NavMenu

Banke ostvarile 9,6 milijardi dinara dobiti u prvom kvartalu

Izvor: Sinteza Invest Group Petak, 27.05.2011. 09:32
Komentari
Podeli


Domaći bankarski sistem zabeležio je rast profitabilnosti u prvom tromesečju, ali i dalje posluje uz minimalno preuzimanje dodatnih rizika kada su u pitanju novi krediti, dok su državne hartije od vrednosti sve značajnije utočište bankarskih plasmana.

Aktiva domaćeg bankarskog sektora na kraju marta iznosila je 2.452,9 milijardi dinara što je nominalno smanjenje od 3,2% u odnosu na kraj prošle godine. Ovo značajno smanjenje aktive za samo jedno tromesečje posledica je pre svega jačanja kursa dinara, ali i proste činjenice da je otpočela treća poslovnu godina koja ne odiše ambijentom u kojoj bi banke mogle zabeležiti rast. I dalje prvih deset banaka na tržištu zauzima skoro 70 procenata aktive dok još samo jedanaesta banka (Agrobanka) ima udeo na tržištu veći od 3 procenta. Lider tržišta je i dalje Banca Intesa sa udelom od 14%, dok je na drugoj poziciji Komercijalna banka koja zauzima 10,4 % tržišta. Na trećem mestu je Raiffeisen banka koja je u periodu nakon izbijanja krize vodila izuzetno konzervativnu poslovnu politiku.

Kada je u pitanju profitabilnost banaka, sumarno posmatrano, bankarski sistem je u prva tri meseca tekuće godine zabeležio dobit pre oporezivanja u visini od 9,6 milijardi dinara što je 40 procenata više u odnosu na isti period protekle godine. Ipak, značajnom rastu krajnjeg rezultata manje je doprineo osnovni bankarski biznis (zarada od kamata, naknada i provizija je povećana za oko 12%), a više bilansne pozicije proistekle iz promene kursa domaće valute (prihod od kursnih razlika). Gro dobiti skoncentrisan je kod banaka sa najvećom aktivom, dok je prinos na kapital celog bankarskog sistema i dalje na veoma niskom nivou. Jedino nekolicina vodećih banaka generiše dvocifren prinos na kapital, dok velika većina i dalje beleži nizak nivo zarađivačke sposobnosti.

Najveću zaradu pre oporezivanja ostvarila je Banca Intesa od 2,7 milijardi dinara, sledi Unicredit banka sa dobitkom od 1,6 milijardi dinara, dok se na treće mesto probila Raiffeisen banka (1,4 milijarde dinara) čiji prvi kvartal nagoveštava povratak aktivnijeg nastupa ove banke na domaćem tržištu. Najveća domaća banka pod kontrolom države, Komercijalna, značajno je podigla krajnji rezultat (895 miliona; skok od 43%) ali je prinos na aktivu i kapital dalje ispod vodećih banaka. Najveće razočaranje prvog kvartala, svakako je niška AIK banka koja je smanjila krajnji rezultat za 67 procenata na 572 miliona dinara.

Iako su svi najveći dobitnici skoncentrisani među većim bankama, dve banke sa grčkim kapitalom (Vojvođanska i Alpha) koje imaju veliku aktivu beleže ogromne gubitke koji su više nego dvostruko veći u odnosu na isti period protekle godine. Veliki gubitak ostvarila je i OTP banka koja je skupo platila okasneli ulazak na domaće tržište, dok je teškoj situaciji uveliko doprinela i ranija najava čelnika ove banke o povlačenju sa domaćeg tržišta.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Industrija, Finansije

Stižu novi lovci na srpsko zlato - Australijski Strickland Metals kupio rudarski projekat na planini Rogozna

Strickland Metals ušao je u "unosnu srpsku zlatnu igru" nakon što je izdvojio 37 miliona dolara za kupovinu projekta Rogozna koji se može pohvaliti ogromnim resursom od 5,44 miliona unci zlatnog ekvivalenta (oko 170 tona), pišu australijski mediji. Australijski gigant Strickland Metals Limited bavi se otkrivanjem mineralizovanih sistema "svetske klase" sa fokusom na zlato i bakar. Kako navode mediji, za projekat zlata Rogozna Strickland

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.