NavMenu

(E Magazin) Koji su uzroci nezapamćenog opadanja IT delatnosti u Srbiji u 2005. godini

Izvor: e Magazin Četvrtak, 20.10.2005. 11:15
Komentari
Podeli

„Oj, kukavno Srpstvo ugašeno! Zla nadživjeh tvoja svakolika, a s najgorim hoću da se borim!”, vapaj vladike Danila u Njegoševom Gorskom vijencu kao da je upućen propasti samih začetaka srpskog informatičkog društva, za koju mnogi domaći IT delatnici tvrde da predstoji. Informatički razvoj je nadživeo i sankcije i bombardovanje, podižući nivo kompjuterske pismenosti populacije Srbije čak i u najkriznijim situacijama. Nakon demokratske revolucije, IT delatnost cveta, pogađa nas informatički bum u pravom smislu te reči, a kompjuteri ulaze u sve veći broj domova. A onda, početkom ove godine, srpski informatičari doživljavaju hladan tuš, a šok traje i danas.

Po istraživanju Društva za informatiku Srbije, promet IT opreme u ovoj godini je u padu za čitavih 30% u odnosu na prošlu. Glavno pitanje po stručnim kuloarima glasi: Zašto je do toga došlo? Da li je uvođenje PDV-a zaista najgore zlo koje je zadesilo srpsku informatičku scenu, ili je klinička slika srpskog IT tržišta ipak mnogo komplikovanija, sa nekoliko negativnih činilaca, čije je „udruživanje” dovelo do njegovog kolapsa?

Bilo je očekivano, ali ne ovako...

Učesnici tržišne trke su očekivali određeno smanjenje prodaje početkom godine, uzrokovano ne samo direktnim posledicama uvođenja PDV-a na opremu koja do tada nije bila oporezovana, već i psihološkim efektom koji ga je pratio. Naime, veliki broj tzv. krajnjih kupaca (građana) se odlučio na nabavku računara u poslednjim mesecima prethodne godine, dok novi sistem oporezivanja još nije stupio na snagu. Iz ovog razloga, u prvim mesecima 2005. godine nisu se mogli čuti mnogobrojni glasovi protesta i čuđenja zbog nastalog stanja. Kada se, umesto očekivane stabilizacije tržišta, pad prodaje u odnosu na 2004. nastavio i u drugom kvartalu, uvoznici i distributeri su počeli da podižu glave u čudu, tražeći uzroke nastanka nepovoljne situacije i načine za njeno prevazilaženje.

Kako navodi Nikola Marković, predsednik Društva za informatiku Srbije, promet informatičke opreme nije opadao čak ni za vreme sankcija SB UN, i godinama je bio 10% do 30% veći nego u odnosu na prethodnu godinu. Čak i 1999. godine, upamćene po NATO bombardovanju, informatička delatnost je zabeležila rast u odnosu na prethodnu godinu.

Od poreza do nedostatka strategije

Udruženje informatičke delatnosti pri Privrednoj komori Srbije identifikovalo je nekoliko uzroka ovakve situacije. Prema rečima Radmile Medaković, sekretara udruženja, sem visoke stope PDV-a od 18% za ICT opremu, informatičarima ne odgovara ni kratak rok predviđen za njegovo plaćanje (15. u mesecu). Po njenom mišljenju, PDV nije jedini problem – tu su i Zakon o javnim nabavkama, koji ne stavlja domaće firme iz IT branše u ravnopravan položaj na ovom izuzetno važnom tržištu, zatim legalizacija uvoza aplikativnog softvera, koji predstavlja značajnu konkurenciju proizvodima domaćih firmi, kao i nedostatak strategije razvoja ovog sektora. „Ne postoji strategija razvoja privrede uopšte. Ne postoji podsticajna politika zapošljavanja stručnjaka na razvoju, tako da imamo manjak stručnih kadrova. Problem je i spora implementacija elektronskog poslovanja. Zakon o elektronskom potpisu jeste donet, međutim zaokruživanje podzakonskih akata teče izuzetno sporo.”, smatra Radmila Medaković.

Beogradsko predzeće „Mineco” objavilo je ove godine po prvi put publikaciju SITO (srpski IT osmatrač), u kojoj su navedene statistike i analize IT tržišta Srbije. Po rečima Milovana Matijevića, direktora „Mineca”, Srbija je jedina zemlja u regionu koja nema nijedan pokretač IT razvoja, kao što su državne subvencije i projekti, e-uprava, internet i veb projekti i sl. Ukoliko se ovi problemi prevaziđu, naše tržište nudi veliki potencijal i biće najbrže rastuće IT tržište u regionu.

Istočna Evropa je daleko ispred

Kada se govori o informatičkoj delatnosti u Srbiji, nikako se ne može zaobići „ComTrade Group”. Najmoćnija domaća IT kompanija podelila je sudbinu tržišta na koje je usmerena, osetivši na svojim leđima posledice njegovog podrhtavanja.

„Nedavno sam se vratio sa jednog velikog informatičkog skupa koji je održan u Salcburgu u Austriji. Na njemu su izneti rezultati za prvo polugodište 2005. godine u Istočnoj Evropi. U čitavom regionu, uključujući SCG, tržište je poraslo za 20%. Tržište Srbije je palo za 30% i taj pad nije zabeležen u poslednjih 25 godina, otkako je informatika počela da cirkuliše na ovim prostorima. To je najveći pad ove branše u smislu celog koncepta. Šteta, jer je u prethodne tri godine, koliko je bio ukinut por.ez na trgovinu IT opremom i koliko je bila uspešno sprovedena legalizacija softvera u državnoj upravi, tržište raslo stopom od 20 do 30% godišnje”, kaže za e magazin Veselin Jevrosimović, osnivač i predsednik kompanije „ComTrade”.

Kako nastavlja, osnova problema nije samo u uvođenju PDV-a, već i u pogrešnom pristupu državne uprave tematici informacionog razvoja. „Ovde niko informatiku ne shvata kao infrastrukturnu delatnost. Svi je obično posmatraju kao ostale privredne delatnosti. Međutim, informatika je jedan od privrednih stubova ovoga društva i ovog sistema uopšte. Zamislite samo kakve sve negativne posledice po naš razvoj ova situacija može da povuče za sobom.”, kaže prvi čovek kompanije „ComTrade” i dodaje: „S druge strane, lično mislim da je jedan od velikih problema inertnost države. Država je jako zaostala u tom smislu, vrlo loše se oprema, vrlo loše se snabdeva. Državna administracija i uprava treba da budu zamajac koji će da daje impuls ostalima. Ako je država inertna, prepustila je sve ovo nekom budućem vremenu, po sistemu ’lako ćemo...’, ne možemo da se nadamo nekom napretku. Čitava Istočna Evropa je otišla daleko ispred nas. Primera radi, prosek potrošnje na informatičku opremu je 90 evra po glavi stanovnika, dok je naš prosek po tim merilima 22 evra po glavi stanovnika. A ove godine ta cifra je mnogo manja, pala je za 30%. To samo govori gde smo.”

Treba konsultovati IT delatnike

Činjenica da je po podacima kompanije „ComTrade” opadanje potražnje za IT opremom smanjeno za 30% među državnim institucijama, na koje ne utiče PDV, govori u prilog tvrdnje Veselina Jevrosimovića da porez ipak nije isključivi krivac za nastalo stanje. „Naša je informatika ’one man show’, i to mora da se promeni. Ne može jedan čovek da određuje informatičku politiku i strategiju zemlje. Ovakva politika vodi ka tome da ćemo mi u informatičkom smislu kompletno kolapsirati, da će strane firme i institucije početi polako da nas napuštaju. Nastavimo li ovako, postaćemo jedna od ekspozitura informatičkog tržišta Slovenije, Hrvatske ili Mađarske. Taj trend se već pojavljuje. Poslednji je trenutak da neko pametan konsultuje sve nas koji se bavimo ovom delatnošću i donese neku strategiju.”, predlaže Veselin Jevrosimović, dodajući da je neophodno da se PDV na promet informatičke opreme smanji na stopu od 8%, kao i e government i e-delatnost moraju konačno da zažive u Srbiji, što je bitnije čak i od samog PDV-a. „Zna se da su pregovori između države i Microsofta propali. Mislim da je to loš poen za ovu državu. Državne institucije su danas jednim delom softverski nelegalne. Mada je pitanje šta znači ’jednim delom’. Jer, ne može se biti malo legalan a malo nelegalan.”, zaključuje predsednik „ComTrade Group”.

Srpski IT na jednom mestu

Svetla tačka u trenutnom mraku domaće IT industrije, „Pakom Roadshow”, ove godine je održan na Kopaoniku. Trodnevna konferencija u hotelu „Grand” je okupila skoro 300 učesnika. Ove godine su opšta predavanja bila manjeg obima u odnosu na prethodne skupove. Za glavno predavanje je po običaju bio zadužen jedan od ključnih ljudi ove niške firme koja organizuje konferenciju, gospodin Vladimir Živaljević, direktor „Pakoma”. Naziv predavanja „Da li proizvođači razumeju SCG tržište?” je krio, pored samog predavanja, i skup pitanja namenjih prisutnim predstavnicima stranih kompanija. Iz svega viđenog, čini se da je ovo pitanje bilo pogodak „u centar mete”, jer se nisu svi predstavnici baš najbolje snašli pri odgovaranju. Drugi deo formalnog dela kopaoničkog skupa bile su pres konferencije za uži krug novinara koje su održane u „Cyber Caffeu” hotela „Grand”.

izvor www.emagazin.co.yu



Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Industrija, Finansije

Stižu novi lovci na srpsko zlato - Australijski Strickland Metals kupio rudarski projekat na planini Rogozna

Strickland Metals ušao je u "unosnu srpsku zlatnu igru" nakon što je izdvojio 37 miliona dolara za kupovinu projekta Rogozna koji se može pohvaliti ogromnim resursom od 5,44 miliona unci zlatnog ekvivalenta (oko 170 tona), pišu australijski mediji. Australijski gigant Strickland Metals Limited bavi se otkrivanjem mineralizovanih sistema "svetske klase" sa fokusom na zlato i bakar. Kako navode mediji, za projekat zlata Rogozna Strickland

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.