Prva godina posle sadnje, troškovi materijala

Šta ćete raditi godinu dana posle sadnje i da li je nikao usev ili je samo krenuo generalno će zavisiti od toga šta sadite i od sorte useva. Od toga će zavisiti da li ćete koristiti ovu tabelu ili ne. Konsultujte svog dobavljača sadnog materijala i tehničke materijale Ministarstva poljoprivrede. Za potrebe planiranja, važno je znati kada će vaše voćke početi da daju plodove i u kojoj količini. Možete očekivati da nakon godine sadnje zamenite oko 5% zasada.

Postavljanje stubova i žica da se napravi naslon (trošak po hektaru ) A
Ukupno hektara B
Ukupno A×B= C

Sadnice za ponovljenu sadnju (trošak po
hektaru) D
Ukupno hektara E
Ukupno D×E= F

Đubrivo (trošak po hektaru) G
Ukupno hektara H
Ukupno G×H= I

Preparat za prskanje površinskih useva
(trošak po hektaru) J
Ukupno hektara K
Ukupno J×K= L

Herbicidi (trošak po hektaru) M
Ukupno hektara N
Ukupno M×N= O

Troškovi staklenika ( ukoliko ih ima, ukupni) P
Ukupni troškovi sadnog materijala C+F+I+L+O +P= Q

Prva godina nakon sadnje, troškovi usluga i radne snage

Kao i ranije, postoje kvadrati u koje se unose podaci o unajmljenoj radnoj snazi. Oni se ne koriste u slučaju kada rade članovi porodice, ili kada se koristi pomoć komšija (koja se vraća na isti način). Upotreba ovih kvadrata će takođe zavisiti od toga da li je oprema za košenje unajmljena.

Postavljanje naslona (trošak po hektaru) A

Ukupno hektara B
Ukupno A×B= C

Ručno okopavanje sadnica (trošak po hektaru) D
Ukupno hektara E
Koliko puta u sezoni F
Ukupno D×E×F= G

Međuredno košenje (trošak po hektaru) H
Ukupno hektara I
Koliko puta u sezoni J
Ukupno H×I×J= K

Ukupni troškovi sadnog materijala C+G+K L

Godina pune proizvodnje, troškovi materijala

Može se očekivati da će se zameniti oko 5% zasada/stabala. Ovaj procenat može da bude i drugačiji u zavisnosti od procene.

Đubrivo (trošak po hektaru) A
Ukupno hektara B
Ukupno A×B= C

Prskanje u fazi mirovanja
(trošak po hektaru) D
Ukupno hektara E
Ukupno D×E= F

Prskanje u fazi pre cvetanja
(trošak po hektaru) G
Ukupno hektara H
Ukupno G×H= I

Prskanje u fazi nakon cvetanja
(trošak po hektaru) J
Ukupno hektara K
Ukupno J×K= L

Prskanje površinskih useva 1
(trošak po hektaru) M
Ukupno hektara N
Ukupno M×N= O

Analiza lista P
Troškovi staklenika ( ako ih ima, ukupni) Q
Zamena voćaka R
Prskanje površinskih useva 2
(trošak po hektaru) R
Ukupno hektara S
Ukupno Q×R= T

Ukupni troškovi proizvodnog materijala C+F+I+L+O+P+Q+T+U= V

Godina pune proizvodnje, troškovi usluge i radne snage

Glavni trošak će se najverovatnije odnositi na berbu. Berba voća za sveže tržište je zahtevnija od one za tržišta smrznutog i prerađenog voća. Obavezna je pravilna primena tehnika berbe i standarda za bezbednost hrane. Pre nego što se počne sa berbom, potrebno je obezbediti neophodnu ambalažu na samoj lokaciji. Generalno je teško prebaciti sveže voće u drugu ambalažu posle berbe, naročito ako se radi o jagodičastom voću. Možda će vam biti potrebni i objekti za hlađenje, prenosni ili neki drugi, u zavisnosti od tržišta i proizvoda. Treba da dobro razumete šta su vam mogući troškovi. Ako vam je ovo prva godina proizvodnje za sveže tržište, verovatno je najbolje da radite sa iskusnim ambalažerom i trgovcem.

Rezidba (trošak po hektaru) A
Ukupno hektara B
Ukupno A×B= C

Ručno okopavanje sadnica (trošak po hektaru) D
Ukupno hektara E
Koliko puta u sezoni F
Ukupno D×E×F= G

Međuredno košenje (trošak po hektaru) H
Ukupno hektara I
Koliko puta u sezoni J
Ukupno H×I×J= K

Berba (trošak po hektaru) L
Ukupno hektara M
Ukupno L×M= N

Ukupni troškovi sadnog materijala C+G+K+N O

Troškovi berbe

Ako je ubrano voće namenjeno tržištu svežeg voća i povrća, mogući su i dodatni troškovi. Da li ste vi odgovorni za ove troškove zavisi od sporazuma koji imate sa ambalažerima i distributerima. Za male farme verovatno bi bilo najpogodnije da rade sa većim kompanijama za pakovanje i trgovinu kako bi bili sigurni da je sva logistika organizovana na pravi način.

Pakovanja/ambalaža (trošak po toni) A
Očekivana količina po hektaru (tona) B
Ukupno hektara C
Ukupno A×B×C= D

Usluga hlađenja E
Transport F
Ukupni troškovi sadnog materijala D+E+F G

Prihodi, prva godina posle sadnje

Prihode je čak teže predvideti nego troškove. Vaša zarada će zavisiti od količine, kvaliteta, sorte, prodajnog mesta, vremena prodaje, načina pakovanja, standarda i mnogih drugih faktora. Treba da razumete kako svako od ovih pitanja utiče na vašu tržišnu cenu, tako da možete da možete da ih kontolišete i da maksimalno zaradite. Ne zaboravite da verovatno nećete moći da prodate celokupnu proizvodnju, niti čak veći deo svoje proizvodnje na najboljim tržištima. Veliki deo neće biti dovoljno dobrog kvaliteta. Da li ćete i koliko da proizvedete u prvoj godini zavisiće od kulture koju gajite, sorte, i načina obrade zemljišta/kultivacije. U nekim slučajevima, možda ćete ostvariti punu proizvodnju u prvoj godini. U nekim drugim slučajevima, imaćete veoma mali prinos. Od svog dobavljača sadnog materijala ili iz tehničkih materijala koji dobijete od Ministarstva poljoprivrede možete saznati šta da očekujete u prvoj godini. Ne očekujte da ostvarite pun prinos ako ne sledite preporuke o obradi zemljišta.

Kvalitet 1, cena po kilogramu A
Broj kilograma po hektaru B
Ukupno hektara C
Ukupno A×B×C= D

Kvalitet 2, cena po kilogramu E
Broj kilograma po hektaru F
Ukupno hektara G
Ukupno E×F×G= H

Kvalitet 3, cena po kilogramu I
Broj kilograma po hektaru J
Ukupno hektara K
Ukupno I×J×K L

Ukupni prihodi D+H+L= YY

Kada unosite podatke, vodite računa do budu NETO iznosi koje dobijate. Velika je verovatnoća da ćete morati da platite PDV na prihod od prodate robe. Takođe je moguće da će vam se iznos PDV-a refundirati ukoliko je proizvodnja namenjena izvozu. Obratite pažnju na YY pri dnu. Ovaj broj treba da upotrebite kasnije. Popunite sledeću tabelu kako biste utvrdili da li su ukupne projekcije prinosa realne. Ukupno kilograma po hektaru B+F+J 19

Prihodi nakon prve godine

Pretpostavlja se da će posle prve godine biti ostvarena puna proizvodnja.

Kvalitet 1, Cena po kilogramu A
Broj kilograma po hektaru B
Ukupno hektara C
Ukupno A×B×C= D

Kvalitet 2, Cena po kilogramu E
Broj kilograma po hektaru F
Broj hektara G
Total E×F×G= H

Kvalitet 3, Cena po kilogramu I
Broj kilograma po hektaru J
Broj hektara K
Ukupno I×J×K L

Ukupno prihoda D+H+L= ZZ

Porez na dodatu vrednost

Porez na dodatu vrednost (PDV) je porez koji se plaća za vrednost dodatu u proizvodnji. Poreski obveznici PDV plaćaju za kupljenu robu (prethodni PDV) i zaračunavaju PDV za robu koju su prodali (poreska obaveza). Na kraju PDV perioda (jedan ili tri meseca), poreski obveznik odbija prethodni PDV od poreske obaveze i plaća razliku Poreskoj upravi. Ako je prethodni PDV veći od poreske obaveze, Poreska uprava vrši povraćaj novca poreskom obvezniku (izvoznici su obično u ovoj poziciji). Sva lica, evidentirana ili neevidentirana, (uključujući pojedince) čiji je promet veći od 1.000.000 dinara mogu da se evidentiraju kao poreski obveznici, dok oni čiji promet prelazi 2.000.000 dinara moraju da se prijave kao poreski obveznici.

Postoje dve opcije u pogledu PDV. Obe opcije važe samo ako prodajete svoje proizvode kupcima koji su prijavljeni kao poreski obveznici. Većina vaših kupaca je verovatno prijavljena. Ako prodajete samo na zelenim pijacama, na vas se naredne opcije ne odnose i niste obavezni da plaćate PDV. Kao individualni poljoprivredni proizvođač, možete svojim kupcima da zaračunate PDV po posebnoj stopi od 5% (ako su oni prijavljeni kao poreski obveznici, a hladnjačari obično jesu). Ovih dodatnih 5% na prodajnu cenu ne predstavlja trošak za kupca. On može da dobije povraćaj novca od vlade ili da ga odbije od PDV koji treba da plati Poreskoj upravi. Prednost ove opcije je da ne morate da se prijavite kao poreski obveznik i time povećate administrativne troškove, ali možete da povratite nešto od prethodnog PDV-a.

Druga opcija je da se prijavite kao poreski obveznik. Možete da se prijavite ako je vaš promet poljoprivrednim proizvodima u prethodnih 12 meseci iznosio bar 1.000.000 dinara. U tom slučaju ćete za voće zaračunati svom kupcu PDV po stopi od 8% a na kraju PDV perioda (u vašem slučaju - najverovatnije 3 meseca) ćete svoj prethodni PDV odbiti od poreske obaveze. Prednost ove opcije je u tome što možete da povratite ceo prethodni PDV. Nedostatak je što ćete imati neke administrativne troškove. Obratite pažnju da, ako ste ostvarili promet veći od 2.000.,000 dinara, onda ste obavezni da se prijavite kao poreski obveznik i tada ne možete da koristite opciju 1.

Način da utvrdite koja je najbolja opcija za vas je da izračunate koliki ste PDV prethodno platili svojim dobavljačima. Na osnovu faktura koje ste dobili od dobavljača možete da izračunate koliki iznos PDV-a ste platili. U svakoj fakturi PDV mora da bude zasebno naveden. Ako je vaš prethodni PDV veći od 5% vašeg ukupnog prometa, uštedećete više novca ako se prijavite kao poreski obveznik (opcija 2). S druge strane, ako je vaš prethodni PDV manji od 5% vašeg prometa, dobićete više ako niste registrovani kao obveznik PDV-a, i samo ćete svojim kupcima da zaračunate PDV po posebnoj stopi koja se odnosi na poljoprivredne proizvođače (opcija 1).

Napomena: Tekst je preuzet iz dokumenta-vodiča za invesitore "Radna sveska za finansijsko planiranje jagodičastog voća na porodičnom imanju".

Projekat je realizovan uz podršku "USAID Projekat za razvoj konkurentnosti Srbije".