NavMenu

Dragan Pušara, generalni direktor JKP "Gradske pijace" u Beogradu - Vreme je za privatne investicije u tržnice

Izvor: eKapija Utorak, 26.04.2011. 15:47
Komentari
Podeli

Pijaca u Bloku 44Pijaca u Bloku 44
(Dragan Pušara)

U poslednje dve godine beogradske "Gradske pijace" pokrenule su i realizovale više projekata nego što je to urađeno u protekloj deceniji. U prvim danima maja svečano će biti otvorena rekonstruisana pijaca u Bloku 44, a prvi pijačni trg popločan plemenitim kamenom zaživeće u oktobru u Zemunu. Interesantan evropski koncept sa mobilnim tezgama koje u večernjim satim oslobađaju prostor za kulturna dešavanja i okupljanja biće preslikan i na Kalenić, Bajlonijevu i Palilulsku pijacu. Veliki radovi neophodni su na objektima na Banjici, Zvezdari i Otvorenom tržnom centru, a tokom 2011. očekuje se formiranje preduzeća za izgradnju prve veletružnice u Beogradu, koja će se prostirati na 18 hektara u blizini autoputa Beograd – Zagreb. Među aktuelnim projektima je i uvođenje info tabli za svaku tezgu i prodavca, a uskoro bi trebalo da se privede kraju i izrada plana generalne regulacije mreže zelenih tržnica, na 50 lokacija.

Od oko 11.000 tezgi na ukupno 33 tržnice, "Gradske pijace" u 2010. prihodovale su 1.138.821.481,65 dinara, što je osetan rast u odnosu na prethodne godine.

- Profit ulažemo u uređivanje pijaca, unapređenje uslova poslovanja i postizanje evropskih standarda, ali nam je za veće poduhvate potrebno znatno više novca. Zato smatram da bi partnerstvo sa privatnim sektorom ubrzalo realizaciju mnogih planova i donelo željeni kvalitet naših pijaca. Očekujem da se Zakon o komunalnim delatnostima uskoro usvoji i otvori nam put ka pregovorima sa potencijalnim investitorima - kaže na početku razgovora za "eKapiju" Dragan Pušara, generalni direktor JKP "Gradske pijace".

eKapija: Na teritoriji Beograda radi više od 100 pijaca, od čega se 33 nalaze pod okriljem JKP "Gradske pijace". Kako je regulisano upravljanje ostalim pijacama i prodajom na javnim mestima?

- Naš grad nema jasnu pijačnu politiku, a trenutna organizacija ne može se okarakterisati ni kao centralizovana, niti decentralizovana. Tako imamo pijace kojima se i ne zna vlasnik, zatim uređena prodajna mesta poput privatne pijace na Bežanijskoj kosi, do malih grupa tezgi koje drže opštinske vlasti radi povećanja svojih prihoda. Razlog tome je nedefinisana prodaja na javnim mestima i neprecizna podela nadležnosti. Jedan od boljih primera uspešne centralizacije u ovom poslu je "Gradska tržnica" iz Zagreba koja upravlja kompletnom javnom prodajom. Preslikano na naš grad, to bi značilo da je ona nadležna i za prodavce u knez Mihajlovoj, trafike ispred Doma sindikata i pijacu na Vidikovcu.

Pijaca u Bloku 44Pijaca u Bloku 44

eKapija: Da li to znači da se zalažete za centralizovani model prodaje na javnim mestima ili predlažete neko drugo rešenje?

- Smatram da je za grad Beograd decentralizacija bolje rešenje. Postoji predlog da pijace pripadnu opštinama, što je logično jer one na neki način predstavljaju njihovo obeležje. Po tom modelu opština bi trebalo da upravlja celokupnom javnom prodajom na svojoj teritoriji. Kod nas je zasada to izmešano, pa određenim prostorom umesto da upravlja opština, upravljaju privatnici.

eKapija: Da li pijace u Beogradu zadovoljavaju potrebe dvomilionskog grada i da li se naše tržnice uklapaju u evropske standarde?

- "Gradske pijace" upravljaju sa više od hiljadu poslovnih objekata i 11.000 tezgi i sadašnji kapaciteti zadovoljavaju potrebe grada. U ovoj godini izdvojićemo dosta kako materijalnih, tako i nematerijalnih sredstava da bi se naše pijace približile onima u evropskim metropolama. Najavljene rekonstrukcije pijaca povećaće funkcionalnost, obezbediti znatno bolje higijenske uslove, i doprineti i podizanju estetskih kriterijuma. Jedan od značajnih projekata je uvođenje identifikacionih tabli na tezgama, koji sprovodimo u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede. Ta novina će kupce informisati o poreklu robe, a prodavce zaštititi od nelojalne konkurencije. Na tabli će biti istaknuto da li je prodavac proizvođač ili trgovac. Kod proizvođača će biti istaknuto šta je tokom godine posejao na svojoj zemlji, a preprodavci će imati table sa natpisom trgovac. Poljoprivrednim proizvođačima neće biti zabranjeno da, sem svoje robe navedene na tabli, izlože i onu koju su na primer uzeli od komšije iz sela pa je poneli na pijacu, ali će kupci videti da je taj domaćin nije proizveo. Nažalost, rok za postavljanje info tabli malo je produžen jer je za njegovu punu primenu potrebno da svi oni koji trguju na gradskim pijacama budu upisani u registar poljoprivrednih gazdinstava Ministarstva poljoprivrede. Prve pijace na kojima će biti uvedena ova novina su Kalenić, Bajloni, Vidikovac i najverovatnije Banjica.

Pijaca u Bloku 44Pijaca u Bloku 44

eKapija: Beograd je jedini glavni grad u regionu koji još nema veletržnicu, a njena izgradnja je najavljena na lokaciji sadašnjeg Kvantaša. U kojoj fazi je trenutno projekat i kada će on biti završen?

- Parcela od 18 hektara u blizini autoputa Beograd-Zagreb je formirana, urbanistička i imovinska pitanja u potpunosti su rešena, a obezbeđena su i potrebna sredstva za tu namenu. Očekujemo formiranje organa preduzeća koji će upravljati nacionalnom veletržnicom i u početku imati dva člana u kapitalu- Grad Beograd i JKP "Gradske pijace". Posle toga ćemo razmišljati i o dokapitalizaciji, prvenstveno od strane lokalnih samouprava iz cele Srbije koje su zainteresovane za izgradnju skladišta i logistike na svojoj teritoriji, čime bi se zaokružio ceo sistem. Radovi bi mogli da budu okončani krajem godine, jer takva vrsta gradnje je vrlo brza. Biće izgrađeno 10.400 m2 za 52 trgovca voćem i povrćem i infrastruktura za 1.100 prizvođača i još oko 60.000 m2, plato za teške kamione.

Veletržnica će obezbediti potrošačima kvalitetan, ali i jeftiniji domaći i strani proizvod, a zadovoljni će biti i poljoprivredni proizvođači jer će biti objedinjena ponuda. Prema grubim procenama, veletržnica će koštati oko 40 mil EUR, a biće najveći distributivni centar na Balkanu.

eKapija: Među novinama su i pijačni trgovi, a prvi će biti otvoren u Zemunu. Koje su osnovne prednosti novog koncepta?

Preuređenje centralnih gradskih pijaca po konceptu pijaca-trgova sa pokretnim tezgama ne samo da će unapredi uslove poslovanja tokom dana- lakšim održavanjem higijene, bolje regulisanim saobraćajem itd, već će oživeti grad novim sadržajima i osloboditi prostor za različita dešavanja. Na ovaj način biće zadržana i tradicionalna uloga pijaca koje će posle 18h u letnjem, i 16 h u zimskom periodu, postajati živi gradski trgovi. Novi koncept pijaca-trgova koji uvodimo odnosi se na one pijace čija okolina i fasade koje ih okružuju to dozvoljavaju. Beograd je jedini grad koji je u centralnom gradskom jezgru zadržao fiksne gvozdene tezge, zabetonirane na mestu na kojima bi mogli biti najlepši trgovi.

Pijaca u Bloku 44Pijaca u Bloku 44
(Pijačni trg u Zemunu)

eKapija: Za kada je planiran završetak radova?

Prvim pijačnim trgom prošetaće se stanovnici Zemuna, najverovatnije na jesen. Celokupno okruženje na Omladinskom trgu biće preuređeno, fasade će dobiti novi izgled, a biće promenjeno i osvetljenje, pločnici, kao i javne česme. Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova, biće potpuno sanirana, a prema idejnom rešenju koje je uradio Saobraćajni institut CIP sa jedne strane pijace-trga biće pešačka zona sa mnoštvom zabavnih i kulturnih sadržaja, dok će druga strana biti prilagođena snabdevanju trgovaca. Planiramo da 15. maja izađemo na gradilište. Prvo će biti srušeni lokali u donjem delu, a na njihovom mestu sagradićemo 42 nova prodajna objekta, sa ribljom pijacom, pijacom cveća. Trg će biti popločan plemenitim kamenom, a tezge pokrivene i pokretne. Ovakvi trgovi česti su u Italiji, Nemačkoj i drugim evropskim metropolama, a nadamo se da će ih i u Beogradu biti sve više. Realno je da preuređenje Bajloni pijace počne 2012. godine.

eKapija: Postavili ste veoma ambiciozne ciljeve koji zahtevaju i dosta finansijskih izdataka. Da li ćete imati novca da realizujete sve planove i koliko brzo će se vratiti dosadašnje investicije?

Same pijace trgovi nisu velike investicije. Trg u najplemenitijem materijalu- sa podlogom, kišnom kanalizacijom i drugom opremom- košta oko 60 EUR po m2. Celokupna investicija u Zemunu iznosi oko 40 miliona dinara. Kada je reč o rekonstrukciji pijace u Bloku 44, ona nas je koštala 153 miliona dinara. Siguran sam da će tezge biti pune i procenjujem da će se investicija vratiti za dve godine. Ipak, postoje mnogi projekti, kao što je recimo rekonstrukcija pijace Đeram, za koje mi nemamo novca.

Pijaca u Bloku 44Pijaca u Bloku 44
(Stari zemunski pijačni trg)

eKapija: Kakvi su izgledi da se neke od pijaca preurede i sagrade uz pomoć privatnog sektora?

Smatram da je to odlično rešenje i mi smo još ranije angažovali stručnjake da ispitaju zakonske okvire za uvođenje javno-privatnog partnerstva. To smo radili za potrebe izgradnje parkinga na pijačnim trgovima, koji su jako skupi, jer jedno mesto košta oko 20.000 EUR. Neohodan korak na putu ka strateškom partnerstvu sa privatnim sektorom je Zakon o komunalnim delatnostima, jer bi se njime omogućila i jasno definisala saradnja. Slikovito objašnjeno, to bi bio neki model time-share, gde bi se privatnom sektoru, na recimo 25 godina, ustupali lokalni na pijacama. Mi bismo obezbedili projekat i lokaciju, partner bi sagradio lokal, u kom bi poslovao narednih godina, a mi bismo utvrdili cenu kvadratnog metra na to vreme. Nije realno da na gradskim pijacam privatna lica imaju svoje lokale, a da mi brinemo i renoviramo ceo ambijent. Zakon je predvideo i postojanje agencije, odnosno stručnog tela koje bi se brinulo o interesu komunalnih kuća koje ulaze u dogovor sa privatnim licima. Najvažnije je da realizujemo postojeće projekte i počnemo nove, a za to nam je neohodno još novca. Nije realno da mi naplaćujemo tezgu 3 evra, plaćamo plate i doprinose, održavamo i gradimo 40 novih pijaca. Realno je da oni koji žele da rade na pijacama ulože u izgradnju, a kasnije i održavanje tih objekata.

Smatram da možemo još brže i efikasnije da radimo, ali moram da priznam značajan napredak u odnosu na ranije jer je za deset godina rekonstruisana samo pijaca Zeleni venac.

ekapija: Koji su, osim nedostatka novca, gorući problemi na beogradskim pijacama?

- Neršena imovinska pitanja pojedinih objekata unutar pijaca, gužva i komunalni nered koji stvaraju ilegalni prodavci nudeći svoju robu na improvizovanim tezgama od kartonskih kutija ili iz automobila. Nerešena imovinska pitanja nam stvaraju veliki problem pri rekonstrukciji pijaca i njihovog preuređenja u trgove. Tako recimo imate "Smederevku" na Bajloni pijaci čiji su lokali ukljiženi na privatno lice, a pri tom je reč o objektu na zadužbini. Ako me pitate kao je do toga došlo, ja zaista nemam odgovor, jer "Gradske pijace" ne učestvuju ni u jednom od tih procesa, s obzirom na to da mi nismo zakonodavac, niti knjižimo objekte. Preostaje nam samo sudski proces, a jedna parnica tog tipa traje i po četiri godine.

Pijaca u Bloku 44Pijaca u Bloku 44

eKapija: Kako je rešen odnos poljoprivrednih proizvođača i nakupaca, odnosno da li plaćaju istu cenu najma tezgi?

- Tu oblast će značajno regulisati uvođenje info tabli jer će nam pružiti precizne podatke o tome koliko ima poljoprivrednih proizvođača, a koliko nakupaca na tezgama. Nakupci u suštini trgovci, i oni imaju svoje mesto i ulogu u kupoprodajnom lancu. Dakle, JKP "Gradske pijace" ne žele da ograniče broj preprodavaca, već da obezbede kvalitet, bezbednost i ispravnost svih namirnica, najpovoljniju cenu, evropske standarde, i fer poslovanje. Cene najma tezgi razlikuju se u zavisnosti od toga da li se pijaca nalazi u ekstra, prvoj, drugoj ili trećoj zoni, da li je tezga namenjena prodaji poljoprivredno-prehrambenih ili neprehrambenih proizvoda, da li je u pitanju proizvođač ili vlasnik samostalnih trgovinskih i zanatskih radnji, kao i od pijačnog reona u kome tezga nalazi. Na primer, za mesečnu rezervaciju tezge u drugom reonu pijace koja spada u drugu zonu, individualni poljoprivredni proizvođač izdvaja 1.200 dinara, a preduzetnik 1.500 dinara, dok je iznos dnevnog zakupa ovakvih tezgi 240 dinara.

eKapija: Da li je ekspanzija megamarketa uticala na pijačnu prodaju?

- Ne, jer je promet na pijacama u 2010. i 2009. godini, kada je upravo bilo najviše otvaranja trgovinskih lanaca, bio u porastu. Povrće, voće, sveži mlečni proizvodi i meso su izuzetnog kvaliteta i potrošači to prepoznaju. Smatram da se tezge neće isprazniti u korist rafova u supermarketima, posebno što će beogradske pijace biti sve lepše i interesantnije našim sugrađanima.

T.S.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.