Home O nama Klijenti Partneri Kontakt Login  |  Registracija
Pretraga
sr | en | de 
VestiIzveštajiDobre idejeSedam danaNa današnji datum(Ne)ostvarilo seKorak ispred
Objavljeni tenderiDobijeni tenderiKo pobeđuje na tenderima?NabavkeZakoni o javnim nabavkamaOglasite Vaš tender
Katalog firmiFirme u fokusuNove menadžerske pozicijeFilantropi
U privredi i politiciU kulturi, sportu i zabaviU žižiNove menadžerske pozicijeKo je ko - Vremeplov
Berza Broker RatingShare GameVrednosti investicionih jedinicaNekretnine / gradnjaAurea
 
 
Sve pričeKulturaSportske pričeTurizam&GastroLek za dušuVremeplov

04. 12. 2009.| 10:29

Zadruga za 21.vek - Čoka do 2011. godine dobija prvi Centar za unapređenje proizvodnje hrane

Detalji
Izvor eKapija, 04. 12. 2009.
Više informacija o firmama
Opština Čoka
SO Kanjiža
SO Novi Kneževac
Opštinska uprava ADA
SO Senta
nađite druge dokumente u kojima se pominje
Centar za unapređenje proizvodnje hrane
Food Inovation Centre
Bordanj
Morakter
Predrag Mijić
kvantaška pijaca
EAR
Severni Banat
Strategija socijalne zaštite
Strategija održivog razvoja
Csongrad
Segedin

(Predrag Mijić)

Prvi Centar za unapređenje proizvodnje hrane u Srbiji, najsličniji modelu zadruga, trebalo bi da do 2011. bude otvoren u Čoki. Na tom projektu prekogranični partneri naše severnobanatske opštine su mađarska opština Bordanj i zadruga "Morakter", a budući centar će povezati poljoprivrednike iz Kanjiže, Kneževca, Ade i Sente, najavio je za "eKapiju" predsednik opštine Čoka Predrag Mijić.

- Centar za unapređenje proizvodnje hrane treba da omogući udruživanje, edukaciju, smeštajne i distributivne kapacitete za poljoprivredne proizvođače. Za taj projekat, od evropskih fondova dobićemo oko 80.000 EUR, dok će opština obezbediti oko 7.000. U planu je izgradnja agro-industrijskog parka, koji će biti u smešten u postojećem industrijskom parku. Trebalo bi da izgradimo jedan objekat koji će, osim prostorija za edukaciju, imati prodavnicu i skladište. Trenutno radimo studiju izvodljivosti kako bismo odredili kojom kulturom se valja baviti u tom centru. U kasnijoj fazi planiramo da otvorimo i laboratoriju za sertifikaciju proizvoda - rekao je Mijić.

On je objasnio da centar nalik tom u Srbiji ne postoji, a osnovna razlika u odnosu na zadruge je što će se u njemu poljoprivrednicima pomagati u svim fazama - od odabira kulture za uzgajanje, semena, đubriva, pa sve do marketinških aktivnosti i komercijalnih poslova.

- Trgovina na veliko kod nas postoji i to su tzv. kvantaške pijace, a njihova jedina funkcija je u prodaji, distribuciji robe. Zato mi želimo da napravimo centar koji će nuditi kompletnu edukaciju, ali ujedno i jedno skladište odakle bi se distribuirala roba. Računamo i na pomoć fakulteta, a pokušaćemo da njima napravimo dislociranu katedru gde će moći da savetuju studente i pokažu im kako to izgleda u praksi.

Čoka će od kolega iz Mađarkse dobiti konsultantske usluge, jer su njihovi stručnjaci još 1995. godine osnovali zadrugu modernog tipa.

- Mađari su imali loše iskustvo u tome što su poljoprivrednici robu slabijeg kvaliteta prodavali putem zadruge, dok su onu boljeg samostalno distribuirali. Zato su nam oni predložili da budući centar bude osnovan kao društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o), dakle firma, a odnos sa dobavljačima treba zasnovati na komercijalnom odnosu.

U Čoki je trenutno sva poljoprivredna proizvodnja prepuštena individualnim proizvođačima, koji se uglavnom bave proizvodnjom povrća i cveća. Čoka ima 29.101 ha poljoprivrednog zemljišta, od čega je obradivo 22.491, u privatnom vlasništvu je skoro 50% ukupnog zemljišta. Registrovana su 2.985 gazdinstava sa prosekom zemljišta od 2,5 ha po gazdinstvu.

Srbija je donela Strategiju razvoja poljoprivrede i Strategiju borbe protiv siromaštva, Evropska agencija za rekonstrukciju je finansirala Strategiju razvoja Severnog Banata, SO Čoka je donela Strategiju socijane zaštite, a Strategija održivog razvoja je urađena i čeka usvajanje.

Zadruga "Morakert" - mađarsko iskustvo

Mađarska zadruga "Morakert" u početku je imala 30 zadrugara, a danas ih broji oko 600. Oni se na svojim gazdinstvima bave proizvodnjom povrća, a Centar za unapređenje proizvodnje hrane im pomaže kod otkupa, pakovanja, marketinga, standarda i komercijale prema hipermarketima.

Osnovni princp funkcionisanja te zadruge preuzet je iz nemačkog i danskog modela, koji se razlikovao od dotadašnjeg, tradicionalnog načina proizvodnje.

Glavni ciljevi udruživanja poljoprivrednih proizvođača i formiranje zadruge su obezbeđenje sigurnog tržišta i prodaje proizvoda lokalnih proizvođača, unapređenje planiranja kvaliteta i kvantiteta proizvodnje i prilagođavanje potrebama tržišta. Među zadacima je i stvaranje tehničkih uslova za sortiranje, selekciju, pakovanje i skladištenje proizvoda u saradnji sa poljoprivrednicima, kao i razvijanje proizvodne prakse, organizovanje mreže stručnjaka.

"Morakert" zadruga ima Skupštinu koja funkcioniše po principu jedan čovek- jedan glas, i koja bira sedmočlani odbor direktora i predsednika odbora. Unutrašnji nadzor vrši petočlani nadzorni odbor i revizor. Upravni direktor upravlja radom zaposlenih i plasmanom i prodajom proizvoda.

Delokrug "Morakert" zadruge je savetovanje proizvođača i koordinacija proizvodnje, nabavka materjala potrebnih za sve oblike proizvodnje agrokultura, nabavka poljoprivrednih mašina, primena ekološki bezbednih tehnologija, skladištenje i zamrzavanje proizvoda u hladnjačama, povećanje vrednosti proizvoda pranjem, selekcijom, klasifikacijom i pakovanjem, formiranje zajedničkih cena proizvoda za sve članove zadruge, obezbeđivanje odgovarajuće srednje i više edukacije, održavanje konstantne veze sa poljkoprivrednicima (mobilna komunikacija), organjzovanje učešća na sajmovima.

Većinu proizvoda obezbeđuju lokalni poljoprivrednici, ali zadruga sezonski otkupljuje proizvode i drugih proizvođača, izvozi 15 do 20% proizvoda, dok u Mađarskoj snabdeva nekoliko veleprodajnih mreža, lanaca i manje trgovačke jedinice.

"Morakert" zadruga, smeštena je u mađarskom okrugu Csongrad, 20 km od Segedina, a 75% tamošnje populacije se bavi poljoprivrednom proizvodnjom.




Dokumenti sa sličnom temom





© 2005 - 2012, eKapija. Sva prava zadržana.
Uslovi korišćenja i Autorska prava

eKapija na |   |   |