NavMenu

Privatnici "moraju" da slede politiku NIS-a

Izvor: Danas Četvrtak, 25.03.2010. 09:21
Komentari
Podeli

Iako su nadležna ministarstva još u petak (19. mart 2010. godine) odobrila maksimalno povećanje cena goriva za 4,11 dinara po litru tek juče (24. mart 2010. godine) su "Naftna industrija Srbije" i "Lukoil" odlučili da podignu maloprodajne cene. Primetno je da su pogledi privatnih prometnika uprti u NIS pa su i oni poslednjih dana uglavnom pratili promene cenovnika te kompanije.

Privatni prometnici tvrde da NIS svojom cenovnom politikom stvara nelojalnu konkurenciju koja može da ih dovede do propasti jer su prinuđeni da gorivo nabavljaju iz rafinerija te kompanije koja nije smanjila velenabavne cene. Međutim, činjenica da su mogli da drže cene na nivou nižem od maksimalno propisanog stvara spekulacije da je zarada privatnih prometnika još uvek zadovoljavajuća. Takođe, postavlja se pitanje i da li su pre privatizacije NIS, kada je i državi bilo u interesu da prodaje gorivo po najvišim mogućim cenama, pumpadžije bile u nekoj vrsti dogovora da drže maksimalne cene naftnih derivata iako su postojali uslovi da budu niže.

Dijana Marković - Bajalović, predsednica Komisije za zaštitu konkurencije, kaže za "Danas" da ne isključuje mogućnost da su se u ranijim slučajevima privatni prometnici derivata dogovarali da drže maksimalno dozvoljene cene, ali da ipak veruje da su se rukovodili drugim kriterijumom.

- Moje mišljenje je da su prometnici naftnim derivatima jednostavno sledili cenovnu politiku NIS-a. U vreme kada NIS nije snižavao cene goriva to nisu činili ni ostali prometnici, a sada kada NIS to čini privatnici "prate" tu kompaniju. Praćenje cenove politike koju sprovodi lider na tržištu je uobičajena stvar, a lider na tržištu naftnih derivata je NIS - objašnjava naša sagovornica.

Goran Nikolić, urednik Internet portala "Ekonomija.org", ističe da su prometnici naftnim derivatima i ranije mogli da drže niže cene naftnih derivata, ali da nisu imali razloga da ih smanjuju u odnosu na maksimalno propisane.

- U međuvremenu je došlo do pada prometa goriva zbog ekonomske krize. Zbog toga su se kompanije poput NIS-a odlučile na snižavanje cena u odnosu na maksimalno dozvoljene. Snižavanje cena prometnicima naftnim derivatima omogućava da prežive u uslovima ekonomske krize poslujući sa manjom dobiti ili čak sa nulom. Niže cene imaju za cilj da spreče pad prometa goriva - naglašava sagovornik lista "Danas".

Bivši savetnik za energetiku u Vladi Srbije Zorana Mihajlović - Milanović pak smatra da NIS koristi monopolski položaj i da su primedbe privatnih prometnika opravdane.

- U ovom trenutku privatni prometnici uspevaju da prežive i pored nelojalne konkurencije NIS-a samo zahvaljujući tome što su cene goriva u Srbiji enormno visoke. Na duže staze to je neodrživo i ako NIS nastavi sa ovakvom cenovnom politikom privatni prometnici naftnim derivatima mogu biti uništeni. Dok god postoji Uredba o zabrani uvoza naftnih derivata postojaće i monopol. Tek kada Uredba prestane da važi stvoriće se tržišna utakmica jer će prometnici moći da uvoze naftne derivate iz inostranstva. U tim uslovima će opstati oni koji najbolje posluju i koji mogu da ponude najbolju cenu. Zasad takvi kriterijumi u uslovima monopola kakav postoji u Srbiji nisu adekvatni - kaže Mihajlović-Milanović za "Danas".

Novi cenovnici

Na pumpama NIS-a benzin je juče skuplji za 3,7 dinara tako da MB i BMB 95 sada koštaju 112,7 dinara. S druge strane, dizel D2 i dalje košta 92,5 dinara, a evrodizel 102,9 dinara za litar. Na pumpama "Lukoila" dizel je od skuplji za četiri dinara i sada košta 96,5 dinara po litru. "Lukoil" je cene MB i BMB 95 povećao u utorak za 3,7 dinara na 114,7 dinara po litru što je učinio i OMV.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Danas" od 25.3.2010. godine)

Komentari
Vaš komentar

Top priče

14.04.2024.  |  Finansije

Mali: U februaru rast BDP-a od 5,9%

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da ekonomija Srbije "i dalje raste" i da je u februaru ostvaren rast bruto društvenog proizvoda (BDP) od 5,9%. Mali je za Prvu televiziju rekao da je takav rezultat "daleko iznad očekivanja". - Srbija nastavlja da raste dok je jedna Nemačka u recesiji a druge ekonomije mnogo sporije rastu. Potpuno kontrolišemo javni dug u odnosu na BDP i danas je na 48,5%. Trenutno imamo više od 400

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.