NavMenu

Čekajući Kineze na Limu - Priboj grad industrije i kulture, između propasti i nade

Izvor: Blic Petak, 05.02.2010. 09:52
Komentari
Podeli

(Priboj)

U beogradskim, prestoničkim novinama to je bila mala vest, krajem decembra zauzela je prostor ne veći od polovine kutije cigareta: delegacija iz Kine opet je boravila u Priboju kako bi utanačila detalje obnavljanja proizvodnje kamiona u FAP. Priboj je daleko od prestonice, tek svaki stoti Beograđanin ako zna gde je, a hiljaditi možda je bio... koga briga za Priboj? Koga, uostalom, briga za Kuršumliju, Sentu, Trgovište?

Nekada jedino Priboj nije imao gastarbajtere, jer su plate ovde bile gotovo kao u Nemačkoj. A u Priboju živi nisu od straha za ishod pregovora sa Kinezima: ako i ova prilika da se FAP podigne iz prašine - ovo nije tek otrcana stilska figura, pogoni nekadašnjeg giganta jugoslovenske industrije i doslovce su u paučini i prašini - ... ako, dakle, ni ovog puta FAP ne proradi, grad će se ugasiti. Onoliki grad... Onakav.

Pričali su mi da je na gradskom groblju sahranjen jedan Nemac: došao je u vreme kad su sarađivali FAP i "Mercedes", u sastavu neke tehničke ekipe, i odlučio da ostane. Plata mu je bila kao u Nemačkoj. Zato, kažu, jedino Priboj nije imao gastarbajtere - raditi u FAP-u bilo je, i što se plate tiče, i uslova rada, kao u "Mercedesu". Opština je stipendirala studente, diplomirani mašinci i ekonomisti dobijali su posao i stan bez dana čekanja. FAP je bio drugo-treće preduzeće u SFRJ po zaradi. Višespratnice u Novom Priboju, čitav jedan mali grad za sebe, svedoci su tog vremena. A ove zime grejanje počinje od osam sati. Nema se para...

- Memorandumom o razumevanju koji je u novembru FAP potpisao sa kineskim "Dongfengom" predviđa se da sklapanje kamiona u Priboju počne ove godine. U prvoj fazi planirano je ulaganje od milion evra i proizvodnja oko 1.000 kamiona godišnje, a zajednička investicija u drugoj fazi saradnje iznosiće oko 20 mil EUR- kaže Lazar Rvović, predsednik opštine.

A ako ne bude? Ako Kinezi ne dođu? Lazar Rvović vrti glavom... Sirotinja, one brojne nerazvijene opštine u Srbiji, kažem mu, kad ih čovek pita kakvi su im planovi za budućnost, sve od reda ističu da će razvijati turizam i proizvodnju zdrave hrane. Lazar Rvović se smeje. Za Pribojsku banju interesuju se Švajcarci, gradili bi tu veliki turistički centar, kaže, i to bi bilo dobro za ceo region. Putem preko Uvca od Banje do Zlatibora je 32,5 kilometra, taj put je već počeo da se radi, i došli Švajcarci ili ne, za godinu-dve smučari će moći da se kupaju u lekovitoj vodi... ali bez Kineza, kaže, odnosno bez FAP, Priboju spasa nema.

Nema gosta u ovom gradu kome domaćini neće reći da je Priboj "još pre 130 godina imao tenisko igralište, a danas...".

U Zavičajnom muzeju, koji znalački vodi Savo Derikonjić, izložene su fotografije porodica s kraja 19. veka - žene nose moderne haljine i šešire. Posle Berlinskog kongresa 1878. godine, Austrija je dobila pravo da razmesti svoje garnizone u novopazarskom Sandžaku, pa je hiljadu njenih vojnika stiglo u Priboj. Oficirske porodice izmenile su način života i unele evropski duh: izrađene su pošta, pekara, restoran, kuglana i onaj teren za tenis. Godine 1906. pruga iz Sarajeva došla je na četiri kilometra od Priboja, a 1929. svečano okićena lokomotiva ušla je u sam grad. Prvi hotel sagrađen je 1882. godine, a gradski vodovod tri godine kasnije. Prva pozorišna predstava, Glišićeva "Dva cvancika", izvedena je 1900. godine. Od 1969. godine ovde se održavaju Limske večeri poezije, pesnička smotra srednjoškolaca... a danas Priboj od Ministarstva za kulturu dobija godišnje 130.000 dinara. Daleko je Priboj od Beograda. Osim...

Kad je politika u pitanju, sve je prestonici pod rukom. Iako je član Nikolićeve SNS, Lazar Rvović ističe zalaganje Mlađana Dinkića u poslu sa Kinezima. A ostali: "Više nas obilaze ambasadori i 'oebsi' nego naši ministri".

Iako administrativno pripada Zlatiborskom okrugu, nameće mu se povezanost sa Sandžakom.

- Češće na sastanke idem u Novi Pazar nego u Užice - kaže Rvović. Prvobitno je bilo predviđeno i da Priboj bude u istom statističkom regionu sa Pazarom, Sjenicom i Tutinom, ali se, pod pritiskom srpskog dela javnosti, odustalo.

Od prekjuče, međutim, odlučeno je da Priboj ponovo bude zajedno sa ovim sandžačkim opštinama, a promenu su tražili Muslimani... Ima ih 27-28%, Srba 68... Pre rata, ovog poslednjeg, ovih prvih bilo je 5% više, a drugih toliko manje...

Siromaštvo je, međutim, opšte.

A u kafani sam čuo dva kuma. "Vi Muslimani u pesmama samo kukate za ženama". "A vi Srbi za državom". Onda su nastavili da pevaju zajedno...

"Pevaćete vi kineski", ubacio je posmatrač sa strane.

"Da Bog da...", rekli su svi u kafani uglas.

Blago

Gotovo slučajno, 1974. godine otkrivena je u manastiru Svetog Nikole iz 13. veka riznica. Krajem XVII veka u nju je pohranjeno 40 crkvenih predmeta neprocenjive istorijske i umetničke vrednosti. Krstovi, svećnjaci i posude napravljeni od belog ili pozlaćenog srebra, ukrašeni draguljima, i gorskog kristala, okovanog u srebro, danas su dostupni javnosti, ali fotografisanje, nažalost, nije dozvoljeno.

Bakar

Na ušću Jarmovačkog potoka u Lim bilo je u osmom i sedmom veku pre nove ere, u ranom gvozdenom dobu, naselje prvih rudara koji su kopali bakar. Pod rukovodstvom Sava Derikonjića već nekoliko godina vrše se ispitivanja na ovom lokalitetu, a 2008. godine ekipa Zavičajnog muzeja iskopala je više od 600 eksponata, uglavnom nakita i oružja, starog 26 do 28 vekova.

Praistorijski rudnik Jarmovac jedan je od devet centara za izučavanje nastanka i razvoja rudarstva i metalurgije bakra u Evropi.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Blic" od 5.02.2010.)

Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Agro, Finansije

Kompanija Gebi novi vlasnik nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinka - U planu investicije i ulazak na tržište maloprodaje pšeničnog brašna i testa

Kompanija Gebi iz Čantavira otkupila je zaštitni znak, mlinove, silose i fabriku testa nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinke iz Subotice. Kako je za RTV rečeno u ovoj kompaniji, koja se prvenstveno bavi proizvodnjom stočne hrane i agrokooperacijom, planiraju modernizaciju ovih pogona i ponovno osvajanje tržišta brašna i testa pod brendom "Fidelinka 1868". Nekada su silosi u Aleksandrovu, predgrađu Subotice, bili sinonim za kvalitet i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.