Brza pruga do Budimpešte novi prioritet države - ukupna vrednost saobraćajnice procenjena na oko 800 mil EUR
Prva brza pruga jugoistočne Evrope u dužini od 360 kilometara, gradiće se na relaciji Beograd-Subotica-Budimpešta, kao deo železničkog Koridora 10. Projekti se uveliko rade, a u toku su i pregovori sa međunarodnim bankama i pretpristupnim fondovima Evropske unije, saznaje "Danas".
Sa mađarskim partnerima dogovoreno je da se na toj trasi izgradi dvokolosečna elektrificirana pruga za brzine do 160 kilometara na sat, a ukupna vrednost saobraćajnice koja u dužini od 160 kilometara prolazi kroz Srbiju, procenjena je na oko 800 mil EUR. Početak radova očekuje se na proleće naredne godine, a završetak u roku od dve godine. Projektom rukovodi Ministarstvo za infrastrukturu, a ministar Milutin Mrkonjić naglašava da je za srpsku privredu, železnički koridor, u razvojnom smislu, važniji nego putni. Naime, duž cele te magistrale koncentrisana je domaća mašinska industrija, od subotičkog "Severa", preko "Šinvoza", "Želvoza", Fabrike vagona u Kraljevu, "Goše", MIN-a, "Minela"...
Zbog toga je i Nacionalni savet za infrastrukturu označio tu investiciju za treću razvojnu šansu (uz putni Koridor 10 i rekonstrukciju ukupne železničke mreže), a u oktobru prošle godine, prilikom susreta predsednika Srbije i Mađarske, Borisa Tadića i Lasla Šojoma, dogovoreno je da to bude zajednički projekat, pa su i ministri za infrastrukturu tada potpisali protokol o izgradnji. Razgovori su nastavljeni krajem januara ove godine, kada su ekspertske delegacije dve zemlje u Beogradu razgovarale o detaljima i usaglasili trasu. Naime, iako je mađarskoj strani ekonomski više odgovaralo da saobraćajnica ide preko Horgoša jer bi time veći broj njihovih gradova bio na pruzi, prihvatili su varijantu preko Subotice i graničnog prelaza Kelebija, koju je ponudila Srbija, između ostalog i zbog toga što je taj pravac definisan kao železnički Koridor 10, što će omogućiti lakši pristup fondovima Evropske.
- Generalni projekat koji je izradio Institut CIP trenutno se nalazi u proceduri odobravanja kod Republičke revizorske komisije, posle toga sledi izrada idejnog projekta sa studijom izvodljivosti, a u trećoj fazi se radi glavni projekat koji je uslov za raspisivanje tendera i izbor izvođača radova. Paralelno sa projektnom dokumentacijom, koja je sada na pola puta, pregovara se i sa potencijalnim izvorima finansiranja. Ali, i kada međunarodne banke i fondovi odobre te kredite, potrebno je vreme da ih parlament ratifikuje, pa očekujemo da se ta procedura završi do kraja ove godine, do kada će i projektovanje biti privedeno kraju. Prvi radovi mogu se očekivati već na proleće naredne godine, a završetak čitave deonice moguć je do kraja 2013. godine - kaže za "Danas" Mile Poledica, načelnik Odeljenja za intermodularni saobraćaj u Ministarstvu za infrastrukturu.
Saobraćajni tokovi koji u Srbiju dolaze iz pravca Mađarske su najdinamičniji, pa je u periodu pre krize dnevno prolazilo po 15 pari teretnih kompozicija, dok ih je u prošloj godini bilo desetak na dan. Najveći deo, šest do osam teretnih vozova dnevno je čist tranzit, koji ide iz Mađarske ka Grčkoj i Bugarskoj, odnosno prema Turskoj i koji istovremeno predstavlja najveći prihod srpskih železnica. Godišnje je prevoz tereta železnicom pre krize imao rast po stopi od 15%, tako da je 2008, u odnosu na 2005. uvećanje iznosilo gotovo 50%, odnosno prevezeno je više od pet miliona tona roba. U putničkom saobraćaju, tri para međunarodnih i isto toliko para pograničnih kompozicija prevezli su u prošloj godini 28.000 putnika. Ali, ako bi dinamika rasta koja je započela pre nekoliko godina bila nastavljena, teško da bi postojeća železnička infrastruktura, sa brojnim uskim grlima, to mogla da izdrži.
Naime, postojeća trasa jednokolosečne pruge, građene na zemljanoj podlozi još u 19. veku, ne omogućava da se ni kroz rekonstrukciju razvije projektovana brzina od 120 kilometara na sat, tako da kompozicije sada ni na uređenijim delovima pruge ne prelaze 60 do 80 kilometara na sat. Zbog nestabilnog temelja, teško je moguća detaljna rekonstrukcija pod saobraćajem, pa se razmišlja i o varijanti da se najpre izgradi drugi kolosek, potom da se kompletan saobraćaj prebaci na nove šine, a da tek posle toga radovi krenu na starom koloseku.
Svaki minut donosi 3 mil EUR
Srbija je prema EU preuzela obavezu da u dve faze, do 2020. godine izvrši komplentu rekonstrukciju železničke mreže u ukupnoj dužini od oko 700 kilometara. Za taj posao međunarodne banke spremne su da odobre 4,6 mlrd EUR, a u prvoj fazi, do 2012. godine, biće uloženo više od milijarde evra. Završetak radova omogućiće da se putovanje kroz Srbiju skrati za tri sata, a izračunato je da svaki minut manje na godišnjem nivou donosi uštedu u teretnom saobraćaju od 3 mil EUR.
Izvori finansiranja
Prema rečima Mileta Poledice iz Ministarstva za infrastrukturu, već sada je izvesno da će Evropska investiciona banka odobriti 150 mil EUR za jednu od najtežih deonica na toj pruzi, od Stare Pazove do Novog Sada. Teren je težak za rad jer je podloga peskovita, na nekoliko mesta postoje i klizišta, a problem će biti i deo sa tunelima koji ide preko Fruške gore i gde su revizorima predložena četiri moguća rešenja, ističe Poledica. On dodaje da je Evropska banka za obnovu i razvoj spremna da u ovoj fazi izdvoji oko 100 miliona evra, delom za izgradnju infrastrukture, a delom za nabavku lokomotiva, što trenutno najviše nedostaje srpskim železnicama. Računa se i na pretpristupni fond Evropske unije IPA III, gde je planom za 2012. i 2013. godinu predviđeno da se za ovaj projekat Srbiji dodeli oko 70 mil EUR.
(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Danas" od 5.3.2010.)
Top priče
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete
Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju
23.04.2024. | Građevina
Prihvaćene primedbe iz Topole na trasu puta Vožd Karađorđe
23.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Gardijanova lista najlepših nacionalnih parkova u Evropi, tu je i jedan iz komšiluka
24.04.2024. | Turizam, sport, kultura
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Saobraćaj
eKapija+
24.04.2024. | Građevina
Prezentovan rad Centra za rešavanje sporova u građevinarstvu na stručnom skupu
24.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Građevina
Predvodnici dekarbonizacije cementne industrije - Lafarge Srbija na putu karbonske neutralnosti
23.04.2024. | Građevina
Poslovne šanse
24.04.2024. | Vesti
Opština Vrnjačka Banja traži fizičko-tehničko obezbeđenje
24.04.2024. | Građevina
U Jagodini se prodaje zemljište za gradnju poslovnog objekta
24.04.2024.. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Niška multifunkcionalna dvorana kulture sa 2.000 mesta ipak će se graditi na drugoj lokaciji - Raspisan konkurs za idejno rešenje
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.04.2024. | Građevina
U Vrbasu u planu gradnja zgrade sa 11 stanova
24.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Poznati datumi raspisivanja tendera za gradnju tri deonice brze pruge od Beograda do Niša
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
23.04.2024. | Građevina
Na prodaju građevinsko zemljište u Pirotu
23.04.2024. | Građevina