Poslije rekordnih cijena naftnih derivata i cijena struje potresa region, ali i većinu evropskih zemalja, a neke susjedne zemlje najavljuju poskupljenje od maja ili juna.

"U Republici Srpskoj nijedno elektroenergetsko preduzeće nije podnijelo zahtjev za povećanje cijene električne energije", potvrdila je portparol Regulatorne agencije za električnu energiju RS Jelena Prtilo.

Iz "Elektroprivrede Srbije" uvjeravaju da neće biti poskupljenja, bar do oktobra, kada odlučivanje o cijeni preuzima Agencija za energetiku.

Struja je već mjesecima glavna tema u Crnoj Gori, a posljednjih dana i u Hrvatskoj gdje elektroprivreda traži poskupljenje od 22 odsto.

Vlada Hrvatske je saglasna, ali će procenat sigurno biti manji.

"Sasvim sigurno, ako je odobreno 13 i po odsto poskupljenje prije dvije godine koje nije realizovano do danas i sasvim sigurno će biti iznad toga. Naravno da Vlada ne može uticati na svjetske cijene", kaže prvi potpredsjednik Vlade Hrvatske Radomir Čačić.

U "Hrvatskoj elektroprivredi" obrazlažu da uvoz struje košta jer je, zbog suše, proizvodnja u hidroelektranama manja.

Mirela Klanac iz "Hrvatske elektroprivrede" kaže da je poznato da su cijene ostalih energenata vrlo fleksibilne i da rastu, zbog čega rastu i troškovi HEP-a.

Kilovat-čas hrvatska domaćinstva plaćaju oko devet i po evrocenti, a cijena struje nije promijenjena od jula 2008. godine. Sindikati traže od Vlade da spriječi poskupljenje, jer će to dodatno ugroziti standard građana.

Srbija ima najnižu cijenu struje u Evropi, a prosječna cijena struje je oko pet i po evrocenti po kilovat-času.

U Republici Srpskoj u ljetnoj tarifi, primjenjuju se niži tarifni stavovi, po kojima prosječna cijena struje za krajnje kupce iznosi 11,06 feninga, a za domaćinstva 10,55 feninga po kilovat-času.
Kilovat električne energije za domaćinstva u RS u zimskoj tarifi je 7,05 feninga po kilovatu od 22 do šest časova ujutro i 14,10 feninga za dnevnu potrošnju kod dvotarifnih brojila.

Cijena kilovata električne energije za jednotarifna brojila iznosi 11,72 feninga.

Cijena struje za industriju u RS je 83 odsto niža nego na prostoru Elektroprivrede HZ Herceg-Bosne, 65 nego u Elektroprivredi BiH, dva odsto manje nego u Srbiji, 26 manje nego u Crnoj Gori i 85 manje nego u Hrvatskoj.

Za domaćinstva u RS struja je jeftinija 30 odsto u odnosu na onu koju plaćaju domaćinstva na prostoru "Elektroprivrede Herceg-Bosne", a 17 odsto niža nego na prostoru "Elektroprivrede BiH". Srbija ima nižu stopu za stanovništvo 17 odsto, "Elektroprivreda Crne Gore" je skuplja za 14 odsto, a "Elektroprivreda Hrvatske" za 57 odsto.

Od zemalja Evropske unije, najjeftiniji kilovat-čas, oko devet evrocenti, imaju građani Bugarske.
Najskuplju struju imaju najbogatije zemlje, Norveška, Belgija i Njemačka, gdje kilovat-čas košta 20 do 30 evrocenti.

"Što se tiče cijene, mi smo na dnu svih ljestvica, i Evrope, i regiona. To je sada igra između ekonomske moći i platežne sposobnosti kupaca i nužne potrebe da energetska preduzeća opstanu i imaju neki održivi razvoj", kaže za RTS Ljiljana Hažibabić iz Agencije za energetiku Srbije.

Evropski analitičari upozoravaju da idućih godina cijene struje neće mirovati. Poskupljenja su neminovnost, jer potrošnja godišnje raste od tri do pet odsto i na tržištu je već manjak struje.
Evropska unija traži da se od poskupljenja zaštite najsiromašniji građani.