NavMenu

„Made in Begeč“ - prava marka povrtara i u Maxiju i Mercatoru

Izvor: Pregled Četvrtak, 20.10.2005. 08:42
Komentari
Podeli

Na svojevrsnoj povrtarskoj karti naše zemlje Begeču, mestu nadomak Novog Sada, svakako pripada posebno mesto. Jer,već poodavno izvanredno, kvalitetno i zdravstveno ispravno povrće iz ovog atara, završava na trpezama probirljivih kupaca kod nas, ali i u nekoliko zemalja sveta. Još pre desetak – petnaest godina iz ovog sela je za Nemačku, recimo „putovao“ kiseli kupus sa oznakom „made in Begeč“, a danas se asortiman proizvoda proširio na kvalitetan čuveni futoški kupus, šargarepu, ali i krompir, cveklu i celer. Karfiol se izvozi u BiH i Mađarsku.

Povrtari okupljeni u Udruženju povrtara iz Begeča godišnje tržištu ponude - 10.000 tona raznovrsnog povrća. Kako kaže jedan od osnivača ovog udruženja, Janko Medved, sve je dobro počelo kada se nas dvadesetak udruži da obrađuje oko 300 hektara, koje intenzivno navodnjavamo i naravno koristimo maksimalno agrotehničke mere. Proizvodimo od luka i krompira, do šargarepe, kupusa, cvekle, karfiola a naši kupci su tradicionalno na kvantaškim pijacama u Beogradu i Novom Sadu, zatim iz lanca mega trgovina „Delta“, a postepeno se probijamo i u lanac „Mercatora“.

Udružili smo se iz praktičnog razloga, a to je, pre svega, lakše obezbeđivanje neophodnog reprodukcionog materijala, semena posebno (uvozi se po ceni od 600 do 700 evra kilogram) ali i zbog plasmana.

Zajedničkim snagama otvorili smo vrata velikih trgovinskih kuća, a zahvaljujući kvalitetu naših proizvoda, opstajemo na tom tržištu, objašnjava Medved. Janko Medved podseća da i pored udruživanja ne mogu bitnije da utiču na kretanje cena, jer tržište ih niveliše, a ozbiljnu smetnju rentabilnosti predstavlja i nekontrolisan uvoz povrća, koje je inače, kako tvrdi, manje kvalitetno od domaćeg.

Najveći problem s kojim se suočavaju povrtari je sezonski karakter poslovanja. U stvari, precizira Medved, nedostatak kvalitetnih skladišta je u ovom času problem broj jedan. Jer, povrtari su primorani da kvalitetnu robu prodaju kada je najveća ponuda, pa je logično i cena niža, često ispod ekonomski opravdane. Zato i nastojimo da obezbedimo kreditne linije, posebno od Fonda za razvoj Vojvodine, i da uz sisteme za navodnjavanje izgradimo i nekoliko kvalitetnih skladišta za povrće.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina

Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.