NavMenu

Sve se češće odlazi u minus - do novca preko dozvoljene pozajmice

Izvor: Blic Petak, 18.09.2009. 08:43
Komentari
Podeli

Otkako je kriza počela građani sve češće odlaze u nedozvoljeni minus, iako je to najskuplja bankarska usluga, gde mesečna kamatna stopa ide i do 5%. Najčešće se u crveno odlazi u periodu koji prethodi uplati zarade i penzije. Međutim, građanima nije u interesu ovakvo nedozvoljeno zaduživanje jer duže dugovanje evidentira se u Kreditnom birou i time se umanjuje mogućnost za zaduženje.

U Srbiji je otvoreno 6,1 milion tekućih računa, dok je broj korisnika za trećinu manji - oko 4,1 milion. Prema poslednjim podacima Kreditnog biroa Udruženja banaka, kašnjenje sa vraćanjem pozajmice ima 174.820 računa, a primetno je da raste učešće iznosa docnje u iznosu dozvoljenog prekoračenja. Početkom godine taj procenat je iznosio 4,1%, dok poslednjeg dana prošlog meseca 5,9%.

Statistika pokazuje i da svaki drugi penzioner ili zaposleni koristi dozvoljenu pozajmicu, iako je ovo jedna od skupljih bankarskih usluga. U proseku, građani duguju 22 EUR banci koristeći popularni minus, a to je za EUR manje nego što je bilo krajem 2008. godine.

- Prosečan iznos odobrene pozajmice je 33.000 dinara. Učešće korišćenog u odnosu na odobreno prekoračenje poslednjeg dana avgusta iznosi 41%, pri čemu trend kretanja korišćenja pozajmica po tekućim računima beleži blagi rast u odnosu na isti period 2008. - kaže Ljiljana Milošević, zamenik direktora sektora za poslove sa stanovništvom Komercijalne banke.

Klijenti UniCredit banke uglavnom koriste iznos dozvoljene pozajmice, u zavisnosti od visine zarade, odnosno penzije, ali da ne koriste pun iznos odobrenog prekoračenja. Prosečno korišćenje limita odobrenog po osnovu dozvoljenog minusa je oko 45% i uglavnom se odnosi na klijente koji samo povremeno koriste maksimalno odobreni limit.

Pravo na dozvoljeno prekoračenje imaju vlasnici tekućeg računa sa redovnim mesečnim prilivom i pozitivnim saldom u trenutku odobravanja. Taj uslov se traži i kada se pozajmica produžava.

U ovom trenutku, oko polovine svih vlasnika tekućih računa u Hypo Alphe-Adria banci koristi mogućnost dozvoljenog minusa na tekućem. Tokom 2009. godine u ovoj banci zabeleženo je smanjenje broja zahteva za korišćenjem dozvoljenog minusa tokom 2009. godine - i to za 25%.

- Prosečan iznos dozvoljenog prekoračenja je oko 35.000 dinara, dok je stepen ispunjenja obaveza klijenata i dalje na izuzetno visokom nivou, što je i inače karakteristika bankarskog poslovanja sa stanovništvom u Srbiji. Ipak, posledice aktuelne krize osećaju se i u ovom segmentu, tako da je od početka godine broj klijenata u kašnjenju povećan za oko 1% - naglašava Rade Šević, PR "Hypo Alphe-Adria banke".

Veći problem u vidu porasta kašnjenja, kako kažu u Rajfajzen banci, nemaju. Razlog za to se, pre svega, može pronaći u politici konzervativnog odobravanja pozajmica, koju je ova banka vodila.

- Klijentima smo odobravali pozajmicu maksimalno do visine prosečne zarade, dok su neke druge banke na tržištu odobravale značajno veće iznose. Ovo praktično znači da u trenutku isteka pozajmice, klijent svojom sledećom platom može da pokrije celokupan iznos odobrenog minusa, dok bi u slučaju da je pozajmica u visini dve ili tri plate, ovakav klijent dospeo u problem - ističu u Raiffeisen banci.

Najlakše i najskuplje

Jedan od najlakših, najbržih, pa samim tim i najskupljih načina "trošenja novca koga nema" je upravo odlazak u minus. Mesečna kamatna stopa iznosi od dva do 2,8%. Još je skuplje, skoro duplo, odlazak u nedozvoljenu pozajmicu, a obračunava se mesečna kamatna stopa i do pet odsto. I dok banke za otvaranje računa ne naplaćuju naknadu, održavanje ima svoju cenu. Uglavnom se ova naknada plaća mesečno. Pojedine banke nude i pakete usluga, pa je trošak održavanja veći. Što je teži paket, to je veća cena, koja može da iznosi i do nekoliko stotina dinara.

Mesečna kamatna stopa

Banka dozvoljeni nedozvoljeni
Alpha 2,53% 4,07%
Intesa 2,8% 5%
Komercijalna 2-2,2% 4%
Moskovska 2,55% 3,9%
Poštanska štedionica 2,7% 3,9 + zak. zat. kamata
Raiffeisen 2,5% 4%
Hypo Alphe-Adria 2,5% 3,34%
UniCredit 2,5% 3, 58%

Troškovi vođenja računa*

Alpha 150 dinara
Intesa 100-250 dinara
Komercijalna banka 50-80 dinara
Moskovska 200 dinara
Poštanska štedionica 95-125 dinara
Raiffeisen 150 dinara
Hypo Alphe-Adria 135-235** dinara
UniCredit 150-350** dinara
Napomena: * na mesečnom nivou
**u zavisnosti od paketa

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Blic" od 18.09.09.)

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.