NavMenu

Srbiji nedostaju stručnjaci za odnose sa investitorima

Izvor: eKapija Četvrtak, 31.03.2011. 13:42
Komentari
Podeli

Odnosi sa investitorima (IR) predstavljaju relativno mladu disciplinu, čiji je cilj da akcionarskim društvima omogući lakši i jeftiniji pristup slobodnom kapitalu u zemlji i inostranstvu, a sve to kroz kvalitetnu komunikaciju sa investitorima, zasnovanu pre svega na poverenju i uzajamnoj razmeni informacija. Uzroci koji dovode do porasta značaja poslova IR-a u kompanijama proizilaze iz činjenice da investitori danas imaju veća očekivanja nego pre, kao i usled povećane konkurencije za slobodnim kapitalom na globalnom trištu. Jedan od uslova je i porast zakonskih obaveza izveštavanja, veći broja informacija koje je potrebno saopštiti javnosti, kao i razvoj novih medija koji utiču da se i pozitivne i negativne informacije skoro trenutno distribuiraju između tržišnih učesnika.

Poslovi IR-a obuhvataju usmeravanje menadžmenta u procesu komuniciranja strategije kompanije investitorima, održavanje otvorenih kanala komunikacije između kompanije i investitora (posebno onih iz drugih država) i targetiranje investitora koji mogu postati atraktivni, dugoročni akcionari kompanije. Jedan od pristupa koji mnogi zaposleni na poslovima IR-a ističu kao najjednostavniji, ali istovremeno i najefektniji, je proaktivno komuniciranje osnovnih informacija o kompaniji, poslovnih planova i konkurentskih prednosti investicionoj zajednici.

Ovo su samo neke od informacija koje su dobili učesnici okruglog stola na temu odnosa sa investitorima, koji je u 30. marta održan na Beogradskoj berzi.

Na Okruglom stolu su prikazane prezentacije iskustava Bečke berze, dobre prakse zabeležene na drugim evropskim tržištima, kao i alati koji se u ovu svrhu mogu koristiti. Istovremeno su predstavljeni i ovogodišnji kriterijumi za izbor kompanije sa najboljim IR-om za 2011. godinu na Beogradskoj berzi.

Posebno je interesantno da zaposleni u oblasti IR-a više nisu prevashodno finansijski stručnjaci, već pre svega stručnjaci za odnose sa javnošču i analitiku, čiji je zadatak da obezbede i olakšaju komunikaciju kompanije sa investicionom javnošću u zemlji i inostranstvu, kazala je Henrietta Lininger, rukovodilac odeljenja za listing i tržišne podatke Bečke berze.

- Osim pomeranja iz oblasti finansija ka polju marketinga, savremeni IR tokovi podrazumevaju i sve veći fokus na izgradnji poverenja između kompanije i investitora. Poseban segment predstavlja krizna komunikacija, kao i komunikacija u vreme listiranja, IPO-a ili drugih većih kapitalnih dešavanja u kompaniji, koja tada pored službe IR-a i menadžmenta mora obuhvatiti i sve druge raspoložive resurse preduzeća- rekla je Henrietta Lininger.

Alati za IR

U okviru prezentacije Andrewa Crocketta, specijaliste za korporativne usluge iz "Thomson Reutersa", identifikovane su aktivnosti koje, prema analizi ove kompanije, akcionarska društva treba redovno da obavljaju u procesu izgradnje i održavanja kvalitetnih odnosa sa investitorima. Ove aktivnosti obuhvataju analizu faktora koji utiču na kretanje cena akcija na tržištu, praćenje ponašanja i stavova investitora, evaluaciju sopstvenih performansi IR-a i, svakako, komunikaciju sa svim internim i eksternim interesnim grupama, uključujući tu i investitore i akcionare kompanije.

Među najznačajnijim alatima koji kompanijama stoje na raspolaganju u procesu unapređenja sopstvenog IR-a i položaja na tržištu kapitala, istaknuti su internet prezentacija kompanije, konferencijski pozivi, održavanje baze kontakata investitora i analitičara, štampani materijali i audio i video zapisi na internetu, koji uz relativno niske troškove mogu obezbediti dodatnu efikasnost i kvalitet nastupa kompanije na tržištu kapitala.

Iskustva iz Austrije

Iskustva sa austrijskog tržišta kapitala pokazuju da se oblast IR-a u poslednjih 20 godina na razvijenim tržištima unapređuje velikom brzinom. Austrijsko Udruženje za IR osnovano je 1991. godine, a danas već obuhvata preko 80 predstavnika listiranih austrijskih kompanija. Udruženje se prevashodno bavi edukativnim i informativnim radom, organizacijom investitorskih konferencija u zemlji i inostranstvu za austrijske kompanije, ali i pružanjem usluga investitorima, proglašavanjem kompanije sa najboljom IR praksom u Austriji na godišnjem nivou, izradom statističkih pregleda, štampom publikacija, itd.

Srpska praksa

Kada je reč o srpskom tržištu kapitala, sa druge strane, oblast IR-a još uvek je nedovoljno razvijena. Na kompanijama je da prepoznaju ne samo značaj odnosa sa investitorima, već uopšte i značaj listiranja na Berzi, a alati koji se koriste u oblasti odnosa sa investitorima još uvek se mogu svesti isključivo na direktnu komunikaciju menadžmenta i objavljivanje periodičnih izveštaja propisanih zakonom. Prva nagrada kompaniji sa najboljim IR-om na Beogradskoj berzi dodeljena je u okviru prošlogodišnje, Devete međunarodne konferencije Beogradske berze, održane u novembru 2010. Za tekuću, 2011. godinu Komisija za ocenu i izbor kompanije sa najboljim IR, koja je sačinjena od eminentnih predstavnika investitora i medija u Srbiji, pripremila je inovirane kriterijume za dodelu ovog prestižnog priznanja na domaćem tržištu kapitala. Predstavljeni unapređeni kritijerumi sadrže stimulisanje objavljivanja dodatnih informacija potrebnih investitorima, koje nisu strogo zakonski propisane i veću pažnju posvećujuu blagovremenosti izveštavanja, komunikaciji na engleskom jeziku, raznovrsnosti oblika komuniciranja sa investicionom javnošću itd. Značajan deo ocene potiče i od samih investitora, koji nastup kompanija i zaposlenih na poslovima IR-a ocenjuju na osnovu ukupne godišnje saradnje i iskustva u komunikaciji.

Okruglom stolu na Beogradskoj berzi prisustvovali su predstavnici kompanija čije se akcije nalaze u metodu kontinuiranog trgovanja na Beogradskoj berzi, brokersko-dilerskih društava i banaka, članova Berze, a zvanični komunikacijski partner Okruglog stola bila je konsultantska kuća "Grayling".

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.