radnog odnosa neće biti pod istim uslovima, što ostavlja prostora za osnivanje privatnih agencija za zapošljavanje. Takve agencije zasnivale bi sa zaposlenima rad na određeno ili neodređeno vreme i upućivale ih na rad kod drugih preduzeća pod njihovim nadzorom i upravom, što, kako kaže Mihajlović, ni u kom slučaju nije dobro, jer kad im prestane angažman bivaju vraćeni bez ikakve obaveze.

Martinović ističe da je bez obzira na trajanje rada na određeno vreme (1, 2 ili 3 godine) ovakav rad u svakom zakonodavstvu izuzetak a ne pravilo, ali da poslodavci sve češće pribegavaju zasnivanju takvog radnog odnosa, naročito u vreme krize.

- U našem slučaju, rad na određeno vreme je ograničen na 1 godinu. Zbog tako rigidno postavljenog i kratkog roka, poslodavci pribegavaju zloupotrebi ovog instituta: zasnivanjem radnog odnosa na određeno vreme sa razmacima od mesec i više dana, angažovanjem radnika po ugovoru van radnog odnosa ili prosto angažovanjem radne snage "na crno" - kaže državni sekretar u Ministarstvu rada i socijalne politike.

- Treba imati u vidu da u uslovima ekonomske krize, postoje ekonomski opravdani razlozi za veće učešće rada na određeno vreme, čime se obezbeđuje veća zaposlenost.

Sindikati međutim odbacuju mišljenje da je Zakon o radu kočnica za nova radna mesta.

- Postojeći zakon svakako nije sjajan, ali sasvim sigurno ni fleksibilniji zakon o radu neće doprineti smanjenju visoke stope nezaposlenosti u našim uslovima – kategoričan je potpredsednik ovog sindikata Zoran Mihajlović.

Prava radnika

Sve strane ističu da će se u otklanjanju smetnji izmena radnog zakonodavstva insistirati na socijlanom dijalogu. Kako kaže Marić na prvom mestu tražiće se rešenje koje će zadovoljiti interese i poslodavaca i zaposlenih, ali koje uzima u obzir situaciju čestih promene na tržištu rada.

Iako će se insistirati na socijalnom dijalogu i postizanju pune saglasnosti svih socijalnih partnera, u jednom trenutku moraće da se prevagne makar malo na jednu stranu. Da li to znači da se može dogoditi da veća fleksibilnost radnog zakonodavstva ugrozi prava zaposlenih?

Martinović negira takvu mogućnost uz poštovanje osnovnih prava zaposlenih zagarantovanih Ustavom i prihvaćenim međunarodnim standardima, ali dodaje da:

- Ne treba insistirati na pravima zaposlenih u obimu koji je ekonomski neodrživ u uslovima poslovanja u Republici Srbiji, jer to predstavlja prazno slovo na papiru.

U Savezu samostalnih sindikata Srbije strahuju da najavljene izmene radnog zakonodavstva imaju mnogo prikrivenih stvari koje će izaći na videlo tek u narednom periodu.

- Bojim se da će nove izmene zakona o radu koje idu na ruku investirotima i poslodavcima devalvirati postojeća prava radnika, koja ionako nisu na zavidnom nivou - zaključuje Mihajlović.

Ivana Bezarević

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Građevina, Zdravstvo

Izvođači za gradnju Tiršove 2 tražiće se u konkurentnom postupku sa pregovaranjem - Država objavila novi tender, cena ostala ista

Ministarstvo za javna ulaganja objavilo je novi tender za izgradnju Univerzitetske dečje klinike Tiršova 2, a ovoga puta, umesto u otvorenom postupku, izvođači će se tražiti u konkurentnom postupku sa pregovaranjem. Cena tendera nije izmenjena u odnosu na prošli put, te i dalje iznosi 11,2 milijarde dinara (oko 95 mil EUR) bez PDV-a, a detaljnije o tenderu pogledajte OVDE. Podsetimo, cena je upravo i bila razlog poništavanja prethodnog

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.