Priključenje klubu članica Evropske unije koje koriste euro odavno je cilj većine evropskih zemalja koje još ne koriste tu zajedničku evropsku valutu, ali je izbijanje dužničke krize u zoni eura donekle stišalo žurbu tih zemalja, ukazali su analitičari.
Sada izgleda da je korist od eura manje jasna nego tokom prvih mjeseci globalnog finansijskog previranja u 2007. i 2008., kada su manje članice eurozone bile zaštićene od velikih kolebanja valutnih kurseva.
Do ovog smirivanja žurbe došlo je zahvaljujući Grčkoj, koja je blizu bankrota. Atina se suočava sa višegodišnjim drakonskim kresanjem troškova u zamjenu za 110 milijardi eura vrijedan paket pomoći, u okviru kojeg su Grčkoj postavljeni znatno stroži uslovi nego što je Međunarodni monetarni fond (MMF) prošle godine postavio Mađarskoj i Rumuniji, koje nisu članice eurozone, u zamjenu za paket zajmova.
Grčka ne može da devalvira svoju valutu jer koristi euro i biće primorana da godinama snižava plate i penzije.
Mađarska i Rumunija su jednostavno dozvolile svojim valutama da oslabe kako bi povratile konkurentnost u odnosu na susjede, što je bilo bolno, ali brzo prilagođavanje u poređenju sa onim sa čim se suočava Grčka, prenijela je agencija AP.
Panika i kriza oko eura, pri čemu je svakodnevna tema da li bi grčke nedaće sa dugom mogle dovesti do razbijanja eurozone, što je nekada bila samo teoretska mogućnost, umanjuju prednosti koje donosi članstvo u toj grupaciji, kao što su lakša prekogranična trgovina i bliža integracija u taj dominantni evropski ekonomski blok.
Prijetnja razbijanja eurozone dala je zemljama koje streme učlanjenju temu za razmišljanje, a evroskepticima dodatno oružje za napad. "Eurozona ima pitanja koja treba sebi da postavi", ukazao je prošle sedmice poljski premijer Donald Tusk, koji je obično naklonjen euru i dodao da od sada priključenje tom šesnaestočlanom klubu "više nije prioritet".
Izvor: reci.ba
| 
| 
