NavMenu

Srpske njive za kinesko povrće - u okolini Žitorađe niču neobični plastenici koje podižu Kinezi

Izvor: Blic Četvrtak, 29.10.2009. 09:56
Komentari
Podeli

Polja i oranice u opštini Žitorađa uvek su bili toplička žitnica, a dobrički kraj poznat po paprici, paradajzu, kupusu i drugom povrću. Uglavnom je i sada tako, samo što se uz postojeće bašte na donedavno neobrađenim parcelama može videti sve više čudnih gomila zemlje i plastenika. Njih za sopstvenu namenu i po neobičnoj tehnologiji podižu Kinezi.

U lejama ukopanim u zemlju sa jedne i pokrivenim najlonom sa druge strane, pored poznatih sorti povrća niču čudne vrste šargarepe, kineske paprike, kupus, lubenice u plavoj, ljubičastoj, žutoj i drugim bojama i dimenzijama koje su za naše prilike neuobičajene. O povrtnjacima na površini od oko 6,5 hektara između pogona Elektronske industrije i bivše strugare brine petnaestak Kineza. Neki su na jugu Srbije duže, a neki tek godinu dana.

- Ja sam iz provincije Sijang Su, iz grada Lon Džou - kaže Li Sijeng (47), muzičar po struci. Svoju perspektivu i budućnost pronašao je, kaže, u uzgoju povrća u Srbiji, daleko od domovine. Hvali se već uspostavljenim ekonomskim vezama između svog grada i Leskovca u čijoj su blizini Kinezi prvo započeli proizvodnju povrća. Li je šef grupe od petnaestak radnika koji rade u plastenicima i neprestano bdiju nad njima.

Kad ih je srela ekipa "Blica", vraćali su se kući na ručak.

- Kod Kineza ručak je uvek oko 12 sati - objašnjava Van Fu Đin (46) koji se sa ženom Đi Sa Mej upravo vratio iz plastenika. Dok je ona ostala kod kuće da pripremi ručak, on se vratio na njivu da nam pokaže kako i šta rade.

Na solidnom srpskom jeziku koji je uspeo da savlada za godinu dana Van objašnjava koje vrste povrća uzgajaju on i njegovi sunarodnici. Plastenici kriju kineski kupus, paprike, plavi i crveni paradajz, čak i plavu šargarepu koja liči na paškanat, ali je mnogo veća. U lejama jedna vrsta sezonskog povrća zamenjuje drugu, pa se tako ovih dana ovde beru ljute i slatke paprike, kelj, salata, začini. Naš vodič kroz plastenike nije, međutim, umeo da nam kaže kako se zovu baš sve vrste povrća. Jedini odgovor je bio: "To nema u Srbiji...".

Osim što su izgradili nekoliko desetina plastenika, Kinezi su se pobrinuli i za siguran plasman svoje robe.

- Roba ide na kvantaške pijace, kupuju je i Srbi i Kinezi. Prodajemo je i ovde meštanima koji ponešto kupe iz radoznalosti - kaže Li Sheng.

A posla u plastenicima ima po čitav dan. Pauze su samo za obedovanje. Tri žene, koliko ih je trenutno u njihovoj koloniji nadomak Žitorađe, pripremaju isključivo kinesku hranu. I pribor za jelo je, naravno, tradicionalan. Ovde jedu štapićima.

Neću skoro kući u Kinu. Zarada je ovde dobra - kaže Van Fu Đin koji je u domovini ostavio dva sina i sa ženom za život zarađuje ovde u dobričkom kraju.

- Mnogo su vredni. Ne staju od posla, a prijatni su i vole da se druže sa nama kad imaju vremena - kaže o svojim prvim komšijama Kinezima Božidar Stojanović, vlasnik vulkanizerske radnje. Od njih, kaže, mnogo može da se nauči.

To potvrđuje i Sreten Jovanović, čuvar bivše strugare tik do plastenika, koji gleda kako Kinezi rade po ceo dan.

Dođu oko osam ujutru i tu su sve dok ne padne mrak - kaže Sreten dok ga komšija Van sa osmehom nudi cigaretom.

Kineski povrtari koriste i seme naših sorti paprike za koju kažu da je odlična, naročito ona ljuta. Ali za probu dobijamo par kineskih zelenih feferona i komad hleba koji liči na naše lepinje i ima sladunjav ukus.

Ugovor na deset godina

Kinezi imaju nameru da se uzgojem povrća u topličkom kraju bave na duge staze. Ugovor o zakupu zemljišta sklopili su sa vlasnicima na deset godina i imaju nameru da zakupe i veće površine.

Nisam se pokajao što sam im dao zemlju u zakup. Ja ne mogu da je obrađujem, a 600 evra po hektaru godišnje obezbeđuje mi da platim porez i druge dažbine - kaže Svetislav Đorđević iz Žitorađe koji dodaje kako je najbitnije da zemlja ne ostane neobrađena.

Budući da planira proširenje površina pod plastenicima, Li Sheng najavljuje dolazak novih radnika iz Kine.

- Kad počne izgradnja mosta u Beogradu, doći će još trideset radnika da radi ovde. Zemlja je kvalitetna i plodna, odlično rađa - kaže Li.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Blic" od 29.10.2009.)

Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Energija, Građevina

Zbog RHE Bistrica izmeštaće se dva državna puta - EPS traži projektanta, potrebna i aktuelizacija studije opravdanosti gradnje

Elektroprivreda Srbije raspisala je tender za izradu idejnog rešenja i tehničke dokumentacije za izmeštanje državnih puteva za potrebe izgradnje reverzibilne hidroelektrane (RHE) Bistrica. Kako je navedeno u tehničkoj specifikaciji posla, trase objekata budućeg sistema RHE Bistrica u blizini akumulacije Potpeć se ukrštaju sa trasom državnog puta IIA reda broj 191 Bistrica-Priboj, a trasa državnog puta IIA reda broj 194 Kokin

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.