NavMenu

Slobodan Mihajlović, generalni direktor JP "Stara planina" - Turistički kompleks na Jabučkom ravništu podići će istočnu Srbiju

Izvor: eKapija Utorak, 29.03.2011. 16:05
Komentari
Podeli

Slobodan MihajlovićSlobodan Mihajlović

Stara planina, smeštena u srcu istočne Srbije, predstavlja prirodnu granicu sa Bugarskom. Po mnogo čemu jedinstvena, pravi prirodni rezervat, zadržala je sve atribute netaknute prirode.

Na njenom vrhu na platou poznatom kao Jabučko ravnište razvija se jedan od najvećih projekata u oblasti nekretnina u regionu.

Slobodan Mihajlović, generalni direktor JP "Stara planina" kaže:

- Razvoj Stare planine je prvi "green field" projekat u turizmu u Srbiji. Projekat ogromne površine i kompleksnosti, kakav u Srbiji i u regionu nije skoro rađen. S druge strane, sam sadržaj, koji predviđa razvoj celog planinskog turističkog centra i jedne impresivne količine kvadratnih metara raznih sadržaja koji se prave u istom trenutku, dovoljno govori o tome koliko je zadatak koji je pred nama kompleksan. Kad to pomnožimo sa faktorom rizika koji sa sobom nosi sadašnji ekonomski momenat u svetu i Srbiji, dobijamo rezultat koji potvrđuje da iza realizacije projekta mora da stoji jedna vrlo dobro organizovana ekipa koja je podeljena po strogim pravilima posla.

eKapija: Rok za završetak radova je veoma kratak. Koliki je profesionalni izazov predstavljala ta činjenica?

- Prvi fizički radovi su počeli u avgustu 2010. godine. Doneli smo kratke i konkretne akcione planove kako bi u decembru 2011. stigli do cilja. Te mere su bile toliko efikasne da smo trenutno u plusu, što znači da radimo brže nego što je predviđeno planom. Ipak ovakva situacija nije posledica nikakvog trika u stilu Dejvid Koperfilda, već izuzetno dobro planiranih koraka i akcija. Očekujemo da početkom decembra ove godine sa prvim snegom počnemo da viđamo prve korisnike novih skijaških staza koji će se na vrh Babin zub penjati prvom gondolom u Srbiji i koji će od janura 2011. moći da borave u hotelu sa četiri zvezdice koji sada gradimo. Uhvatili smo ritam koji nije uobičajen za ovdašnje, a čak ni za evropske uslove i na to smo veoma ponosni.

eKapija: U projektu kojim rukovodi JP "Stara planina" učestvuju domaće firme, kako su one prihvatile ovakav ritam?

- Ovaj projekat je poseban primer dobre koordinacije. Nosilac projekta je Ministarstvo za ekonomiju i regionalni razvoj a u razvoju projekta uključena su javna preduzeća "Stara planina", "Skijališta Srbije", "Srbijašume", loklane zajednice Knjaževac, Pirot, Bela Palanka. Posebna kompleksnost se ogleda u tome što se u isto vrene radi na izgradnji smeštajnih kapaciteta prvog hotela, putne infrastrukture, vodovoda, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i elektrosnabdevanja. Ceo proces rada je precizno isplaniran. Kada je zbog zime smanjen obim radova na izgradnji objekta urađena je izbor izvođača za ostale segmente projekta u skladu sa zakonom o javnim nabavkama. Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja i lokalne zajednice Knjaževac i Pirot dali su svoj veliki doprinos u pripremi realizacije. Izbor glavnih izvođača po segmentima posla kao i podizvođača bio je podređen faktorima najbolje ponuđene cene i najkraćeg roka. Sve firme koje učestvuju u realizaciji koriste najnoviju tehnologiju rada koja im omogućava da izdrže ritam projekta i rada u planinskim uslovima u kojem su brzina i poštovanje rokova i pored otežanih uslova, ključni faktor. Sa ponosom želim da istaknem da su sve firme koje su angažovane na realizaciji projekta iz Srbije. Rukovođenje projektom kompanije MACE koja je poznata na svetskom nivou je zaista maestralno, što uvek ističemo.

eKapija: Turizam je u drugim zemljama veoma važan segment privrede. Koliko je ovakav projekt važan za istočnu Srbiju?

- U situaciji smo da su nas dočekali isti problemi koje su prošle mnoge druge zemlje sličnih geografskih karakteristika u tranziciji. Imamo primer Rumunije, Mađarske, Slovačke, Češke, Bugarske - u svim tim zemljama upravo je turizam privredna grana koji je svake godine u porastu iako isto kao i Srbija to nisu zemlje koje su u prvoj turističkoj ligi. Planski su razvijali turističke proizvode kako bi obogatili svoju ponudu i privukli veći broj posetilaca. Turizam može da utiče da se pokrene razvitak nekih gradova ili čitavih regiona. Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja je primenom strategije o razvoju turizma u Srbiji predvidelo iskorišćavanje prirodnih resursa Stare planine kao glavni pokretač razvoja regiona, jer uslova za ostale privredene grane nema. Ovakvi projekti predstavljaju generator koji može da pokrene lokalnu i regionalnu ekonomiju. Sada tokom gradnje na planini imamo negde oko 200 radnika, tokom leta biće ih i preko 500. Zajedno sa svojim familijama oni osećaju efekat svog rada. Takođe imamo veliki broj snabdevača od kojih nabavljamo materja za gradnju - sve to samo po sebi donosi aktivnost u ekonomskom sistemu i poboljšanje situacije u celom regionu. Razvoj turizma sa svim primarnim i sekundarnim efektima u ovom trenutku i u budućih nekoliko godina sigurno će biti pokretač, koji će poboljšati ekonomski preporod ovog regiona istočne Srbije.

Pravi efekti ovog projekta videće se tek u budućnosti. U Pirotu i Beloj Palanci ove godine završavaju školovanje dva odelenja ugostiteljske struke.Smatraću za veliki uspeh ako veći deo njih dobije posao u novootvorenom hotelu ili u hotelima koje ćemo nastaviti da gradimo ubuduće. Računamo da će u turističkom centru u prvoj godini rada samo sa jednim hotelom posao naći oko 100 mladih ljudi. Kada centar bude kompletno završen više stotina zaposlenih će imati stalno zaposlenje. Sekundarne efekte koji se ogledaju u dodatnim uslugama, snabdevanju i trgovini teško je predvideti ali će oni sigurno imati pozitivan uticaj. Evo jednog konkretnog primera - španska kompanija "HG Hoteles" koja će upravljati hotelom, poslala je zahtev za pronalaženje snabdevača mesom. Za količine koje su potrebne za celu sezonu nijedna lokalna klanica ne može da odgovori. Za ovakvu vrstu snabdevanja potrebne su pripreme i aktiviranje na lokalnom nivou.

eKapija: Razvoj Stare planina je drugi veliki projekat kojim rukovodite u Srbiji. Posle Belvill-a činilo se da je teško naći veći projekat. Da li je to slučajno ili vas vaš menadžerski instikt vuče ka velikim projektima i izazovima?

- Još kad sam davne 79 godine sa grupom mojih drugara ronilaca iz jezera Potpeć izvadio potonulu lokomotivu, shvatio sam da nemoguće stvari postoje samo ako se ne pokuša. Svaki projekat koji pokreće ogromna sredstva mora da se shvati kao izazov. Istina je da sam u zadnjih desetak godina imao privilegiju da učestvujem u razvoju velekih projekata, mada na kraju nisam siguran da li su oni mene privlačili ili je bio obratan slučaj. Ukazano poverenje da upravljam ovakvim projektima smatram velikom obavezom. Uvek pomislim da je projekat na kojem radim poslednji i da mi ne treba ništa veće i komplikovanije. Kad prihvatim da upravljam projektom činim sve da projekat uspe jer sam svestan da je jedina razlika između mene i ostalih učesnika veća odgovornost koju ja snosim. Kao samo jedan od učesnika u njemu ne traćim vreme na opravdanja kako je nešto teško i komplikovano već se trudim da konkretnim rezultatima u početku dam dobar ritam razvoja projekta. Trudim se da takav pristup prenesem i na svoje saradnike. Mislim da je za uspešno rukovođenje velikim projektima neophodna profesionalna radoznalost i identifikacija sa projektom kao i okupljanje posvećenog tima saradnika. Osim toga potrebno je neprestano tražiti slabe tačake projekta na kojem se radi. Nijedan projekat na kraju ne izgleda onako kako je planiran. Neprestane intervencije, poboljšanja i izmene su stvari koje se na kraju ne vide ali o njima se vodi računa 24 sata 365 dana godišnje. Tehnika kojom se to postiže je na drugom mestu. To se na kraju sve naziva menadžmentom.

eKapija: Da li je teško animirati ljude da učestvuju u ovakvim projektima?

- Ako je proizvod koji pravite namenjen tržištu potrebno je animiranje tržišta radi njegovog uspešnog plasmana i prodaje. Ukoliko je projekat stratškog značaja kao što je razvoj Stare planine onda je animiranje lokalne zajednice da aktivno učestvuje zadatak broj jedan. Krajnji efekat uspeha razvojnih projekata, kao što je razvoj Stare planine uvek je vezan za efekte koji će se pokazati u poboljšanju socio-ekonomskih uslova sredine u kojoj projekat raste. Često najteži deo posla je upravo razbijanje mistifikacija i animiranje lokalnih ljudi da učetvuju bez rezerve u projektu. Predsedniku upravnog odbora preduzeća kojim sada rukovodim trebalo je skoro osam meseci da u jednom razgovoru kaže "Mi ćemo da uradimo..." što je za mene bio jasan znak njegove identifikacije sa projektom, jer je do tad uvek govorio "Vi ćete da uradite, trebalo bi da uradite i sl...

eKapija: Realizacija projekta u nerazvijenom regionu istočne Srbije sigurno nije laka, da li je to još jedan izazov za vas kao menadžera?

- Mi na Staroj planini imamo zaštićenu prirodu ali o zaštiti ljudi koji su iz tog regiona počeli da nestaju u zadnjim decenijama niko nije brinuo. Fabrike, farme, poljoprivredna dobra i kombinati opusteli su i predstavljaju spomenik neuspele tranzicije. Direktne posledice nearzvijenosti regiona podnose stoički samo oni malobrojni ljudi koji žive na Staroj planini i u njenom okruženju. Strašan je prizor da u selima ispod planine vidite napuštene škole u kojima se danas čuva seno, a do pre dvadesetak godina one su bile pune dečjeg smeha i radosti. Sveštenik koji tu službuje preko 30 godina i koji sa teškom mukom održava crkve po selima rasutim po padinama Stare planine, ispričao mi je da je prošle godine u selima krstio samo jedno dete. A da bi ovi zabrinjavajući podaci bili bar malo popravljeni, neophodno je smanjiti nezaposlenost i pomagati otvaranje novih radnih mesta. Regionalni razvoj u Srbiji je logična osnova za izlazak ovakvih područja iz sadašnjeg stanja. Uključivanje ljudi iz lokalnih zajednica u proces razvoja kao najzainteresovanijih za njegove efekte je takođe logična stvar. Nažalost logika često ne preovlađuje na ovim prostorima, zato moramo da učinimo sve i pomognemo lokalnim zajednicama da dobiju samostalnost i da odlučuju i utiču u svojem razvoju. Pozitivni efekti koji se ostvare u razvoju projekata kao što je razvoj Stare planine kao turističke destinacije trebaju da budu pokretač razvoja lokalnih zajednica na čijoj teritoriji se nalazi Stara planina. Takvih pozitivnih primera imamo u Evropi i svetu na pretek i red je da i mi u Srbiji krenemo tim putem. Ako ne delujemo lokalno džaba nam je da mislimo globalno.

eKapija: Kao menadžer koji je potekao iz privatnog sektora, oprobavate se sada u javnom sektoru, to nije čest slučaj u Srbiji, kakva su vaša iskustva?

Slobodan MihajlovićSlobodan Mihajlović

Smatram da rad u javnom sektoru za svakog menadžera može da bude dobro iskustvo posebno ako je izbor za takvu dužnost obavljen na osnovu specijalizacije ili njegovog iskustva. Perspektiva u kojoj javni sektor polako prepušta sve veću ulogu privatnom i u kojem u samom javnom sektoru sve više ima potrebe za efikasnošću i konkretnim rezultatima, nameće logičan izbor menadžera koji mogu da se nose sa situacijom i koji mogu da postignu dobre rezultate i povećaju efikasnost. Iako je poreklo kapitala različito, odgovornost menadžera u javnom sektoru je ista kao i u privatnom. Uspešan menadžer mora u oba slučaja da postigne pozitivne rezultate.

eKapija: Znamo da ste instruktor ronjenja. U kojoj meri izazovi koje imate kao menadžer zamenjuju izazove koje doživljavate kada ronite?

- Nikako se ne može govoriti o zameni. Za mene je ronjenje alternativa kojoj se vraćam kad god za to imam vremena. Kad bi se sabralo vreme koje sam poslednjih 36 godina koliko se bavim ronjenjem proveo pod vodom sigurno bi neko mogao da se upita gde je moje pravo radno mesto. Međutim meni se na kraju čini da su ove dve aktivnosti jako slične jer u obe moramo striktno da vodimo računa cilju, ograničenom trajanju, parametrima koji moramo da uskladimo sa potrebnim resursima, željenim ciljevima, vremenskom planiranju. Kontakt sa prirodom je u svakom obliku nešto što me fascinira. Pored vremena koje posvećujem familiji trudim se da pobegnem iz grada kad god to mogu. Ako ste mislili da na Staroj planini nema mogućnosti da se roni prevarili ste se. Ronilački klub iz Pirota ima svoje instalacije na Zavojskom jezeru koje se nalazi na padinama Stare planine tako da ćemo sigurno neki od vikenda letos provesti zajedno pod vodom.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina

Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.