NavMenu

Manje rezerve, jeftiniji krediti - NBS ne može da propiše gde će i kome banke plasirati novac

Izvor: Politika Petak, 26.02.2010. 09:20
Komentari
Podeli

Ekonomski analitičari i predstavnici privrede pozitivno ocenjuju odluku Narodne banke Srbije da u narednih godinu dana "etapno" smanjuje obaveznu rezervu banaka sa 45 na 25% za deviznu osnovicu i sa 10 na 5% za dinarsku. NBS je juče (26. februar 2010. godine) objavila nacrt ove odluke, a guverner Radovan Jelašić je tim povodom izjavio da "NBS neće vraćati novac bankama, već će tokom cele ove godine, postepeno, za nivo povećanja kredita i štednje moći da smanje nivo svoje obavezne rezerve kod centralne banke".

Stručnjaci smatraju da će ovom merom NBS stvoriti uslove da srpska privreda oživi, da se poveća zaposlenost, da se više proizvodi i izvozi. Ali, poslovično oprezni, ekonomisti ne tvrde da će se željena očekivanja u potpunosti i ostvariti.

"Politici" je juče u centralnoj banci rečeno da su Nacrtu odluke o smanjenju obavezne rezerve prethodili razgovori sa predstavnicima Vlade Srbije, obavljene su konsultacije sa bankarima, a odluka je bila i tema razgovora i postignutog dogovora sa predstavnicima MMF-a. Primena novih mera trebalo bi da počne u martu.

– Narodna banka ne može propisivati bankama gde će i kome plasirati novac, ali odluka stimuliše banke da se postepeno usklađuju sa novom stopom obavezne rezerve – kažu u centralnoj banci. – NBS neće bankama jednokratno vratiti novac, već će one moći da smanjuju stopu obavezne rezerve samo po osnovu povećanja svojih kreditnih plasmana i ukoliko ostvare dodatno zaduživanje u inostranstvu i prikupe nove depozite. Na taj način će unificiranje i smanjenje stope obavezne rezerve biti sprovedeno bez velikih udara na makroekonomsku stabilnost, uz stvaranje mogućnosti da se smanjeni obim obavezne rezerve iskoristi za odobravanje dodatnih kredita – kažu u centralnoj banci.

Milojko Arsić, profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta i jedan od ekonomskih savetnika premijera Mirka Cvetkovića, smatra da je dobro što se NBS odlučila na taj korak, jer su propisane obavezne rezerve bile veoma visoke. Ova mera bi trebalo da poveća likvidnost privrede, da podstakne tražnju stanovništva i tako pospeši privrednu aktivnost, kaže on.

– Smanjenjem obaveznih rezervi stvoriće se uslovi da banke odobravaju više kredita nego do sada, ali i da smanje njihovu cenu, odnosno kamate, kako za privredu, tako i građane – ukazuje Arsić. – Međutim, banke ne moraju da ispune ta očekivanja. Oslobođena sredstva one mogu da iskoriste za kupovinu repopapira NBS ili da kupe devize u zemlji. O tome banke samostalno odlučuju, a kakve će odluke donositi zavisi od njihove procene perspektive srpske privrede, ali i stanja u svetu – kaže Arsić, uz opasku da smanjenje obaveznih rezervi ne mora nepovoljno da utiče na kurs dinara. Štaviše, može da dođe i do veće ponude deviza.

Miloša Bugarina, predsednika Privredne komore Srbije, takođe je odobrovoljila odluka NBS da usliši više puta istican zahtev privrede.

– Veoma je dobro da je NBS odlučila da počne da smanjuje obavezne rezerve. Očekujem da će deo tih sredstava banke usmeriti ka kompanijama koje proizvode i izvoze. Jedino me brine što će to smanjivanje ići postepeno. Ali, samo da se počne sa većim usmeravanjem tokova novca ka proizvodnji, kako bi se povećavala zaposlenost i konkurentnost srpske privrede, a time i izvoz, što će smanjiti spoljnotrgovinski i platnobilansni deficit zemlje – rekao je Bugarin.

Danijel Cvjetićanin, profesor ekonomije na Univerzitetu Singidunum, ipak je skeptičan.

– NBS i država nastavljaju da podstiču zaduživanje privrede, građana i države. Ovom odlukom NBS olakšava uslove plasmana inostranih i domaćih banaka koje će, pored velikih kamata, imati i pogodnost manjih izdvajanja za obaveznu rezervu. Ova mera trebalo bi da utiče na sniženje kamatnih stopa, ali se mora pratiti da li će se to i dogoditi – kaže Cvjetićanin.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Politika" od 26.02.2010.)

Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  IT, Telekomunikacije

Dosad najveće istraživanje AI: Tri posla koja sigurno gube bitku sa veštačkom inteligencijom

Jedna od aktuelnijih i traženijih tema poslednjih godinu dana je veštačka inteligencija i njen uticaj na tržište rada. Mnogo je objavljenih analiza o tome ko je na prvoj liniji stradanja i koga će AI zameniti, koja će se nova zanimanja izroditi, koliko će ljudi izgubiti svoju profesiju i svoj posao. Svima je već jasno da je u toku eksplozija alata za generativnu veštačku inteligenciju. Komentara je nebrojeno – od procena ’Ne

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.