NavMenu

Ivica Smolić, predsednik Izvršnog odbora Komercijalne banke - Imamo potencijal da se dalje širimo u regionu

Izvor: Danas Subota, 23.10.2010. 12:28
Komentari
Podeli

Ivica SmolićIvica Smolić

Dokapitalizacijom vrednom 120 mil EUR, Komercijalna banka je "kupila" kapacitet za kvalitetno funkcionisanje u naredne tri godine, čime je prevaziđena situacija u kojoj smo jedno vreme po nivou kapitala počeli da zaostajemo za direktnim konkurentima.

Pre toga smo morali mnogo više napora da uložimo i da radimo na granici svojih kapaciteta da bismo mogli da održimo visoku tržišnu poziciju i da se izborimo sa konkurencijom koja je puno lakše dolazila do kreditnog potencijala, preko kapitala dobijenog iz svojih matica - kaže za "Danas" Ivica Smolić, predsednik Izvršnog odbora Komercijalne banke, u razgovoru povodom obeležavanja 40-godišnjice te finansijske institucije, u kojem govori i o ulozi banaka u padu kursa dinara, problemu dugoročnih trezorskih zapisa i stepenu oporavka privrede i stanovništva u postkriznom periodu.

- Nama je prva značajnija promena u vlasničkoj strukturi bila još 2006. godine, kada je EBRD došao u Komercijalnu banku kao prvi profesionalni strani investitor. To je tada "emotivno" imalo veću težinu od finansijske. S druge strane, ova poslednja dokapitalizacija, koja je došla u januaru, u mnogo čemu je pomogla banci. Pored dobijenog kapitala, bilo nam je veoma bitno ko su novi dodatni akcionari, pošto se radi o pravim brendovima finansijskog sektora. Bitno je i što je prilikom dokapitalizacije ostavljen prostor da država može naknadno, u naredne dve godine, da dokapitalizuje Komercijalnu banku pod dogovorenim uslovima, tako da je velika verovatnoća da nas očekuje nova dokapitalizacija, možda već u narednoj godini.

* Koliko je fokusiranost Komercijalne banke na domaće izvore finansiranja, odnosno štednju, bila prednost, a koliko mana, u odnosu na strane banke koje su kapital povlačile iz svojih matica?

- Mi smo bili fokusirani na ono na šta smo u objektivnim okolnostima mogli da budemo fokusirani. Pošto Komercijalna banka nema maticu u inostranstvu, ona je u tom pogledu tada bila hendikepirana, pa je 80 odsto ukupne pasive Komercijalne banke bilo vezano za depozite. Od toga devizna štednja građana čini 50 procenata. Mi smo imali veliki procenat rasta devizne štednje, ali ne bi trebalo zanemariti ni rast potencijala u poslovanju sa privredom jer je Komercijalna banka prvenstveno klijentski orjentisana. Da li je usmerenost na domaće izvore komparativna prednost - nije, jer su oni bili prilično skupi, naročito poredeći konkurentnost tih izvora sa kreditnim linijama koje su banke matice odobravale svojim bankama koje posluju u Srbiji. Znamo kako su se kretale kamate na deviznu štednju građana, dok smo, s druge strane, imali veliko opterećenje visokom obaveznom rezervom. Tek ove godine, izjednačavanjem obavezne rezerve, ovi izvori postaju konkurentniji. Snaga štednje nije u ovom slučaju samo u njenom obimu, nego i u povoljnoj strukturi, koja predstavlja rezultat našeg rada. Od ukupnog broja štednih uloga, 98 odsto je do 25.000 evra, a vrednosno 80 odsto je do 50.000 evra. To je snaga disperzije i ono što je dalo dodatnu snagu banci.

* Kakav je ovogodišnji trend u kretanju štednje?

- Štednja u Srbiji ove godine je porasla 25 procenata, od čega je učešće Komercijalne banke u tom novom rastu 30 procenata, znači na svakih 100 evra nove devizne štednje u Srbiji, 30 evra je deponovano u Komercijalnoj banci. Gledajući stanovništvo, devizna štednja ima primat i ona je rasla brže od bilo kog drugog izvora, izuzimajući kapital u našem slučaju. Kod privrede primećujemo blago pomeranje depozita iz dinarskog ka deviznom, što znači da su ove godine devizni depoziti imali brži rast od dinarskih depozita.

* A kod kredita?

- Ovu i prethodnu godinu najviše su obeležili subvencionisani krediti. Ako govorimo o valutnoj strukturi, upravo su ti krediti dali veći zamah željenoj dinarizaciji. Kod stanovništva to su gotovinski krediti, auto i potrošački. Subvencionisani stambeni krediti imaju apsolutni prioritet i kod Komercijalne banke i čine više od 50 odsto ukupno odobrenih stambenih kredita. Kod privrede najveće interesovanje je bilo za kredite za likvidnost i za obrtna sredstva. U 2009. investiciona aktivnost i tražnja su bili na minimalnom nivou. Interesantan je podatak da je prošle godine odobreno 12 kredita iz subvencionisanog programa Vlade, dok je ove godine odobreno već preko 1.150. To je dobro i daje optimizam za naredni period. U periodu krize svi su se uzdržavali od potrošnje i investicija, tako da ovo daje neku perspektivu.

* Većina kredita je vezana za državne subvencije, a MMF traži da se oni fazno ukinu. Ako bi se prestalo sa subvencionisanjem kredita, koliko bi to uticalo na pad kreditne tražnje?

- Mi smatramo da ih treba fazno ukinuti i da će država izaći sa tim programom i dinamičkim planom za narednu godinu već u narednim nedeljama. Ali, sigurno da naglo prekidanje subvencionisanih kredita ne bi bilo dobro. Prvenstvena posledica je da bi klijenti imali povećane troškove finansiranja i teže bi mogli da stabilizuju svoje poslovanje. Teško je kad nešto imate pa onda nemate. Izuzetno je značajno kako su se banke ponašale u odobravanju ovih kredita. Banke i klijenti koji su vezali te kredite za realno poslovanje i koji su umanjivali svoju ukupnu izloženost u ovim kreditima imaće puno manje problema. Ko je više radio sa svojim klijentima, vršio monitoring i uredno naplaćivao, ove odluke dočekuje mirnije. Mnogo lakše će i te banke i ti klijenti da se prilagode i smanjenom nivou i potpunom ukidanju subvencija.

* Država je imala strategiju da preko trezorskih zapisa puni budžet, što je dobro funkcionisalo na početku, ali su banke postale mnogo manje zainteresovane kada je država izašla sa dugoročnijim hartijama. Da li je to izraz nepoverenja banaka u dinar i da li očekujete da će dinar i dalje padati?

- Država je u prethodnih godinu i po dana počela da "konkuriše" privredi u tražnji za kreditima. Mnoga preduzeća imaju krizom "izraubovane" bilanse i problem upravljanja firmama u takvom periodu, to je umanjilo atraktivnost i bonitet klijenata kod banaka. Tada se pojavila država na strani tražnje i napravila određeni izlaz bankama. Trezorski zapisi su počeli da menjaju repo stok koji je u jednom momentu, u 2008. godini, bio čak više od dve milijarde evra. Država zatim kreće da emituje trezorske zapise sa dužim rokovima i tada je uz veću nestabilnost domaće valute, uspešnost tih emisija bila sve niža i niža, pa se emisije sa ročnošću od 24 meseca završavaju sa uspešnošću od 20 do 25 procenata. Svakako je logično da ne ide kolebanje dinara sa dugoročnim trezorskim zapisima. Banke su tu izuzetno oprezne i brzo reaguju.

* Očekujete li da banke nastave da budu oprezne pri kupovini trezorskih zapisa, odnosno da li očekujete i dalje nestabilnost kursa?

- Banke će biti onakve kakve su uvek bile. Uvek će reagovati veoma senzitivno i snažno, naročito posle ovog kriznog perioda. Šta je problem što se tiče budućnosti? Problem je to što moramo da projektujemo šta će se dešavati u našem okruženju, odnosno da vidimo u kakvom ćemo makroekonomskom okruženju funkcionisati. Ako samo malo pogledamo u prošlost, u projekcije u protekle dve godine, videćemo da ti podaci sada uopšte nisu upotrebljivi, tako da niko sa sigurnošću ne može da kaže šta će se dešavati. Mi, naravno, pratimo i "strane" analize i projekcije vezane za Srbiju, one govore o blagom pomeranju kursa, ali smo dokazali da je i to veoma nepouzdano.

* Prema vašem mišljenju, u kom smeru će se razvijati domaće bankarsko tržište i Komercijalna banka u narednih godinu dana?

- Komercijalna banka će, svakako, i u narednom periodu biti jedan od lidera na finansijskom tržištu Srbije. Preduslovi za to su, kroz strukturu akcionara, način funkcionisanja i realizovana tehnološka unapređenja, ispunjeni. Trenutno "osvežavamo" naš trogodišnji poslovni plan sa našim akcionarima, prvenstveno EBRD-om. Naravno, teško je predvideti buduće uslove poslovanja i makro okruženje, a u zavisnosti od tih projekcija definišemo i narednu poziciju i razvoj Komercijalne banke. Smatramo da će razvoj naše banke biti iznad proseka bankarskog sektora. Uz zadržavanje tržišnog učešća, nameravamo da podignemo ostale performanse poslovanja, posebno pokazatelje vezane za profitabilnost poslovanja. Što se tiče tržišta, snažna konkurentnost među bankama, posebno pet najaktivnijih, i dalje ostaje bitna karakteristika našeg tržišta, dok će naredni period obeležiti kvalitet postojećeg portfolia i nivo prelivanja "evropskih" dešavanja na naš nivo.

* Planirate li dalju ekspanziju u regionu?

Tokom ove godine pojačali smo naše prisustvo i aktivnosti u Crnoj Gori i Republici Srpskoj. Te dve banke smo kapitalno ojačali. Na tim tržištima imamo stabilno prisustvo, bez "liberalno-hazarderskih" poteza u prethodnom periodu. Imamo mnogo manje problema na tim tržištima u odnosu na konkurente. Čekamo prve signale ekonomskog i privrednog oporavka tih tržišta da bismo agresivnije unapredili poziciju banke. Što se tiče novih akvizicija u regionu, one nisu u planu. Moj lični stav je da Komercijalna banka za to ima potencijala. U slučaju da se ukaže odgovarajuća prilika za to, svakako ćemo takvu mogućnost razmotriti i dati predlog našim akcionarima. Imamo kapacitet, u svakom smislu, da to uradimo.

Deevroizacija napreduje

* Koliko su subvencionisani krediti pomogli većem korišćenju dinara pri uzimanju kredita kod stanovništva i privrede?

- Rast dinarskih kredita kod nas je ove godine bio više od 30 procenata, a u segmentu stanovništva više od 20 odsto. Dakle, dinarski krediti su rasli brže od deviznih, naravno, sa nižeg početnog nivoa. Njihovo učešće nije impresivno, ali od kada su subvencije počele da se odobravaju samo u dinarima i uz pad kamata zbog sniženja repo stope, došli smo do toga da su dinarski subvencionisani krediti za likvidnost izuzetno povoljni.

Odgovornost za pad dinara je podeljena

* Kad smo kod kursa, imali smo veliku depresijaciju dinara, pri čemu je međubankarsko devizno tržište veoma plitko. Koliko su banke odgovorne za pad dinara i da li ima mesta optužbama da su banke špekulativnim aktivnostima doprinele padu valute, kako su govorili čak i pojedini bankari?

- Odgovornost je podeljena. U njoj ne učestvuju jedino oni koji su se ponašali odgovorno. Nije tajna da postoji deo "vrućeg" novca, koji dolazi preko banaka i za koji je ulaganje u državne hartije bilo interesantno. Taj novac dolazio je od stranih investitora, kojima je to bilo naročito isplativo pri stabilnom kursu i visokim kamatnim stopama koje su se tada ostvarivale. Naravno da taj novac prvi beži, pri prvim naznakama nestabilnosti, odnosno pomeranja kursa i umanjenog nivoa profita u odnosu na onaj koji je zacrtan.

(Napomena: tekst je preuzet iz lista "Danas" od 23.10.2010.)

Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Agro, Finansije

Kompanija Gebi novi vlasnik nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinka - U planu investicije i ulazak na tržište maloprodaje pšeničnog brašna i testa

Kompanija Gebi iz Čantavira otkupila je zaštitni znak, mlinove, silose i fabriku testa nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinke iz Subotice. Kako je za RTV rečeno u ovoj kompaniji, koja se prvenstveno bavi proizvodnjom stočne hrane i agrokooperacijom, planiraju modernizaciju ovih pogona i ponovno osvajanje tržišta brašna i testa pod brendom "Fidelinka 1868". Nekada su silosi u Aleksandrovu, predgrađu Subotice, bili sinonim za kvalitet i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.