NavMenu

Da li se po jutru dan poznaje - Makroekonomska kretanja u Srbiji na početku 2012.

Izvor: eKapija Četvrtak, 16.02.2012. 10:26
Komentari
Podeli

Prema fleš proceni Republičkog zavoda za statistiku (RZS), privredna aktivnost u četvrtom kvartalu 2011. je porasla 0,8%, dovodeći na taj način ukupni privredni rast u protekloj godini na nivo od 1,9%.

Za 2012. godinu, projektovan je rast od 1,5%. Međutim, sa ovom projekcijom treba biti izrazito oprezan, imajući u vidu usporavanje privredne aktivnosti u zoni evra, a što je od posebnog značaja za Srbiju, u zemljama koje su njeni ključni privrednim partneri - Italiji, Nemačkoj, Austriji, Sloveniji, itd. Nedavno je, takođe, objavljena anketa o radnoj snazi RZS-a, koja pokazuje da je u oktobru nezaposlenost dostigla nivo od 23,7%, sa aprilskog nivoa od oko 22%, i od oko 19% u oktobru 2010.

Jedan od najupečatljivijih događaja u januaru je bilo povlačenje kompanije "U.S. Steel" iz smederevske železare. Ova odluka, koja je podstaknuta sniženom profitabilnošću proizvodnje, odnosno bržim rastom cena osnovnih sirovina od finalnog proizvoda, imaće dramatične posledice po privredu. Sa jedne strane, smederevska železara, koja je nosilac industrije osnovnih metala u Srbiji, predstavlja preko 10% izvoza, dok u industrijskoj proizvodnji učestvuje sa oko 5%. Na to treba dodati i eksternalije: prevoz čelika i sirovina generiše oko 30% prihoda srpskih železnica. Takođe, regionalna privreda je u velikoj zavisnosti od čeličane. Odlazak "U.S. Steel"-a bi mogla biti odlična ilustracija trenutnog stanja u prerađivačkoj industriji, koja u celosti nije porasla još od aprila 2011, odnosno koja beleži osam uzastopnih meseci pada.

Kao rezultat slabljenja industrijske proizvodnje, u poslednjem kvartalu 2011. svedoci smo usporavanja rasta izvoza, kao i istovremenog širenja trgovinskog deficita. U okolnostima smanjene industrijske proizvodnje, posebno napuštanja "U.S. Steel"-a u neposrednom narednom periodu po svemu sudeći možemo očekivati stagnaciju izvoza, ali i istovremeno opadanje stope rasta uvoza, i to iz dva osnovna razloga: slabljenje domaće finalne potrošnje i smanjenje izvoza roba koje su značajno uvozno zavisne.

Na strani finansijskog računa, zbog širenja trgovinskog deficita, u 2012. godini će se u zemlju morati da sliju viša sredstva nego u 2011. godini. Tako će od ključnog značaja biti uslovi pod kojima se emituju državne hartije od vrednosti, ali i obim stranih investicija. Međutim, u nepovoljnim privrednim uslovima na globalnom nivou, averzija rizika je dosta značajnija, te je moguće da dođe do porasta cene zaduživanja. Na strani investicija, kako je godina izborna, ne očekujemo da će se doneti odluke o investicijama velikog obima u prvom delu godine, kao rezultat političke neizvesnosti. Na oba faktora nepovoljno utiče odlaganje revizije aranžmana iz predostrožnosti sa MMF-om. Ovaj aranžman bi trebao da služi kao ‚‚sigurnosna mreža‚‚ koja garantuje bezbednost investiranja, odnosno plasiranja sredstava u trezorske zapise.

Rast cena u drugoj polovini 2011. je bio vrlo nizak, pa očekujemo nastavak tog trenda i u 2012. godini. Razloge za smirivanje inflacije treba tražiti među faktorima niže agregatne tražnje i usporene privredne aktivnosti. Inflacija u 2011. je završila na 7%, a njen povratak u ciljani koridor se može dogoditi tokom marta ili aprila.

Devizni kurs je bio stabilan u 2011, ali se sličan trend teže može očekivati u 2012. godini. Zbog nižih stranih investicija, povećanog trgovinskog deficita, kao i političke nestabilnosti (i u Evropi i u Srbiji), kretanje kursa bi trebalo da preuzme deprecijacijski trend. Ukoliko, pak, dođe do znatnije depresijacije (kao one sa kraja 2008), to će predstavljati takođe i jak inflatorni pritisak. Međutim, u narednom neposrednom periodu, može čak doći i do apresijacijske epizode, usled značajnog priliva deviznih sredstava u prvom kvartalu (podsećamo na zaduživanje od 300 mil EUR kod azerbejdžanske vlade, 100 mil EUR kod EBRD i još oko 100 miliona kod Evropske investicione banke).

U kombinaciji faktora rizika od recesije, snižene inflacije i neuobičajenog istovremenog rasta repo stoka i pada repo stope, NBS je u januaru snizila repo stopu na 9,5%, i na taj način nastavila ciklus monetarne relaksacije (koji je započeo sredinom 2011.). Prostor za snižavanje repo stope je otvoren i u narednom periodu, te možemo očekivati njena dalja snižavanja.

Marko Danon

Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Energija, Industrija, Građevina

Firma Toplica Green Energy planira gradnju solarne elektrane kod Kuršumlije

Opština Kuršumlija objavila je javni poziv za prezentaciju urbanističkog projekta za potrebe urbanističko-arhitektonske razrade lokacije solarne elektrane Vrševac 1. Investitor je kompanija Toplica Green Energy doo iz Kuršumlije. Ukupna površina parcele koja je obuhvaćena projektom iznosi 13.649,22 m², koja je, kako se navodi, poljoprivredno zemljište - pašnjak 5. klase, u privatnoj svojini investitora, na kome ne postoje

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.