Home O nama Klijenti Partneri Kontakt Login  |  Registracija
Pretraga
sr | en | de 
VestiIzveštajiDobre idejeSedam danaNa današnji datum(Ne)ostvarilo seKorak ispred
Objavljeni tenderiDobijeni tenderiKo pobeđuje na tenderima?NabavkeZakoni o javnim nabavkamaOglasite Vaš tender
Katalog firmiFirme u fokusuNove menadžerske pozicijeFilantropi
U privredi i politiciU kulturi, sportu i zabaviU žižiNove menadžerske pozicijeKo je ko - Vremeplov
Berza Broker RatingShare GameVrednosti investicionih jedinicaNekretnine / gradnjaAurea
 
 
Sve pričeKulturaSportske pričeTurizam&GastroLek za dušuVremeplov

07. 02. 2010.| 12:35

Milica Đorđević, kompozitorka u Parizu - Beograđanka među muzičkom elitom

Detalji
Izvor Blic, 07. 02. 2010.
Više informacija o firmama
Ministarstvo omladine i sporta Republike Srbije
Radio televizija Srbija - RTS Beograd
nađite druge dokumente u kojima se pominje
Milica Đorđević
Institut za istraživanje akustične muzike Pariz
IRCAM
Arditti
Žorž Pompid
Fond za mlade talente
Strazbur
Nacionalni konzervatorijum Strazbur
KoMA

(Milica Đorđević)

Velika mi je čast što su me sa 24 godine primili na najveći i najpoznatiji Institut za istraživanje akustične muzike na svetu, a posebno zbog toga što sam prvi državljanin Srbije koji se ikada obreo tamo. Međutim, školarina i život u Parizu za mene su preskupi, pa sad jurim da, pre nego što bude kasno, nađem sredstva kako bih uspela da završim studije – priča za "Blic nedelje" Milica Đorđević.

Milica se sa još 14 mladih kompozitora iz celog sveta bavi implementacijom novih tehnologija i specifičnih softvera u savremenu umetničku muziku. Koliko je uspešna, jasno govori podatak da je jednu od njenih kompozicija 2008. godine izveo najpoznatiji svetski gudački kvartet Arditti.

– Studijski program na Institutu IRCAM je vrlo specifičan. Moj zadatak je da napišem novu kompoziciju za solo instrument i elektroniku, koja će na kraju biti izvedena na koncertu u čuvenom pariskom kulturnom centru "Žorž Pompidu". Predavači i mentori su nam najveći stručnjaci iz svojih oblasti i oni nas obučavaju da koristimo nove tehnologije i da ih primenjujemo u svojim delima. Obično kompozitor koji piše za instrument i elektroniku ima svog asistenta-tehničara, koji je najčešće informatičar i koji se bavi "elektronskom realizacijom" kompozicije. A na IRCAM-u nas uče da sami radimo sve to – objašnjava naša sagovornica.

Prošle godine, Milica je dobila stipendiju Fonda za mlade talente Ministarstva omladine i sporta za specijalističke studije u Strazburu i to joj je mnogo značilo.

– Spaslo me je! Ali ove godine jednostavno nisam imala uslova da se prijavim jer je stipendija Fonda za osnovne i postdiplomske studije za univerzitete, a IRCAM je istraživački institut, ne klasičan studijski program. Školarina na IRCAM-u nije mnogo visoka, 3.000 EUR, ali za naše pojmove jeste. Pogotovu što je život u Parizu, čak i za francuske uslove, nezamislivo skup. Na primer, za nešto što oni zovu "studio sa kuhinjom", od devet kvadrata, treba izdvojiti 450 do 600 EUR. A u stvari, to je memljiva soba na tavanu (nekadašnja soba za poslugu), najčešće sa zajedničkim kupatilom u hodniku, a "kuhinju" predstavljaju rešo, mali frižider i sudopera, koja je ujedno i lavabo. I sve to u istoj prostoriji. To je samo kirija, a gde su ostali najosnovniji troškovi za režije, hranu i drugo – kaže ona.

Mama Snežana, tata Milanko i brat Aleksandar su njen najveći oslonac i podrška. Čuju se redovno, ali Milici ipak nedostaju. Kad se prvi put odvojila od njih, odlaskom u Strazbur, trebalo joj je šest meseci da se navikne.

– Osećala sam se odsečenom od sveta. Više od tri meseca nisam imala ni telefon ni internet, a na boravišnu dozvolu sam morala da čekam pola godine i za to vreme nisam smela da napuštam Francusku. Kasnije, kako je vreme prolazilo, bivalo je sve lakše. Mada, čini mi se da se čovek nikada potpuno ne navikne – dodaje ona.

Milica je završila Petu beogradsku gimnaziju i Srednju muzičku školu Mokranjac u Beogradu, odsek klavir. Na Fakultetu muzičke umetnosti u glavnom gradu završila je snimanje muzike i tonsku režiju i specijalistički kurs elektronske kompozicije. Nakon što je diplomirala, otišla je na specijalističke poslediplomske studije na Nacionalnom konzervatorijumu u Strazburu. Diplomirala je sa najvišom ocenom i uz posebnu napomenu – što je najviše moguće priznanje u francuskom akademskom sistemu.

– Zbog stipendije Fonda za mlade talente, u obavezi sam da se vratim i neko vreme radim u Srbiji, ali to se ne sukobi s mojim željama. Možda je to moj ludački entuzijazam ili mladalački idealizam, ali ja zaista mislim da će i kod nas stvari krenuti nabolje i da će doći vreme kada ćemo živeti kao i ostatak sveta. Mislim da, pored iskrene volje i želje, posedujem i znanje i energiju da bar malo doprinesem i pomognem da naša kultura, naročito nova umetnička muzika, prvo u Srbiji dođe na mesto kakvo zaslužuje. Mislim da ako nešto vrediš, ako si stvarno dobar i iskren u tome što radiš – možeš živeti i stvarati bilo gde, a tvoja umetnost će biti prepoznata i probijaće granice – kaže mlada umetnica.
Ono što je sigurno je da će, pre nego što se vrati u Srbiju, Milica Đorđević završiti kompoziciju za solo violončelo i elektroniku, koju piše u okviru projekta na IRCAM-u, a čija bi premijera trebalo da bude u centru "Pompidu". Kasnije je očekuju još dve nove kompozicije a, nakon IRCAM-a, planira da upiše doktorat.

Uspešna karijera pod znakom pitanja

Milica Đorđević je do sada komponovala za prestižne evropske festivale, učestvovala nebrojeno puta na takozvanim master-klas radionicama i seminarima širom Evrope, na takmičenjima, držala tribine i bila stipendista nekoliko evropskih festivala, fondacija, zatim Letnje akademije u Pragu ali i Fonda za mlade talente Vlade Srbije. Ona je organizator koncerata savremene muzike, na kojima nastupa kao kompozitor i izvođač, jedan je od idejnih tvoraca i organizatora festivala studenata kompozicije u KoMA, a radila je dve godine i na RTS-u kao stručni saradnik u redakciji programa za decu i mlade i redakciji za ozbiljnu muziku. Bavi se i slikarstvom.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Blic" od 07.02.2010.)




Dokumenti sa sličnom temom
Pogledajte i druge dokumente u rubrici Ko je ko u kulturi,sportu i zabavi
Pogledajte i druge dokumente u rubrici Kultura





© 2005 - 2012, eKapija. Sva prava zadržana.
Uslovi korišćenja i Autorska prava

eKapija na |   |   |