NavMenu

Đovani Bokolini, direktor Divizije internacionalnih banaka članica Intesa Sanpaolo - Imamo dodatnog kapitala za Srbiju

Izvor: Politika Utorak, 13.10.2009. 11:31
Komentari
Podeli

Đovani BokoliniĐovani Bokolini


Koliko ima istine u nagoveštajima da bi italijanska Inteza Sanpaolo mogla da kupi još jednu banku u Srbiji? S koliko će para pratiti "Fiat" u Kragujevcu? Da li će nastaviti da odobrava kredite privredi i olakšava uslove već uzetih zajmova?

O tome za "Politiku" govori Đovani Bokolini, direktor Divizije internacionalnih banaka članica Intesa Sanpaolo. To su i teme o kojima će Korado Pasera, generalni i izvršni direktor Intese Sanpaolo (čija je tržišna kapitalizacija 38 mlrd EUR), sutra (14. oktobar 2009. godine) u Beogradu razgovarati sa srpskim političarima i kreatorima ekonomske politike.

Kako se može oceniti poslovanje Banke u prvom delu godine?

Da bi se razumela dešavanja i trendovi u ovoj, jednoj od najgorih godina u istoriji bankarske industrije, poređenja se prave kvartal na kvartal. Intesa Sanpaolo je u drugom kvartalu ostvarila rast prihoda od 14% u odnosu na prvi kvartal. U isto vreme neto operativni profit porastao je 31%, a neto dobit je na istom nivou kao u prethodnom kvartalu.

Naši ukupni plasmani su oko 386 mlrd EUR, a ukupni depoziti su 420 mlrd EUR. To je najvažniji pokazatelj stabilnosti, jer bankarska industrija danas ima dva velika problema. Jedan je otpis loših plasmana, a drugi je likvidnost. Likvidnost Intese Sanpaolo je više nego pozitivna, zbog čega smo u poziciji da pozajmljujemo novac drugim bankama. Danas u Evropi ima samo nekoliko banaka koje su u toj poziciji. A ako bismo analizu rezultata sveli na region centralne i jugoistočne Evrope, mi smo jedina bankarska grupacija koja je u takvoj poziciji. Poruka za Srbiju tim povodom je, Intesa Sanpaolo može da nastavi da plasira novac.

Kako ocenjujete situaciju na globalnom tržištu?

U poslednjih mesec-dva povećalo se pozajmljivanje među bankama, oživelo je međubankarsko tržište. To znači da je unutar industrije delimično vraćeno poverenje jer nekim bankama se sada veruje. Važna napomena je da sada verujemo samo nekim bankama, dok se u prošlosti verovalo svim bankama. Danas analiziramo banku kojoj pozajmljujemo novac na isti način kao bilo kog drugog klijenta.

Da li je to jedna od pouka krize?

Da, to je lekcija. Ali nije ključna.

Ključna lekcija je da bankarska industrija ne može da generiše profit sam od sebe. Banke mogu da generišu profit kroz plasiranje sredstava klijentima i kroz čuvanje njihovih depozita, pružajući podršku nekim razvojnim planovima svojih klijenata. Banke ne mogu da zarađuju isključivo na tržištu kapitala baveći se investicionim bankarstvom, što je pokazao primer u SAD i Velikoj Britaniji. Tamo su banke zarađivale tako što su prvenstveno ulagale u finansijske instrumente. Mogu banke i to da rade, ali samo onoliko koliko je u funkciji njihovih klijenata.

Čini se da je zbog uvažavanja te lekcije Inteza Sanpaoloprošla kroz krizu lakše nego neke druge banke?

Da. Ali, ne zato što smo ranije naučili tu lekciju, nego zato što je naša strategija da uslužujemo klijente. Mi smo deo ekonomskog sistema, bilo Italije bilo Srbije, i naša misija je da zajedno rastemo sa ekonomijom zemlje u kojoj radimo. Ako sve resurse usmerimo na podršku rasta klijenta, nama ne preostaju resursi koje bismo investirali u finansijske špekulacije. Zato to za nas nije bila lekcija, jer je naša strategija oduvek da uslužujemo klijente.

To se vidi iz analize strukture aktive u našoj banci, koja je oko 638 mlrd EUR, a od toga gotovo 400 milijardi iznose plasmani klijentima. A ako analizirate bilanse nekih nemačkih ili engleskih banaka, videćete da je praktično samo 30% aktive u plasmanima klijentima.

To je ključni razlog zašto je Intesa Sanpaolo prošla potpuno bezbolno kroz krizu. Mi znamo kako da uslužimo klijente i upravljamo njihovim sredstvima i kreditnim rizikom.

Kriza se iz finansijskog prelila u realni sektor, dakle i među Vaše klijente u privredi. Vraćaju li oni pare koji ste im pozajmili?

U zemlji u kojoj se bruto domaći proizvod smanjuje, po definiciji, urušava se i kvalitet kredita. Jesmo zabrinuti, ali ne previše jer je naš posao da upravljamo kreditnim rizikom.

U Italiji i regionu razvili smo rešenja čiji je cilj da pomognemo klijentu da prevaziđe finansijske poteškoće. Ukoliko se radi o kreditno sposobnom preduzeću koje ima dobru poziciju unutar svoje grane i dobar tržišni udeo, takvom klijentu nudimo reprogramiranje duga, odnosno produžavanje ročnosti kredita. Ukoliko se dovede u pitanje mogućnost građana da servisiraju stambeni kredit usled smanjenja zarade ili gubitka posla, nudimo im produženi rok otplate i smanjeno opterećenje u visini rate. U Italiji koristimo model po kome u jednom periodu klijent ne mora da otplaćuje glavnicu duga. To su neka od osnovnih rešenja da klijentu olakšamo krizu.

Kako Banka posluje u Srbiji?

Po svim pokazateljima, Banka Intesa je vodeća banka na tržištu u Srbiji, a na nivou grupacije je u rangu sa našim bankama u Mađarskoj, Hrvatskoj i Slovačkoj. Intesa Sanpaolo je do sada direktno investirala oko 910 mil EUR u Srbiju, a dodatnih 913 miliona uneto je u zemlju kroz direktne kreditne linije. Od kada posluje u Srbiji, Intesa Sanpaolo nijednom nije iznosila dividendu iz Srbije, nego smo je pripisivali kapitalu banke. Nikada nismo napravili transfer novca od Srbije prema centrali u Italiji.

Mi smo se u okviru Bečkog sporazuma obavezali pod okriljem dogovora Srbije sa MMF-om da nećemo smanjivati visinu kreditnih linija ka Srbiji. S obzirom na našu jaku poziciju, spremni smo da podržimo oporavak Srbije kroz dodatno investiranje na njenom bankarskom tržištu.

Znači li to da bi Inteza Sanpaolomogla u Srbiji uskoro da kupi još neku banku?

Zašto da ne. Ukoliko pronađemo nešto što bi bio pravi spoj kvalitetnog portfolija, kvalitetne aktive, banke koja ima široku bazu klijenata, kao i i komplementarnu mrežu poslovnica... Dovoljno smo jaki da možemo da razmišljamo o kupovini takve banke.

Hoće li Intesa Sanpaolo finansijski pratiti "Fiat" u Srbiji?

Pozdravljamo dolazak "Fiata", jer to je još jedna italijanska kompanija koja veruje u perspektivu srpskog tržišta.

"Fiat" je jedan od naših najvećih klijenata. Sigurno je da ćemo podržati "Fiat" u Srbiji ukoliko mu budu potrebna dodatna sredstva ne samo kroz banku Intesa u Beogradu nego i celu grupaciju Intesa Sanpaolo.

Distorzija tržišta

Da li tržište i konkurencija ostaju važno pravilo u bankarskom biznisu i posle krize jer su u vlasničku strukturu mnogih banaka ušle države?

Ta intervencija države promenila je pravila konkurentske borbe. Jer, najjače banke koje su uspele da prežive krizu oslanjajući se na sopstvene snage morale su na tržištu da se nadmeću sa bankama koje su preživele zahvaljujući podršci države. To je bila svojevrsna distorzija konkurentnosti. Sada je situacija malo drugačija, jer su te banke pod pritiskom servisiranja duga državi.

Intesa Sanpaolo nije tražila novac ni od akcionara, ni od vlade. To znači da smo potpuno slobodni da donosimo autonomne odluke.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Politika" od 13.10.09.)

Komentari
Vaš komentar

Top priče

13.03.2024.  |  IT, Telekomunikacije

Darko Dimovski, profesor Pravnog fakulteta u Nišu - Preti nam eksplozija kriminala zbog kriptovaluta

Svedoci smo ovih dana raznih primamljivih prognoza o rastu vrednosti bitkoina, o tome kako će ova kriptovaluta u 2024. godini dostići novi rekord. Britanska finansijska kuća Finder je čak sprovela studiju u kojoj je bilo uključeno 40 stručnjaka za kripto industriju, koja je pokazala da bi vrednost bitkoina ove godine mogla da dostigne vrednost 200.000 USD. Međutim, dok je ovaj način plaćanja mnogima u svetu i dalje nepoznanica, neki

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.