(Ekonomist magazin) Novi Sad - jedini grad u Srbiji koji reciklira gradski otpad i umesto smetlišta ima unosnu deponiju
U svetu je prava poplava ponuda raznih spalionica komunalnog otpada i fabrika za reciklažu čija vrednost nadmašuje i 50 miliona evra. Kako se pokazalo da sirovine valja štedeti, spalionice se u Evropi sve manje koriste, dok i bogati gradovi teško izdvajaju silan novac za reciklažu. Od pre tri godine, Novi Sad je jedini grad u Srbiji koji je započeo reciklažu gradskog otpada. Modernu deponiju ima još Gornji Milanovac, ali je - uz veliku pomoć norveške vlade - realizacija projekta stigla do polovine, za sada bez postrojenja za reciklažu.
Goran Čabradi, tehnički rukovodilac izgradnje novosadskog postrojenja, objašnjava da je prva stvar odrediti količinu i strukturu otpada, a potom iznaći postrojenje za što automatizovaniju reciklažu, naravno prema materijalnim mogućnostima. Iskustvo govori da u svakoj varijanti čistoću poboljšava navika građana da selektivno odlažu otpad. Čovek u gradu odlaže, u proseku, kilogram otpada dnevno, te su u Novom Sadu dnevno sakupi oko 260 tona; preko 55 odsto je organskog porekla, 20 odsto je hartija, 17 odsto plastika (polovina je PET-ambalaža), ostatak čine staklo, gume, metali... Zapreminski, međutim, PET-ambalaža zauzima i do 30 odsto površine, u gradovima sa slabijim kvalitetom vode (Zrenjanin) i do 37 odsto.
Trend sve učestalije upotrebe PET-ambalaže upravo uslovljava reciklažu otpada, jer nije stvar samo u prodaji sekundarnih sirovina; čuvanje prostora od prekomerno velikih smetlišta i deponija je nužda današnjice, za Novi Sad, ali i za sva naselja u Srbiji. Ekološka korist od uređene deponije, namesto smetlišta, je nemerljiva.
Novosadska “Čistoća” (www.cistocans.co.yu) otpad ne istovaruje na smetlište, već u novosagrađenu halu. Mašine guraju otpad na pokretne trake sa kojih dvadesetak radnika manuelno izdvaja hartiju i plastiku, dok se metali magnetima prethodno odvoje. Izdvajanje stakla je neekonomično zbog udaljene fabrike u Jagodini. Hartija, polietilen i PET se vezuju u bale i prodaju na tržištu, dok se ostatak đubrišta snažnim mašinama sabija u bale koje se odnose na deponiju u susedstvu veličine 30 hektara. Uredno poređane bale se u kasnijoj fazi mogu rekultivisati. Ovim postupkom se čuva oko 60 odsto prostora. Koliko je ušteda vredna, Novosađani su videli krajem februara, kada je strani investitor za prostor na putu prema Zrenjaninu kupio blizu šest hektara plativši preko 70 evra za kvadrat! Poenta je što je celo postrojenje koštalo oko dva miliona dolara, od čega je Grad platio polovinu, dok ostatak isplaćuje izvozom sekundarnih sirovina. Postrojenje je prva faza upravljanja otpadom i može se i dimenzijski primeriti eventualno uvećanoj količini otpada, dograditi novim postrojenjima...
Čabradi ističe da se ne može ista sirovina beskrajno reciklirati; karton se šest-sedam puta vraća u proizvodnju, PET tri-četiri puta, pri čemu je nevolja što se PET biološki razgrađuje tek nakon 100 godina! Do novih rešenja i postrojenja, mnogo toga će se još dugo morati spaljivati.
Najbolje je kada se privatni investitori nadovežu na gradsku brigu i počnu sami da drobe PET ambalažu u granule, potom ih prodaju tekstilnoj ili automobilskoj industriji. Naš sagovornik ističe da već sada u Srbiji ima šest-sedam firmi za mlevenje PETa, što ukazuje da investitori počinju razmišljati evropski i da se zadovoljavaju zaradom od 15 odsto spram uloženog kapitala. Prolaze vremena kada investitor nije hteo ni da razmišlja o poslu koji ne donosi bar 50 odsto profita.
Stanovništvo Srbije danas svakodnevno baci na smetlišta oko 5.000 tona otpada; Čabradi računa da se godišnje na smetlišta baci vrednost od 50 miliona evra, i da bi se bar 25 miliona moglo sačuvati pomoću postrojenja sličnih novosadskom. U Beogradu bi bilo isplativo balirati i staklo. Cena sekundarnog PETa se kreće od 150 do 200 USD za tonu, dok granulat dostiže i berzansku cenu olova.
Procenjujući razvoj novosadskih komunalnih sistema, konsultant iz Berlina, grada koji je pripajanjem istočnog dela naišao na sličnu strukturu komunalnih problema sa kakvim se suočavaju i Novi Sad i drugi gradovi u Srbiji, “Čistoću” je ocenio kao evropski postavljenu firmu kojoj je za dalji razvoj neophodno šire tržište. Naš sagovornik ukazuje da se ovakva preduzeća mogu privatizovati, dati u koncesiju ili u zajedničku investiciju; konkurencija bi iznedrila i nove oblike reciklaže sirovine, kultivacije zemljišta, intenzivirala edukaciju stanovništva za selekciju otpada i - građanima umanjila troškove.
(poziv na pretplatu na
Top priče
26.03.2024. | Saobraćaj
Infrastruktura železnice Srbije raspisala je tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica. Kako se pojašnjava, formiranje nove industrijske zone Sobovica uslovilo je potrebu za njenim povezivanjem sa postojećom železničkom infrastrukturom, odnosno sa prugom Lapovo - Kraljevo - Lešak - Kosovo Polje - Đeneral Janković - državna granica (Volkovo). - Postojeća
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrednostima
28.03.2024. | Agro
26.03.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Firma Toplica Green Energy planira gradnju solarne elektrane kod Kuršumlije
26.03.2024. | Energija, Industrija, Građevina
25.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
Lidl planira gradnju logističkog centra južno od petlje Bubanj potok
25.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Stigla nova najskuplja Netflixova serija "Problem tri tela" (VIDEO)
28.03.2024. | Turizam, sport, kultura
eKapija+
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrednostima
28.03.2024. | Agro
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Crowne Plaza Beograd u novom ruhu
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Zlatibor - Epicentar kongresnog turizma i omiljena destinacija za luksuzan porodični odmor
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
Da li znate šta je menstrualno siromaštvo? - Veliki broj žena suočava se s ovim problemom
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
Poslovne šanse
28.03.2024. | Građevina
U planu izgradnja groblja u Varni kod Šapca
28.03.2024. | Energija
Grad Novi Sad traži firmu za izradu programa i plana energetske efikasnosti za naredne godine
28.03.2024.. | Energija
28.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
U okolini Žagubice ulaže se u turističke kapacitete - Planira se gradnja apartmana
28.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Građevina
Kompanije iz Srbije mogle bi da učestvuju u obnovi infrastrukture i privrede Malavija posle poplava
28.03.2024. | Građevina
28.03.2024. | Agro, Građevina
Beo zoo vrt raspisao tender za rekonstrukciju dela krova, enterijera, fasade i dvorišta objekta za slonove
28.03.2024. | Agro, Građevina
27.03.2024. | Agro
Prodaje se klanica Big Bull Foods iz okoline Subotice
27.03.2024. | Agro